Kretanje, kalcij i vitamin D kombinacija za čvrste kosti
Piše: Gordana Jureško
Zbog straha od pada, odnosno loma kuka, zapešća ili noge stariji ljudi nerijetko izbjegavaju izlaske. Razlog za strah? Osteoporoza ili loša gustoća kostiju, bolest sve prisutnija s obzirom na to da je stanovništvo sve starije pa je sporija i pregradnja kostiju, potrebna za veću gustoću. U konačnici kosti postaju krhke, odnosno lomljive, ponekad do te mjere da pucaju gotovo same od sebe. Čak 15 posto starijih od 50 i 70 posto starijih od 80 godina ima osteoporozu koja pak povećava rizik od prijeloma.
Koliko su ti prijelomi opasni govori i činjenica da nakon prijeloma kuka čak četvrtina bolesnika umire u nekoliko mjeseci. U Hrvatskoj 28,8 posto žena i 16,2 posto muškaraca starijih od 50 godina ima osteoporozu, govore naši epidemiološki podaci.
Mjeriti gustoću kostiju
Procjenjuje se da je 90.000 muškaraca i 70.000 žena starijih od 50 godina imalo prijelome kralježaka, što nerijetko osim jakih bolova uzrokuje i invaliditet.
Iako je u zadnjih petnaestak godina farmaceutska industrija proizvela niz lijekova koji značajno smanjuju problem osteoporoze, liječnici i dalje ističu da je kretanje, odnosno tjelovježba ili barem solidno pješačenje uz primjerenu dozu kalcija i D vitamina dobitna kombinacija u bici s osteoporozom. Uz to, važno je, posebice za žene redovito obavljati mjerenje gustoće kosti, tzv. denzitometriju.
Prema najnovijem istraživanju njemačkog Instituta za kvalitetu i učinkovitost zdravstvene zaštite, uz to što stariji ljudi nisu oduševljeni tjelovježbom, ne znaju ni kalcij pravilno uključiti u prehranu. Nerijetko ga u njihovoj prehrani ima premalo. Zbog toga u Institutu trenutno razvijaju kalkulator koji bi pomogao u izračunu pacijentima koliko kalcija ima u pojedinoj hrani i je li to dovoljno za dnevne potrebe obnove njihovih kostiju. Naime, da bi se kosti dobro “punile”, nužan je kalcij čiji metabolizam s godinama opada. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, minimalna doza kalcija je 1300 miligrama dnevno za žene nakon menopauze, te za muškarce nakon 65. godine.
Online kalkulator za kalcij
Njemački institut zajedno s Institutom Robert Koch iz Berlina razvija online kalkulator, koji će biti dostupan na web stanicama, a s kojim će se jednostavno i brzo moći izračunati koliko kalcija treba uključiti u prehranu svakog dana te koja hrana je najbolja za to. Ako u hrani nema dovoljno kalcija, pomoći će i dopuna u tabletama, ali ne u mjeri u kojoj to primjerice mogu učiniti mlijeko i mliječni proizvodi. Dakako, preporučuje ono s manje masnoće. Znanstvenici su uvjereni da će to biti dobra dodatna pomoć starijim ljudima u borbi protiv lomova kostiju ako bolest nije uznapredovala.
A što znači dovoljan unos kalcija u organizam pokazala je i starija hrvatska studija po kojoj je njegov unos u Istri bio dva puta manji nego u podravskim selima, a rezultat je bio značajno veća stopa prijeloma u istarskom području nego u Podravini.
I nakon što su znanstvenici otkrili glavne uzroke osteoporoze, a lijekovi značajno pomogli pacijentima, i dalje se užurbano rade nova istraživanja koja bi trebala odgovoriti na specifična pitanja. Takvo je primjerice pitanje zašto neki ljudi imaju kronični manjak kalcija ili D vitamina unatoč tome što u organizam unose objektivno dovoljne količine tih tvari. Tako je ovih dana na američkom gastroenterološkom kongresu objavljena studija koja se odnosi na manjak D vitamina u organizmu. Znanstvenci su utvrdili da osobama koje imaju upalnu bolest crijeva ili kroničnu bolest jetre nedostaje D vitamina. Prema riječima dr. Alexa Ulitskyja sa Sveučilišta u Tennesseeju, od 118 pacijenta s kroničnom bolesti jetre kod njih 92 posto utvrđen je nedostatak D vitamina. To je dobra smjernica, ističu znanstvenici, za preporuku takvim pacijentima da uzimaju više hrane bogate D vitaminom poput ribe, jaja, milijeka i ribljeg ulja.
Kad je riječ o osteoporozi, liječnici naglašavaju da je sve prisutnija individualizacija u liječenju, i to nakon što se u prvi mah vjerovalo da će samo lijekovi riješiti problem.
Svjetska epidemija
Naime, trenutno je pacijentima u svijetu, ali i u Hrvatskoj, na raspolaganju barem šest lijekova od kojih se neki uzimaju svakodnevno, a neki svaka tri mjeseca. To daje prostor za odabir najboljeg lijeka za svakog bolesnika. Također je važno, kaže endokrinolog prof. dr. Mirko Koršić, da pacijenti sami učine napor kako bi njihove kosti što dulje bile zdrave. Svjestan je, kaže, da je to ponekad teško i bolno, ali korist je golema. Lijekovi su, naglašava, tek zadnja karika u lancu bitke protiv osteoporoze koja poprima obrise epidemije.
Koliko su ti prijelomi opasni govori i činjenica da nakon prijeloma kuka čak četvrtina bolesnika umire u nekoliko mjeseci. U Hrvatskoj 28,8 posto žena i 16,2 posto muškaraca starijih od 50 godina ima osteoporozu, govore naši epidemiološki podaci.
Mjeriti gustoću kostiju
 |
| Kosti koje izgube gustoću postaju porozne i lako pucaju |
Iako je u zadnjih petnaestak godina farmaceutska industrija proizvela niz lijekova koji značajno smanjuju problem osteoporoze, liječnici i dalje ističu da je kretanje, odnosno tjelovježba ili barem solidno pješačenje uz primjerenu dozu kalcija i D vitamina dobitna kombinacija u bici s osteoporozom. Uz to, važno je, posebice za žene redovito obavljati mjerenje gustoće kosti, tzv. denzitometriju.
Prema najnovijem istraživanju njemačkog Instituta za kvalitetu i učinkovitost zdravstvene zaštite, uz to što stariji ljudi nisu oduševljeni tjelovježbom, ne znaju ni kalcij pravilno uključiti u prehranu. Nerijetko ga u njihovoj prehrani ima premalo. Zbog toga u Institutu trenutno razvijaju kalkulator koji bi pomogao u izračunu pacijentima koliko kalcija ima u pojedinoj hrani i je li to dovoljno za dnevne potrebe obnove njihovih kostiju. Naime, da bi se kosti dobro “punile”, nužan je kalcij čiji metabolizam s godinama opada. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, minimalna doza kalcija je 1300 miligrama dnevno za žene nakon menopauze, te za muškarce nakon 65. godine.
Online kalkulator za kalcij
Njemački institut zajedno s Institutom Robert Koch iz Berlina razvija online kalkulator, koji će biti dostupan na web stanicama, a s kojim će se jednostavno i brzo moći izračunati koliko kalcija treba uključiti u prehranu svakog dana te koja hrana je najbolja za to. Ako u hrani nema dovoljno kalcija, pomoći će i dopuna u tabletama, ali ne u mjeri u kojoj to primjerice mogu učiniti mlijeko i mliječni proizvodi. Dakako, preporučuje ono s manje masnoće. Znanstvenici su uvjereni da će to biti dobra dodatna pomoć starijim ljudima u borbi protiv lomova kostiju ako bolest nije uznapredovala.
A što znači dovoljan unos kalcija u organizam pokazala je i starija hrvatska studija po kojoj je njegov unos u Istri bio dva puta manji nego u podravskim selima, a rezultat je bio značajno veća stopa prijeloma u istarskom području nego u Podravini.
I nakon što su znanstvenici otkrili glavne uzroke osteoporoze, a lijekovi značajno pomogli pacijentima, i dalje se užurbano rade nova istraživanja koja bi trebala odgovoriti na specifična pitanja. Takvo je primjerice pitanje zašto neki ljudi imaju kronični manjak kalcija ili D vitamina unatoč tome što u organizam unose objektivno dovoljne količine tih tvari. Tako je ovih dana na američkom gastroenterološkom kongresu objavljena studija koja se odnosi na manjak D vitamina u organizmu. Znanstvenci su utvrdili da osobama koje imaju upalnu bolest crijeva ili kroničnu bolest jetre nedostaje D vitamina. Prema riječima dr. Alexa Ulitskyja sa Sveučilišta u Tennesseeju, od 118 pacijenta s kroničnom bolesti jetre kod njih 92 posto utvrđen je nedostatak D vitamina. To je dobra smjernica, ističu znanstvenici, za preporuku takvim pacijentima da uzimaju više hrane bogate D vitaminom poput ribe, jaja, milijeka i ribljeg ulja.
Kad je riječ o osteoporozi, liječnici naglašavaju da je sve prisutnija individualizacija u liječenju, i to nakon što se u prvi mah vjerovalo da će samo lijekovi riješiti problem.
Svjetska epidemija
Naime, trenutno je pacijentima u svijetu, ali i u Hrvatskoj, na raspolaganju barem šest lijekova od kojih se neki uzimaju svakodnevno, a neki svaka tri mjeseca. To daje prostor za odabir najboljeg lijeka za svakog bolesnika. Također je važno, kaže endokrinolog prof. dr. Mirko Koršić, da pacijenti sami učine napor kako bi njihove kosti što dulje bile zdrave. Svjestan je, kaže, da je to ponekad teško i bolno, ali korist je golema. Lijekovi su, naglašava, tek zadnja karika u lancu bitke protiv osteoporoze koja poprima obrise epidemije.
RIZICI?NASTANKA?OSTEOPOROZE Rizici na koje se ne može utjecati- prijelomi u odrasloj dobi - prijelomi kod predaka - ženski spol - starost - rasa - demencija  Može se promijeniti- unos kalcija i D vitamina - prestati pušiti, smanjiti uzimanje alkohola i kave - smanjiti indeks tjelesne mase - povećati razinu estrogena - povećati tjelesnu aktivnost - poboljšati imunitet  Lijekovi koji mogu povećati rizik - kortikosteroidi - kemoterapija i imunosupresivi - hormon štitnjače - heparin - tamoksifen, Armidex, Aromasin (liječenje raka dojke) - aluminij, litij (izvor Hrvatski konsenzus o osteoporozi) |
bglavac
irida
edin.kecanovic
