Antibiotička kriza uzima danak u životima i novcu   

Zbog otpornih mikroorganizama, troškovi liječenja u razvijenim zemljama enormno rastu

Autor: Barbara Čalušić

 Broj teških infekcija uzrokovanih višestruko otpornim uzročnicima raste, a na tržište ne dolaze novi lijekovi jer se farmaceutskoj industriji ne isplati ulagati u istraživanje

Nedvojbeno, velika znanstvena otkrića čovječanstvu daju novi smjer i kvalitetniju dimenziju života. Ipak, nerijetko se pokazuju i kao mač s dvije oštrice i niz je primjera u kojima su takva otkrića bila pogrešno usmjerena i kao takva pokazala svoje naličje postavši sredstvima za samouništenje. Kao jedno od takvih otkrića danas bi se moglo sagledavati i otkriće koje je u prvoj polovici dvadesetog stoljeća promijenilo medicinu i spasilo milijune života, da bi u periodu kraćem od stoljeća to isto revolucionarno otkriće postalo uzročnikom rastuće smrtnosti.

Antibiotička kriza, termin je kojim danas stručnjaci često označavaju sve učestaliju otpornost bakterija prema antimikrobnim lijekovima, popularnim antibioticima, a koja iz godine u godinu predstavlja sve veći globalni javnozdravstveni problem. Iako i dalje nema dvojbe da suvremena medicina Alexanderu Flemingu duguje jednu od svojih najvećih uspješnih revolucija u povijesti, a čovječanstvu spašene živote, sve više postavlja se pitanje kako kontrolirati i racionalizirati potrošnju da bi se očuvala učinkovitost jednog tako jeftinog i dostupnog lijeka. Naime, već sad prevelika dostupnost antibiotika i njihovo neracionalno trošenje imaju veliku cijenu – zbog otpornih mikroorganizama troškovi liječenja u razvijenim zemljama enormno rastu.  

– Porast infekcija prouzročenih otpornim mikroorganizmima te porast troškova liječenja zbog neuspješne terapije i produljenja hospitalizacije neizbježne su i zastrašujuće posljedice antibiotičke krize jer nadomjestaka liječenju infekcija izazvanih rezistentnim sojevima ima sve manje ili ih uopće nema. U svijetu se na antimikrobne lijekove godišnje troši više od 20 milijardi dolara.

U SAD-u se na antimikrobne lijekove godišnje troši više od 7 milijardi dolara, a od toga blizu 4 milijarde na liječenje infekcija prouzročenih otpornim sojevima bakterija. Procjenjuje se da je 2007. godine samo u zemljama Europske unije oko 25.000 ljudi umrlo od infekcija uzrokovanih otpornim bakterijama, upozorava prof. dr. Vera Vlahović Palčevski, farmakologinja u Kliničkom bolničkom centru Rijeka i jedna od idejnih začetnica JEKA-e, javnozdravstvene akcije o ispravnoj uporabi antibiotika.

Neracionalno trošenje

Pođimo za početak od sebe. Iako je zima sa svojim popratnim bolestima pri kraju, prisjetimo se koliko smo puta antibiotik, kao lijek za »sve«, uzeli na svoju ruku, bez konzultacija s liječnikom? Jesmo li tada bili u potpunosti sigurni što zapravo njime liječimo i liječimo li uopće bakterijsku infekciju i koliko smo puta prekinuli terapiju prestankom simptoma? Vrlo je vjerojatno da se većina barem jednom ogriješila o ove osnovne elemente pravilne antibiotske terapije omogućivši na taj način razvoj bakterija otpornih na antibiotike. I ne samo to, opisano neracionalno trošenje izravno je utjecalo i utječe na porast smrtnosti i povećanja troškova zdravstvene zaštite.  

Prema podacima Europskog programa praćenja potrošnje antimikrobnih lijekova (ESAC), više od 90 posto ukupne potrošnje antibiotika  odnosi se na izvanbolničko antimikrobno liječenje. Koliko Hrvati vole antibiotike, pokazuje poredak na ljestvici od 30 europskih zemalja koje su podnijele podatke o potrošnji antibiotika za 2008. godinu gdje se Hrvatska nalazi na visokom devetom mjestu na ljestvici izvanbolničke potrošnje antibiotika. Nešto racionalnije je u bolnicama pa je tu Hrvatska na 16. mjestu bolničke potrošnje antimikrobnih lijekova. Usporedbe radi, susjedna Slovenija je na ljestvici bolničke potrošnje na 12. mjestu, no ima značajno manju izvanbolničku potrošnju antibiotika u odnosu na Hrvatsku, i zauzima tek 24. mjesto.

Najpropisivaniji lijekovi

– Antimikrobni lijekovi ubrajaju se među najčešće korištene lijekove i na njih otpada 15 do 30 posto ukupnih troškova zdravstvenih proračuna za lijekove pojedinih zemalja. U Hrvatskoj su antimikrobni lijekovi, u proteklih nekoliko godina, bili daleko najpropisivaniji lijekovi. Mnoga istraživanja iz zemalja u razvoju i iz razvijenih zemalja pokazala su vrlo visok stupanj neracionalne potrošnje antimikrobnih lijekova. Različite studije pokazuju da je čak polovina antibiotika propisana neadekvatno ili nepotrebno. Nekritična i nepravilna primjena antimikrobnih lijekova najznačajniji je uzrok sve bržem razvoju otpornosti uzročnika zaraznih bolesti na te lijekove. Posljednjih godina svjedoci smo sve većeg nesrazmjera između rastućeg broja teških infekcija uzrokovanih višestruko otpornim uzročnicima s jedne strane i sve manjeg broja novih djelotvornih antimikrobnih lijekova s druge strane – objašnjava prof. dr. Vlahović Palčevski.

20  milijardi dolara i više troši se godišnje na antimikrobne lijekove u svijetu.
25.000 ljudi umrlo je od infekcija uzrokovanih otpornim bakterijama samo u zemljama EU-a 2007. godine.
72 posto liječnika u Hrvatskoj propisalo je nepotreban antibiotik na zahtjev bolesnika.
55 posto liječnika u Hrvatskoj svjesno je propisalo antibiotik za virozu ili alergiju.

Upravo u sve manjem broju novih i učinkovitih lijekova leži problem budućnosti antimikrobne terapije. Prof. dr. Vlahović Palčevski jedan od glavnih problema antimikrobnog liječenja vidi u činjenici što broj otpornih mikroorganizama raste, a da pritom na tržište ne dolaze novi lijekovi jer farmaceutska industrija sve manje ulaže u njihovo istraživanje. Logika je pritom strogo tržišna, vođena isključivo profitom, pa je farmaceutskim bogovima isplativije ulagati u lijekove koji se troše doživotno, nego u one koji se poput antibiotika koriste kratkotrajno.

Nema dobrih vijesti

– Sve je manje farmaceutskih kuća koje uopće ulaze u ispitivanja antibiotika. Proces je skup, dugotrajan i ne nosi profit poput ostalih lijekova. Trenutačno u istraživanju nema lijekova koji predstavljaju veliku novost u antimikrobnom liječenju. Lijekovi koji jesu u ispitivanju su lijekovi slični postojećim, istog mehanizma djelovanja i vrlo sličnog spektra. U sljedećih nekoliko godina ne možemo očekivati značajan napredak na tržištu antibiotika. Svjesno ove činjenice američko društvo infektologa pokrenulo je inicijativu da se na svjetskoj razini udruže političari, znanstvenici, ekonomisti i farmaceutska industrija u nastojanju da se potakne i pomogne istraživanje i razvoj novih antibiotika. Američki predsjednik Obama, smatrajući to prioritetom, u studenom 2009. godine sastao se sa švedskim premijerom Frederikom Reinfeldtom, a Švedska je tada predsjedala Europskom unijom, osnivajući takozvani transatlantski savez u nastojanju da se potakne razvoj novih antibiotika pod parolom »10 x 20« što znači ulagati sredstva i napore da se do 2020. razvije 10 novih antibiotika. No, stručnjaci su skeptici. Iako je od tada prošlo više od godinu dana, na području antibiotika nema dobrih vijesti – kaže prof. dr. Vlahović Palčevski.

Potrošnja antibiotika na 1000 stanovnika

I talija: izvanbolnička 28,5; bolnička 2,3.
Švedska: izvanbolnička 14,6; bolnička 1,5.
Hrvatska: izvanbolnička 23,4; bolnička 1,5.
Slovenija: izvanbolnička 15,0; bolnička 1,7.

Pored neodgovornih pacijenata i profita gladne farmaceutske industrije svoj dio odgovornosti u antibiotičkoj krizi snose i sami liječnici. Ispitivanja pokazuju da liječnici često popuštaju pritisku bolesnika i kad znaju da antibiotik nije potreban. Jedan od razloga u našoj zemlji svakako je i ekonomska ovisnost liječnika o broju bolesnika. Međutim, ispitivanja u Americi pokazala su da zadovoljstvo bolesnika mnogo više ovisi o dobroj komunikaciji s liječnikom nego o propisanom receptu.

Štoviše, nakon razgovora s liječnikom, bolesnik više ne očekuje antibiotik i vraća se s povjerenjem istom liječniku. U Hrvatskoj je situacija posve drugačija: Prema istraživanju koje je provodila prof. dr. Vera Vlahović Palčevski, 72 posto liječnika navodi da je propisalo antibiotik na zahtjev bolesnika iako nije uvijek bio potreban, a čak 55 posto ih je svjesno propisalo antibiotik za virozu ili alergiju.

– Iako su liječnici svjesni mogućih posljedica pretjerane uporabe antibiotika, teško mijenjaju svoje navike. Čini se, međutim, da je došlo vrijeme za uzbunu – smatra prof. dr. Vlahović Palčevski.

 

izvor: NOVI LIST