Mliječni put može se rojiti planetima koji imaju kontinente i oceane poput Zemlje

TEME:AstronomijaMliječna StazaPlanetePopularanSveučilište U Kopenhagenu

Do SVEUČILIŠTA U KOPENHAGENU 23. VELJAČE 2021

"Svi planeti na Mliječnom putu mogu biti formirani od istih građevinskih blokova, što znači da planeti s jednakom količinom vode i ugljika kao i Zemlja", kaže profesor Anders Johansen. Zasluge: NASA, ESA i G. Bacon (STScI)

Prema novom istraživanju sa Sveučilišta u Kopenhagenu, Zemlja, Venera i Mars stvoreni su od malih čestica prašine koje sadrže led i ugljik. Otkriće otvara mogućnost da Mliječni put bude ispunjen vodenim planetima.

Astronomi već dugo istražuju ogromni svemir nadajući se otkrivanju vanzemaljskih civilizacija. Ali da bi planet imao život, mora biti prisutna tekuća voda. Čini se da je šanse za taj scenarij pronalaska nemoguće izračunati jer se pretpostavlja da planeti poput Zemlje slučajno dobivaju vodu ako veliki, ledeni asteroid pogodi planet.

Sada su istraživači s Instituta GLOBE sa Sveučilišta u Kopenhagenu objavili istraživanje koje otvara oči, ukazujući da voda može biti prisutna tijekom samog formiranja planeta. Prema proračunima studije, to vrijedi i za Zemlju, i za Veneru i za Mars.

“Svi naši podaci sugeriraju da je voda bila dio Zemljinih gradivnih blokova, od samog početka. A budući da se molekula vode često javlja, postoji razumna vjerojatnost da se odnosi na sve planete u Mliječnoj stazi. Odlučujuća točka za prisustvo prisutnosti tekuće vode je udaljenost planeta od zvijezde ”, kaže profesor Anders Johansen iz Centra za stvaranje zvijezda i planeta koji je vodio studiju objavljenu u časopisu Science Advances.

Jesu li svi planeti formirani od leda?

Koristeći računalni model, Anders Johansen i njegov tim izračunali su koliko brzo nastaju planeti i od kojih blokova. Studija ukazuje da su se milimetarske čestice prašine leda i ugljika - za koje se zna da kruže oko svih mladih zvijezda u Mliječnom putu - prije 4,5 milijardi godina prirasle formiranju onoga što će kasnije postati Zemlja.

“Do trenutka kada je Zemlja narasla do jedan posto svoje trenutne mase, naš je planet rastao hvatanjem masa kamenčića ispunjenih ledom i ugljikom. Zemlja je tada rasla sve brže i brže dok, nakon pet milijuna godina, nije postala toliko velika koliko je danas poznajemo. Usput je temperatura na površini naglo porasla, zbog čega je led u šljunku isparavao na putu prema površini tako da danas samo 0,1 posto planeta čini voda, iako 70 posto Zemljine površina je prekrivena vodom ”, kaže Anders Johansen, koji je zajedno sa svojim istraživačkim timom u Lundu prije deset godina iznio teoriju koju nova studija sada potvrđuje.

Teorija, nazvana "nakupina kamenčića", glasi da planeti nastaju od kamenčića koji se skupljaju i da planeti tada rastu sve veći i veći.

Anders Johansen objašnjava da se molekula vode H2O nalazi svugdje u našoj galaksiji te da teorija stoga otvara mogućnost da su i drugi planeti nastali na isti način kao Zemlja, Mars i Venera.

„Svi planeti na Mliječnom putu mogu biti formirani od istih građevinskih blokova, što znači da se planeti s jednakom količinom vode i ugljika kao i Zemlja - a time i potencijalna mjesta na kojima život može biti prisutan - često javljaju oko drugih zvijezda u našoj galaksiji, pod uvjetom da temperatura je ispravna ”, kaže.

Dobre šanse za nastanak života

Ako su planeti u našoj galaksiji imali iste građevne blokove i iste temperaturne uvjete kao i Zemlja, također će postojati dobre šanse da imaju otprilike jednaku količinu vode i kontinenata kao i naš planet.

Profesor Martin Bizzarro, koautor studije, kaže:

„S našim modelom svi planeti dobivaju jednaku količinu vode, a to sugerira da drugi planeti mogu imati ne samo jednaku količinu vode i oceana, već i jednaku količinu kontinenata kao ovdje na Zemlji. Pruža dobre mogućnosti za nastanak života ”, kaže.

Ako je, pak, slučajno koliko vode ima na planetima, planeti bi mogli izgledati znatno drugačije. Neki planeti bili bi presuhi da bi razvili život, dok bi drugi bili potpuno prekriveni vodom.

"Planeta prekrivena vodom bila bi naravno dobra za pomorska bića, ali nudila bi manje od idealnih uvjeta za stvaranje civilizacija koje mogu promatrati svemir", kaže Anders Johansen.

Anders Johansen i njegov istraživački tim raduju se sljedećoj generaciji svemirskih teleskopa, koji će ponuditi daleko bolje mogućnosti za promatranje egzoplaneta koji kruže oko zvijezde koja nije Sunce.

„Novi teleskopi su moćni. Koriste se spektroskopijom, što znači da promatrajući koji tip svjetlosti je blokiran iz orbite planeta oko njihove zvijezde, možete vidjeti koliko ima vodene pare. Može nam reći nešto o broju oceana na tom planetu ”, kaže.

Referenca: „Model akumuliranja šljunka za stvaranje kopnenih planeta u Sunčevom sustavu“ Andersa Johansena, Thomasa Ronneta, Martina Bizzarra, Martina Schillera, Michiela Lambrechtsa, Åke Nordlunda i Helmuta Lammera, 17. veljače 2021., Science Advances .
DOI: 10.1126 / sciadv.abc0444

scitechdaily.com