Mile Dželalija s Mozgalicom / Andrija Lučić / CROPIX

- Prvu igricu sanjao je kao 15-godišnjak... Sjećam je se živo, poput fizičke slike. Iako je bila vrlo složena, uspio sam je riješiti u snu. Poslije, kada sam postao brucoš, napravio sam prvi model od hrđave žice i komada konopa, a danas ih, eto, osmišljavaju i izrađuju moja djeca.

Sveučilišni profesor fizike iz Zadra Mile Dželalija tada nije sanjao da će dvadesetak godina poslije njegove mozgalice na bazi matematičke teorije čvorova imati premijeru na najvećem Svjetskom festivalu mora i mornara, održanom prošlog ljeta u francuskom gradu Brestu.

Deset razina složenosti

Još manje je mogao znati da će ta jednostavna igrica napravljena od komada čelične žice, drveta i konopa, pod nazivom Croatian Knot Puzzle, tako lako privući pažnju sivih stanica Stjepana Mesića, predsjednika Organizacijskog odbora festivala, kao i Dželalijine četverogodišnje kćeri.

Zaokupio ih je isti problem, svojevrstan test inteligencije: kako bez prekida odvojiti konop od žice u što kraćem vremenu.

- Još od ranog djetinjstva volio sam rješavati matematiku, a poznato je da se neki dijelovi matematike mogu pretvoriti u igru. Pomislio sam - zašto da ne bude zabavno? Tako sam došao do područja matematike koje se zove topologija čiji je dio i teorija čvorova. Matematička teorija čvorova inače se bavi neprekidnim deformacijama nekih tijela, a meni je poslužila kao osnovna inspiracija. I

nspiraciju za oblikovanje mozgalica Dželalija je pronašao u hrvatskoj baštini poznatoj po velikom broju kreativnih čvorova, kao što su kravata, hrvatski pleter, paška i lepoglavska čipka, mornarski čvorovi...

Najviše ih izrađuje u obliku kravate ili broda različitih veličina, a razlikuju se prema razini složenosti od 1 do 10. Stvarnu želju da snove pretoči u stvarnost profesor Dželalija je dobio tek kada je postao roditelj danas četvero djece. Zabrinut za njihov odgoj i odrastanje, razmišljao je kako da ih na vrijeme usmjeri na pravi put i kako da ima pomogne da što lakše shvate procese kroz koje pritom moraju prolaziti.

- Mislim da za mlade u pubertetu treba pronaći aktivnosti koje su kreativne i razvijaju interes za cjeloživotno obrazovanje. Ako toga nema, djecu i mlade je teško motivirati za rad i učenje. Takva djeca “lutaju” i ne znaju što će sutra biti s njima. Svojoj sam djeci želio pomoći da sami pronađu vlastite interese. To se, uostalom, na njima i vidi - kaže 44-godišnji profesor na Odsjeku za promet i pomorstvo Sveučilišta u Zadru, čiji najstariji sin studira geodeziju u Zagrebu, dvije kćeri pohađaju gimnaziju, a najmlađa kći još ide u osnovnu školu.

Svi oni, veli, bez problema rješavaju mozgalice petog i šestog stupnja složenosti, pa i teže. Znaju ih otpetljati, ali i ponovno spojiti, što malo kome polazi za rukom.

Baš kao životni izazovi

Prolazeći kroz proces izrade jedne čvorne mozgalice - od ideje, dizajna, do proizvoda – mladi praktički prolaze kroz oblik odgojnog procesa povezujući formalno i neformalno obrazovanje, objašnjava profesor.

Zapravo, postaju svjesni procesa kroz koje moraju prolaziti da bi znali pronaći svoje mjesto u društvu. Kako takvi izazovi u stvarnom životu nikada ne prestaju, djeci je nedavno dao zadatak da sami osmisle stroj za proizvodnju mozgalica.

- Kako će taj stroj izgledati? Kako za njega napisati softverski program? Kako taj uređaj prezentirati, napraviti web stranice... Sve te zadatke sami moraju riješiti da bi uvidjeli kako se ono što uče u školi odražava na život u društvu. To im je najbolja škola - kaže profesor Dželalija.

IVICA NEVEŠĆANIN / EPEHA

Prototip stroja za mozgalice Prema procjeni profesora Dželalije, prototip stroja za automatsku izradu mozgalica, koji osmišljavaju njegova djeca, mogao bi ugledati svjetlo već za koji dan. Tek nakon njegove razrade, za što će im trebati oko dvije godine, planiraju pokrenuti masovniju proizvodnju zaraznih igrica. U međuvremenu prima narudžbe sa svih strana: od Nacionalne zaklade za znanost do privatnih tvrtki iz Njemačke.

Najtvrđe drvo na svijetu Više o prvoj “hrvatskoj mozgalici” može se doznati na internetskim stranicama www.kosnovac.hr. Kosnovac je komad zemlje nedaleko od Unešića, generacijama u vlasništvu obitelji Dželalija. Materijal od kojeg se izrađuju mozgalice također sadrži određenu simboliku. Sa čelične žice na pamučnom konopcu visi okrugla pločica od dalmatinske drenovine, “najtvrđeg i najpostojanijeg drva na svijetu”, kaže profesor.