Otkriven i 'vodeni svijet' |
Planetarni sustav malog crvenog patuljka nazvanog Gliese 581 ima četiri planeta. Novootkriveni planet 'e' samo je 1,9 puta teži od Zemlje; 'b' (najbliži zvijezdi) teži kao 16 Zemlji; 'c' (u središtu) teži kao 5, a 'd', najudaljeniji od zvijezde, teži kao 7 Zemlji. 'D' obiđe zvijezdu za 66,8, a 'e' završi orbitu za samo 3,2 dana Izvor: ESO |
Europski istraživači su objavili ne samo da su pronašli najmanji egzoplanet, nazvan Gliese 581e, nego su revidirali i orbitu planeta Gliese 581d, pronađenog 2007. godine, i ispada da se nalazi u "nastanjivoj zoni", području u kojem na površini planeta može postojati tekuća voda i može se razviti život. Planet koji kruži oko crvenog patuljka udaljenog 20,5 svjetlosnih godina u zviježđu Vage mogao bi biti prvi poznati vodeni svijet, potpuno prekriven dubokim oceanom. "To je jedini poznati planet male mase koji se nalazi unutar nastanjive zone", kaže Michel Mayor s Opservatorija u Ženevi. "Sveti gral trenutnih istraživanja egzoplaneta je otkrivanje stjenovitih planeta nalik Zemlji u 'nastanjivoj zoni'", kaže Mayor. Mayor i njegov tim do otkrića su došli pomoću 3,6-metarskog teleskopa na opservatoriju European Southern u Čileu i preciznog spektrometra nazvanog HARPS, kojim su analizirali svjetlo. |
Smatralo se da najudaljeniji od ta četiri planeta ima period od 83 dana, što ga je smještalo predaleko od nježne topline male zvijezde da bi mogao imati tekuću vodu na površini.
"No to je bio pogrešan proračun jer smo imali ograničeni broj promatranja", rekao je Mayor New Scientistu.
Sada, kad postoji triput više podataka, otkriveno je da mu period iznosi 66 dana, što Gliese 581d približava zvijezdi na otprilike četvrtinu udaljenosti od Zemlje do Sunca i unutar nastanjive zone crvenog patuljka.
Nova klasa
Gliese 581d je oko sedam puta masivniji od Zemlje i zato je premali da bi bio plinovit div poput Jupitera, ali je vjerojatno i prevelik da bi bio stjenovit svijet poput našeg.
"Oko tako malih zvijezda teško je imati previše stjenovitog materijala na tako velikoj udaljenosti", kaže Mayor.
Umjesto toga, planet bi mogao izgledati poput Neptuna ili Urana, kojima dominiraju vodeni, amonijev i metanov led.
U toplini nastanjive zone te bi tvari trebale tvoriti more duboko tisućama kilometara.
"Možda je u pitanju prvi iz nove klase oceanskih planeta. To mi je osobno najdraža interpretacija", kaže Mayor. "A ima li tamo života ili ne, o tome ne znam ništa."
U istim promatranjima otkriven je i Gliese 581e, samo 1,9 puta veći od Zemlje, dok su ostali prethodno otkriveni ekstrasolarni planeti blizu mase Jupitera, odnosno i preko 1000 puta veći od Zemlje.
Gliese 581e nalazi se preblizu zvijezde i zbog toga je prevruć da bi se na njemu mogao razviti život.
No njegovo otkriće naziva "dobrim dokazom da napredujemo u potrazi za planetima veličine Zemlje".
Mayorev glavni "suparnik" u lovu na planete, Geoff Marcy sa Sveučilišta Berkeley kaže da je otkriće planeta Gliese 581e "najveće otkriće među egzoplanetima do sada". "Otkriće je jednostavno izvanredno", izjavio je Marcy za The Associated Press te ga nazvao "značajnim korakom u potrazi za planetima nalik Zemlji". "Iako je Gliese 581e prevruć da bi se na njemu mogao razviti život, pokazuje da priroda stvara takve male planete, vjerojatno u velikom broju", kaže Marcy. "Nesumnjivo da u galaktici ima desetine milijardi planeta mase nalik Zemljinoj", zaključio je. Do sada je izvan Sunčevog sustava otkriveno oko 350 planeta, ali nijedan od njih nije pogodan za razvoj života. |