| |
| |
Kad je u srpnju kamera supervisoke rezolucije na Mars Reconnaissance Orbiteru snimila "monolit" dijagonale 5 metara, koji baca dugačku sjenu, pokrenula se nova lavina rasprava jesu li ga mogla sagraditi bića koja su nekoć živjela na Marsu. Raspravu je najviše raspirio Buzz Aldrin, drugi čovjek koji je hodao po Mjesecu, koji podsjeća da je sličan monolit otkriven na Marsovom mjesecu Fobosu. U nedavno održanom govoru inzistirao je na tome da moramo posjetiti Marsove mjesece. "Tamo postoji monolit – vrlo neobična struktura koja na malom krumpirastom mjesecu okruži Mars svakih sedam sati", rekao je. "Kad ga ljudi otkriju pitat će se: 'Tko ga je tamo stavio?'", rekao je. No znanstvenici sa Sveučilišta Arizona raspršili su sve nade u postojanje izvanzemaljske civilizacije na Marsu tvrdnjom da se jednostavno radi o velikoj "gromadi". Yisrael Spinoza, glasnogovornik sveučilišnog Lunarnog i planetarnog instituta rekao je kako nije mudro o tome govoriti kao o "monolitu" ili "građevini" jer to podrazumijeva da je riječ o nečem umjetnom, kao da je to netko namjerno napravio. "Zapravo je vjerojatnije da se radi o gromadi koja se odlomila od stijene", rekao je. I Alfred McEwen, voditelj znanstvenih istraživanja HiRISE Sveučilišta Arizona, tvrdi da postoji mnogo četvrtastih stijena i na Zemlji i na Marsu, ali i na drugim planetima. "Slojevi iz stjenovitih naslaga u kombinaciji s tektonskim poremećajima stvaraju pravokutne blokove koji se obično odvajaju od stijena", rekao je. Kanadska svemirska agencija je 2007. pokrenula studiju za automatsku letjelicu na Fobos poznatu kao PRIME (Phobos Reconnaissance and International Mars Exploration). Monolit veličine kuće, o kojem je govori Aldrin, predložen je kao glavno mjesto spuštanja ne zbog toga jer znanstvenici također sumnjaju na određene NLO aktivnosti, nego zbog toga što vjeruju da je ta gromada nedavno "izronila" iz bezlične površine mjeseca koji više podsjeća na asteroid. Istraživač iz projekta dr. Alan Hildebrand kaže da bi misija mogla dati odgovore na pitanja o sastavu i porijeklu mjeseca Fobosa. "Možemo li doći do tog objekta, vjerojatno više ne bismo trebali nikuda ići", rekao je svom znanstvenom timu. Činjenica da podsjeća na četverokutnu građevinu pripisuje simulakrumu. To je kada ljudi vide poznate slike u nepravilnom okruženju, kao što je slučaj slavnog "Lica na Marsu", koje je snimila letjelica Viking 1976. godine, a koje je zapravo samo brdašce s okolnim kraterima. | |
S.B. |
Izvor: www.net.hr