• ESO

 

Ljudi i stvari koje ne razumiju do kraja obično pokušavaju objasniti svakodnevnim. Tako, primjerice, antropomorfiziramo bogove, većina izvanzemaljaca iz znanstvenofantastičnih filmova i TV-serija hoda na dvjema nogama, ima dva oka, nos i usta, a svaki planet na koji se spušta većina junaka tih filmova ima atmosferu taman pogodnu za ljudsko disanje.

No, znanost nas uči da stvari u velikom polju nepoznatog nisu uvijek tako jasne i jednoznačne.

A kao da su željeli dokazati da "tamo" ima totalno nevjerojatnih stvari, znanstvenici sa Sveučilišta St. Louis izradili su model atmosfere planeta COROT-7b – egzoplaneta koji je prošle godine otkrio svemirski teleskop COROT – te su ustanovili da u atmosferi ima svih potrebnih sastojaka za "kamenovanje". Da, kada kiši, padaju obluci.

Postoji nevjerojatan broj planeta izvan Sunčevog sustava, a astronomi su ih u posljednja dva desetljeća oko zvijezda u udaljenim dijelovima naše galaktike locirali oko 400.

Mnogi od njih su plinoviti divovi poput Jupitera, a ima i ledenih, nalik planetima, ili "bivšim" planetima poput Plutona, u rubnim područjima Sunčevog sustava.

Isto, a različito

COROT-7b je stjenovit planet približno iste mase kao i Zemlja iako je dvostruko veći.

Prikupljanjem podataka s planeta COROT-7b i njegovog "susjeda" COROT-7c istraživači su zaključili da se planet uglavnom sastoji od silikatnih stijena, kakve postoje u Zemljinoj kori.

No, budući da je od svoje zvijezde udaljen tek 2,57 milijuna kilometara, što je 23 puta manje od udaljenosti Zemlje i Sunca, na njemu vjerojatno ne može biti života, barem ne onakvog na kakav smo navikli.

Zbog blizine zvijezdi, on je u stalnom gravitacijskom položaju poput Mjeseca u odnosu na Zemlju, što znači da je prema zvijezdi uvijek okrenuta ista strana COROT-7b.

Zbog toga je tamo prosječna temperatura oko 2300 stupnjeva. Tolika vrućina je u stanju ugrijati stijene do hlapljenja, i to je upravo ono što se događa na COROT-7b.

Pomoću računalnog modela znanstvenici su bili u stanju "odvrtjeti" četiri moguća scenarija s četirima različitim ulaznim vrijednostima (zbog toga jer točan sastav planeta još nije poznat), i svaki su put dobili isti rezultat..

Baš kao što u našoj atmosferi voda hlapi i kondenzira se u višim, hladnijim dijelovima i onda natrag pada na Zemlju kao kiša, tako čine i natrij, kalij, silicijev monoksid, magnezij, aluminij, kalcij i željezo na COROT-7b.

Ipak, postoji jedna mala razlika, kad se kondenziraju, kondenziraju se u kamene oblake i kiše oblucima raznih vrsta stijena. Štoviše, vrsta stijene ovisi o visini.

Atmosfera je hladnija što se kameni kondenzat više diže. S obzirom da svaki kamen i mineral ima različitu točku vrenja, materijali s višom točkom vrenja kondenzirat će se na manjim visinama, dok se oni s nižom točkom vrenja podižu više prije nego se opet kondenziraju u stijene.

Izvor: www.net.hr