ISTINA JE - MOŽEMO GOSPODARITI SVOJIM NOVCEM
http://www.glasistre.hr/?bc6367888dbc42d1932f493b4e007222,TS,3907,3901,19361,,241365,,
|
|
Patricija SOFTIĆ-MEHMEDOVIĆ
Većina građana priznaje da neprestano mora posezati za dozvoljenim minusima na tekućim računima ili raznim kreditnim karticama da bi uspjela pokriti sve mjesečne troškove. S jedne strane, plaće već godinama stagniraju ili se čak smanjuju, a s druge nam neprestano stižu nova poskupljenja. Kad-tad moramo sjesti i zapitati se kako smanjiti ukupan iznos mjesečnih izdataka i barem jedan mjesec dočekati u plusu. Iako, prema statističkim podacima, Hrvati i dalje najviše troše na hranu, mobilne i fiksne telefone, nekako uvijek sami sebe uvjeravaju da su to neophodni troškovi koje zaista ne mogu smanjiti »više nego što jesu«.
Zaista? Svi smo svjesni da se u ime štednje moramo odreći nekog komfora i luksuza, samo je pitanje kojeg i što pod time smatramo. Je li to automobil koji koristimo u bezbrojnim nepotrebnim situacijama? Jesu li to cigarete? Svakodnevne kave i odlasci na piće s prijateljima i kolegama? Mobiteli ili nešto treće?
Nasumičnim rezanjem troškova neće se ništa dugoročno postići. Prvi korak k boljem životu jest uopće odlučiti smanjiti kućne troškove, a da bismo ih u potpunosti postali svjesni, potrebno je popisati apsolutno sve svakodnevne izdatke. Za one kojima se to čini prekomplicirano, a imaju pristup internetu, puno će pomoći detaljna tablica koja se može preuzeti na internetskoj adresi www.mediapositiva.hr
Tek kada zapišemo apsolutno sve na što smo izdvojili makar samo jednu kunu, vidjet ćemo gdje probijamo kućni budžet i što poduzeti u vezi toga. Neki od osnovnih koraka koji se nameću sami po sebi su sljedeći:
1. Odlaziti u šoping bez kartica i koristiti samo trenutno raspoloživu gotovinu. Naime, mnogi padaju u zamku da odu u neki dućan sa sto kuna, ali onda vide još nešto što im nije neophodno, ali im se svidi, pa kupe karticom. Budimo iskreni sami prema sebi i pogledajmo gdje su nam u kući svi oni artikli za koje smo mislili da su nam potrebni. Jedan takav šok nas može razbuditi.
2. Odrediti tjednu potrošnju prema trenutnim mogućnostima. Na primjer, odvojiti 250 kuna tjedno kojima ćemo kupiti samo one namirnice koje su nam neophodne za pripremu doručka, ručka i večere. S obzirom na to da je voće i povrće dosta skupo, a neophodno za zdravlje, bolje je nešto od te svote odvojiti na takve namirnice, nego na razne nepotrebne (i nezdrave) grickalice i slatkiše. Odlaskom u vikend-šopinge u veće trgovačke centre nećemo puno uštedjeti, s obzirom na to da se tada pretjera u kupnji, a mnogi od tih artikala na kraju završe u smeću jer im istekne rok trajanja.
3. Djeci ništa neće nedostajati, a i od početka će se naučiti cijeniti novac ako im ga ne dajemo uvijek kada nas pitaju, nego im odredimo tjedni ili mjesečni džeparac uz to da ih naviknemo da ne moraju baš svaki dan kupiti nešto.
4. Trebamo postati svjesni da se ne moramo svaki put vratiti iz šetnje gradom s nekim novim komadom odjeće ili obuće, već da robu kupujemo stvarno kada nam zatreba, i to samo ono što nam zatreba. Svi mi imamo u ormaru odjeću koja tamo samo zauzima mjesto, a nikada je nismo obukli, pa dok se kod nas ne ustali navika održavanja sezonskih rasprodaja polovne odjeće i obuće, bolje je izbjegavati pretjerano kupovanje i trendovske stvari.
5. Usporediti ukupan iznos jednomjesečnih računa za mobitele i fiksni telefon s ukupnim iznosom ostalih računa za režije, može također biti itekakav šok i triježnjenje u mnogim obiteljima, jer se zna dogoditi da netko za, primjerice, dva mobitela i fiksni telefon mjesečno izdvaja veću svotu novca nego za sve mjesečne režije zajedno.
Svi mi mijenjamo veliki dio svog vremena i energije, odnosno svog života, za određenu količinu novca. Kad je već tako, onda se pobrinimo da znamo kamo taj novac odlazi. I pobrinimo se da za njega dobijemo odgovarajuću protuvrijednost. Neka odlazi na ono što doista cijenimo, jer time cijenimo i sami sebe.
bglavac
irida
edin.kecanovic
