Navedene upute smatraju se osnovnim skupom pravila ponašanja na internetu. Pojam koji ga još opisuje naziva se Netiquette.

Wikipedija pojmu također posvećuje pažnju.

Koliko je važno prikladno ponašanje i komuniciranje u internet zajednici govori i činjenica da je radna grupa IETFa pod nazivom "Responsible Use of the Network (RUN)" svojedobno izdala "RFC 1855: Netiquette Gudelines" - dakle set preporuka za pojedince, korisnike i administratore sustava koje propisuju i savjetuju ponašanje u internet zajednici, poput email ili usenet korespodencije.

Kao korisnik, morate znati da tko god Vam pruža pristup internetu (bio to davatelj internet usluga putem vlastitog korisničkog računa, sveučilište sa profesorskim/studentskim korisničkim računima ili firma u kojoj ste zaposleni) ima svoja pravila o vlasništvu nad e-mailom i datotekama: o tome što je prihvatljivo za slanje, kako se predstavljati drugima itd.

Zato, preporučamo slijedeća pravila za elektronsku poštu:

• Ne šaljite 'lance sreće' ili 'srce-drapateljske' (engl. hoax) poruke elektroničkom poštom. 'Lanci sreće' su zabranjeni na internetu i pristup mreži bi Vam mogao biti uskraćen od vanjskih davatelja mail usluga. Na taj način se nitko nije obogatio. Prosljeđivanjem 'srce-drapateljskih' poruka nećete nikome pomoći u njegovoj nesreći osim spammerima u kreiranju njihovih lista. Ne prosljeđujte takve podatke ljudima koji ih nisu zatražili s provjerenih izvora ili Vam isti nisu poznati.

• Ne 'spamajte'. Cijenu slanja elektroničke pošte plaćaju, u prosjeku, podjednako pošiljatelj i primatelj (ili njihove organizacije), što je različito od drugih medija, primjerice, poštanskih pošiljki, telefona, TV-a ili radija. Primatelj elektroničke pošte može imati troškove na kategorije kao što su širina pojasa, diskovni prostor ili korištenje procesora. To je osnovni ekonomski razlog zašto nezatraženo e-mail oglašavanje nije dobrodošlo (i u raznim kontekstima je zabranjeno).

• Ukoliko prosljeđujete poruku koju ste primili, ne mijenjajte sadržaj. Ako je to bila osobna poruka upućena Vama i Vi je preusmjeravate grupi ljudi - zatražite dopuštenje. Možete je kratiti i citirati samo dijelove od značaja, ali naznačite njezinog autora.

• Kako biste bili sigurni da ljudi znaju tko ste, uključite liniju ili dvije na kraju poruke s podacima za kontakt. Možete napraviti datoteku s kontakt podacima i uključivati je na kraj svojih poruka, što neki programi rade automatski.U internet žargonu to je poznato kao '.sig' ili 'signature' datoteka. Vaša .sig datoteka nadomjestit će vašu posjetnicu, a možete ih imati nekoliko za različite prigode. Pazite da bude kratka, preporučljiva duljina bila bi do četiri linije, ne više.

• Budite oprezni prilikom slanja elektronske pošte. Postoje adrese koje predstavljaju grupu ljudi, a izgledaju kao da se radi o jednoj osobi. Zato, znajte kome šaljete svoj e-mail. Imajte na umu da su ljudi različiti, te da smisao za humor nije isti.

• Ne koristite isključivo velika slova. VELIKA SLOVA IZGLEDAJU KAO DA VIČETE.

• Koristite 'smileyje' da naznačite ton, ali koristite ih s mjerom. Primjer 'smileya' - No, nemojte misliti da će primatelj time biti nužno zadovoljan sadržajem ili da ćete tako poništiti uvredljivu poruku.

• Ukoliko ne koristite postupke enkripcije (hardver ili softver), morate znati da elektronska pošta na internetu nije sigurna dakle ne stavljajte u e-mail ono što ne biste stavili na dopisnicu.

Za što bolje održavanje osobnih računala preporučamo da:

• Redovito ažurirajte sigurnosne alate i operacijski sustav. Redovito ažuriranje se odnosi i na Vaš operativni sustav (najčešće Windows) i na aplikacije koje često koristite, posebice aplikacije koje imaju pristup Internetu. Najbolje je da redovito posjećujete stranice proizvođača sigurnosnih alata ili jednostavno koristite automatsko ažuriranje dostupno u većini antivirusnih alata (automatic update).

• Kreirajte sigurnosne kopije važnijih datoteka. Time se osiguravate od gubitka podataka u slučaju nestanka struje, kvara računala ili napada nekog malicioznog programa.

• Ne zaobilazite sigurnosne dijaloge. Kada odgovarate na sigurnosne upite, razmislite znate li što je uzrokovalo pokušaj komunikacije te kakve posljedice ima radnja koju upravo poduzimate. Ako ne znate, nazovite nas na loc. tel. 822 ili 816.

• Koristite alternativne aplikacije. Upotrebom alternativnih aplikacija i web preglednika u svakodnevnom radu značajno smanjujete izloženost napadima. Alternativne aplikacije neće biti bez propusta, no njihovi propusti će u manjem broju biti poznati i korišteni pri izradi novih virusa, crva, spywarea i sličnih nametnika. Uz alternativne aplikacije, za iznimne slučajeve, korisno je zadržati i one najraširenije.

• Redovito mijenjajte lozinke. Lozinke koje koristite za pristup Internetu, elektroničkoj pošti ili internetskim stranicama koje omogućavaju online trgovinu ne smiju biti predvidljive. Dobra metoda postavljanja lozinke je skraćenica od 8 znakova (izaberite neku rečenicu koja će samo Vama biti smislena) uz ubacivanje 2 - 4 interpunkcijska znaka ili broja. Također, poželjno je koristiti različite lozinke za različite resurse: npr. jednu za elektroničku poštu za Inernet bankarstvo, jednu za posao i sl.

• Pažljivo rukujte s privitkom poruke elektroničke pošte. Potrebno je biti siguran u njihov izvor i sadržaj. Razmislite od koga Vam dolazi taj privitak, jeste li ga zatražili i znate li čemu služe datoteke s primljenim nastavkom. Ukoliko Vam je nastavak nepoznat, trebate postupiti oprezno i provjeriti je li poruka poslana od nekoga kome vjerujemo.

• Čuvajte svoju privatnost i osobne informacije. Vaša fizička ili elektronička adresa, podaci o dobi, spolu, potrošačkim navikama i mnoge druge, na prvi pogled, malo vrijedne informacije na crnom tržištu imaju svoju cijenu. Stoga svoje podatke u web formulare upisujte samo kada je to nužno i na stranicama čija je sigurnost i povjerljivost provjerena. Redovito brišite History vašeg web preglednika odnosno zapis adresa koje ste posjetili. To je posebice poželjno nakon trgovine putem Interneta jer stranice koje ste posjetili oglašivačima govore mnogo o vašim potrošačkim navikama. Svoju adresu elektroničke pošte ne objavljujte javno. Ako iz nekog razloga Vaša adresa ipak mora biti objavljena na internetskim stranicama, onda to učinite tako da ona bude kriptirana. Na taj ćete način onemogućiti barem neke jednostavnije spammerske alate. Sigurnost protoka podataka između Vas i stranice na koju ih upisujete označava simbol lokota u statusnoj liniji vašeg web preglednika i https umjesto http protokola u adresnoj liniji.

• Kreirajte i upotrebljavajte korisnički račun sa smanjenim ovlastima. Korisnički račun sa smanjenim ovlastima najbolje je koristiti kada se spajate na Internet. Time znatno smanjujete mogućnost da netko preuzme kontrolu nad Vašim računalom.

• Ne odgovarajte na spam poruke (html image trick). Ne odgovarajte na spam poruke koje završavaju uputama kako se odjaviti s takvih mailing lista čime ćete prestati primati neželjene poruke. Pokušate li se na taj način odjaviti sa spammerskih lista, učinit ćete upravo suprotno. Dobije li spammer Vaš zahtjev za odjavom s liste, to će mu samo biti potvrda da je adresa koju je negdje pribavio ispravna te da, što je možda još i važnije, poruke koje na nju stižu netko zaista čita.

-CIP-