Piše: Goranka Jureško
Vozio sam auto. U jednom trenutku osjetio sam snažan pritisak u prsima i nedostatak zraka. Teško sam disao. Nikad prije nešto slično nije mi se dogodilo. Bilo je to nešto nepoznato i zastrašujuće. Poput groma iz vedrog neba. Prijatelj koji je bio sa mnom, kad sam mu se požalio, sve je bacio na šalu i kratko rekao: ‘Ma daj. Niš’ ti nije!’ No, ti isti simptomi ponovili su se još nekoliko puta tijekom dana, ali ja i dalje nisam mislio da su to signali nečeg opasnog. Ipak, sutradan sam zaključio da bi bilo bolje da liječnik kaže što misli o tim napadima. Uslijedio je šok. Prohodao sam srčani udar! No, imao sam sreću u nesreći - dobio sam žuti, a ne odmah crveni karton poput nekih mojih kolega, a time i priliku da se oporavim.”
Tako o saznanju da ga je samo slučaj prije 15 godina spasio od najgoreg govori Mladen Udatny, televizijski tehničar, koji ni sam nije vjerovao da bi u 40. mogao imati srčani udar.
Suočavanje s dijagnozom
Liječniku se uputio uvjeren da njegovi problemi nisu nimalo opasni. “Da bi mogao biti srčani udar prva je pomislila moja supruga i rekla mi da na to upozorim liječnika. Najprije sam došao u Kliniku Srčana u Draškovićevoj i već poslije prvog pregleda dr. Vladimir Jonke me uputio u bolnicu Merkur. No i dalje nisam mislio da sam ozbiljno bolestan. Za suočavanje s tom strašnom dijagnozom treba vam vremena. Uslijedile su pretrage koje su pokazale da su moje krvne žile u lošem stanju. Uslijedila je koronarografija i utvrdilo se da jednu krvnu žilu treba proširiti, odnosno dilatirati”, priča Mladen.
“To, dakako, nije bila jedina novost. Morao sam, primjerice, shvatiti da su ubuduće cigarete nepoželjne. Teško je to. Pušio sam 25 cigareta dnevno 20 godina i onda odjednom ništa. Ipak, vrlo brzo sam uvidio da me pušenje stajalo infarkta jer mi je to zapravo bio i jedini rizični faktor. Naime, nisam imao višak kila, ni povišeni kolesterol, lošu genetiku... Dokaz da je pušenje pogubno bila je činjenica što je od 100 pacijenta koji su zbog infarkta bili u Krapinskim toplicama kad i ja čak 95 bivših pušača”, objašnjava Mladen i upozorava kako bi svi koji osjete bol ili nešto slično neuobičajeno uvijek trebali potražiti liječničku pomoć jer možda nije ništa, ali možda će si tako spasiti život.
“Nekoliko godina nakon tog prvog infarkta osjećao sam se zapravo jako dobro. Međutim, poslije osam godina osjetio sam da nešto nije u redu, da bi sve kulminiralo 2000. godine. No, kako uz rehabilitaciju imamo i predavanja o tome kako prepoznati simptome promjena na srcu ili krvnim žilama, shvatio sam da bi bilo dobro da liječnik kaže svoje. Bio sam u pravu i ubrzo su mi ugrađena dva stenta jer se krvna žila ponovo začepila. Sada se osjećam dobro, ali nastojim održavati kondiciju i živjeti što zdravije jer mi je jasno da tako najbolje pomažem svom srcu”, uvjerljiv je Mladen.
Ističe da je uz to što je odbacio cigaretu, promijenio i način prehrane i više hoda a manje se vozi. “Svaki dan hodam ili vozim bicikl po Jarunu. Reducirao sam masnoće i jedanput godišnje obavim kompletan kardiološki pregled. Kad osjetim da sam malo klonuo, onda dođem na rehabilitaciju u Srčanu, na mjesec dana, i to je zaista odličan način vraćanja snage”, pojašnjava Mladen kao iskusan pacijent i zaključuje svoju priču konstatacijom da je kad se govori o zdravlju “puno toga, ako ne i najviše, u vlastitim rukama”.
No, čini se da je upravo to - promijeniti način života najteže jer kako kaže dr. Mirjana Jembrek Gostović, ravnateljica Poliklinke Srčana kroz koju dnevno prođe stotine pacijenta, svi mislimo da nam je organizam neuništiv čak i kad dobivamo signale poput našeg sugovornika Mladena. Malo je onih koji su svjesni da svaki drugi umrli u Hrvatskoj umire od kardiovaskularnih bolesti, odnosno svake godine na taj se način izgubi grad veći od Virovitice.
Ipak, nije mnogo bolje ni u drugim europskim zemljama gdje od bolesti srca i krvnih žila umire oko 4,5 milijuna ljudi. Troškovi liječenja tih bolesti veći su od 170 milijardi eura godišnje. Koliko je važno smanjenje barem jednog od rizika, pokazuju podaci Škotske, Italije i Velike Britanje po kojima je zabrana pušenja u javnim zatvorenim prostorima u samo dvije godine primjene smanjila hitne kardiološke intervencije i hospitalizacije za gotovo 30 posto. Također se u Irskoj u dvije godine od zabrane pušenja broj srčanih udara smanjio za čak 14 posto godišnje.
Dr. Jembrek Gostović naglašava da nas sve više uništava i manjak kretanja što za posljedicu ima povećanu tjelesnu težinu. Tako je lani objavljena EUROASPIRE III studija, vođena u 22 europske zemlje na pacijentima koji su imali infarkt ili neku drugu srčanožilnu bolest, pokazala da Hrvatska ima najdeblje srčane bolesnike u Europi.
Naime, nedovoljna briga o prehrani jedan je od značajnih faktora rizika, ističu liječnici i dodaju da se kolesterol drži pod kontrolom najčešće lijekovima umjesto primjerenom dijetom.
Opasan i stres
Doktorica objašnjava da su muškarci ugroženi od srčano žilnih bolesti već nakon 40., a žene poslije 50-ih kad im prestaje estrogenska zaštita. Smatra da u prehrani treba koristiti namirnice podneblja u kojem se živi, ali u umjerenim količinama. Fizička aktivnost ne smije se zanemariti, a dobro je popiti i čašu crnog vina dnevno na što ukazuje tzv. francuski sindrom. Naime, Francuska ima najnižu stopu mortaliteta od kardiovaskularnih bolesti u Europi zahvaljujući vrlo dobrim prehrambenim navikama.
Ne treba zanemariti ni neka druge rizike. Primjerice, istraživanja su pokazala da samci češće imaju nezdrave životne navike, a stres, poglavito na radnom mjestu, nerijetko je okidač za srčani ili moždani udar. Osim toga, niska razina obrazovanja, premali prihodi mogu također biti razlog težeg mijenjanja životnih navika.
Sve to govori da je naš sugovornik Mladen u pravu kad kaže da je ključ zdravlja uvijek u našoj ruci. O nama najviše ovisi želimo li njime otvoriti vrata iza kojih se krije zdravlje i kvalitetan život ili pak ona druga, nerijetko zamamna, iza kojih užitak i veselje nerijetko traju kratko.
Tako o saznanju da ga je samo slučaj prije 15 godina spasio od najgoreg govori Mladen Udatny, televizijski tehničar, koji ni sam nije vjerovao da bi u 40. mogao imati srčani udar. Suočavanje s dijagnozom
Liječniku se uputio uvjeren da njegovi problemi nisu nimalo opasni. “Da bi mogao biti srčani udar prva je pomislila moja supruga i rekla mi da na to upozorim liječnika. Najprije sam došao u Kliniku Srčana u Draškovićevoj i već poslije prvog pregleda dr. Vladimir Jonke me uputio u bolnicu Merkur. No i dalje nisam mislio da sam ozbiljno bolestan. Za suočavanje s tom strašnom dijagnozom treba vam vremena. Uslijedile su pretrage koje su pokazale da su moje krvne žile u lošem stanju. Uslijedila je koronarografija i utvrdilo se da jednu krvnu žilu treba proširiti, odnosno dilatirati”, priča Mladen.
“To, dakako, nije bila jedina novost. Morao sam, primjerice, shvatiti da su ubuduće cigarete nepoželjne. Teško je to. Pušio sam 25 cigareta dnevno 20 godina i onda odjednom ništa. Ipak, vrlo brzo sam uvidio da me pušenje stajalo infarkta jer mi je to zapravo bio i jedini rizični faktor. Naime, nisam imao višak kila, ni povišeni kolesterol, lošu genetiku... Dokaz da je pušenje pogubno bila je činjenica što je od 100 pacijenta koji su zbog infarkta bili u Krapinskim toplicama kad i ja čak 95 bivših pušača”, objašnjava Mladen i upozorava kako bi svi koji osjete bol ili nešto slično neuobičajeno uvijek trebali potražiti liječničku pomoć jer možda nije ništa, ali možda će si tako spasiti život.
| Srce nam cijeli život šalje signale na koje se ne obaziremo misleći da nam je organizam neuništiv, a malo je onih koji su svjesni da je svaka druga smrt u Hrvatskoj posljedica kardiovaskularnih bolesti |
Ističe da je uz to što je odbacio cigaretu, promijenio i način prehrane i više hoda a manje se vozi. “Svaki dan hodam ili vozim bicikl po Jarunu. Reducirao sam masnoće i jedanput godišnje obavim kompletan kardiološki pregled. Kad osjetim da sam malo klonuo, onda dođem na rehabilitaciju u Srčanu, na mjesec dana, i to je zaista odličan način vraćanja snage”, pojašnjava Mladen kao iskusan pacijent i zaključuje svoju priču konstatacijom da je kad se govori o zdravlju “puno toga, ako ne i najviše, u vlastitim rukama”.
 Vozio sam auto i osjetio snažan pritisak u prsima. Nešto nepoznato i zastrašujuće |
Ipak, nije mnogo bolje ni u drugim europskim zemljama gdje od bolesti srca i krvnih žila umire oko 4,5 milijuna ljudi. Troškovi liječenja tih bolesti veći su od 170 milijardi eura godišnje. Koliko je važno smanjenje barem jednog od rizika, pokazuju podaci Škotske, Italije i Velike Britanje po kojima je zabrana pušenja u javnim zatvorenim prostorima u samo dvije godine primjene smanjila hitne kardiološke intervencije i hospitalizacije za gotovo 30 posto. Također se u Irskoj u dvije godine od zabrane pušenja broj srčanih udara smanjio za čak 14 posto godišnje.
| Čarobna formula za zdravo srce Europsko kardiološko društvo prošle je godine preporučilo formulu zdravog života 0/3/5/140/5/3/0  0 - nepušenje 3 - dnevno hodati 3 km ili 30 minuta 5 - jesti pet obroka voća i povrća 140 - krvni tlak ispod 140 5 - ukupni kolesterol niži od 5 3 - loš kolesterol (LDL) niži od 3 0 - bez dijabetesa i rekomjerne težine |
Naime, nedovoljna briga o prehrani jedan je od značajnih faktora rizika, ističu liječnici i dodaju da se kolesterol drži pod kontrolom najčešće lijekovima umjesto primjerenom dijetom.
Opasan i stres
Doktorica objašnjava da su muškarci ugroženi od srčano žilnih bolesti već nakon 40., a žene poslije 50-ih kad im prestaje estrogenska zaštita. Smatra da u prehrani treba koristiti namirnice podneblja u kojem se živi, ali u umjerenim količinama. Fizička aktivnost ne smije se zanemariti, a dobro je popiti i čašu crnog vina dnevno na što ukazuje tzv. francuski sindrom. Naime, Francuska ima najnižu stopu mortaliteta od kardiovaskularnih bolesti u Europi zahvaljujući vrlo dobrim prehrambenim navikama.
Ne treba zanemariti ni neka druge rizike. Primjerice, istraživanja su pokazala da samci češće imaju nezdrave životne navike, a stres, poglavito na radnom mjestu, nerijetko je okidač za srčani ili moždani udar. Osim toga, niska razina obrazovanja, premali prihodi mogu također biti razlog težeg mijenjanja životnih navika.
Sve to govori da je naš sugovornik Mladen u pravu kad kaže da je ključ zdravlja uvijek u našoj ruci. O nama najviše ovisi želimo li njime otvoriti vrata iza kojih se krije zdravlje i kvalitetan život ili pak ona druga, nerijetko zamamna, iza kojih užitak i veselje nerijetko traju kratko.
| Dr. Mirjana Jembrek Gostović, ravnateljica Poliklinike ‘Srčana’, naglašava da nas sve više uništava i manjak kretanja, što za posljedicu ima povećanu tjelesnu težinu |
 |
| Neznanje o bolestima srca Premda od bolesti srca i krvnih žila u Hrvatskoj umire više od 50 posto građana ili 26.000 godišnje, oni se dvostruko više boje raka nego li srčanog ili moždanog udara premda su zloćudne bolesti dvostruko rjeđi uzrok umiranja. Pokazalo je to istraživanje na oko 1000 odraslih iz cijele Hrvatske, a još poraznija je činjenica da je 43 posto ispitanih pušilo, da 18 posto nije znalo visinu svog krvnog tlaka, da 35 posto nije kontroliralo visinu masnoća u krvi. Čak 70 posto nije znalo da je LDL kolesterol štetan, a 50 posto da je HDL koristan. Samo 20 posto građana znalo je poželjne vrijednosti krvnog tlaka, a 30 posto poželjne vrijednosti masnoća u krvi. Većina onih koji imaju povišene masnoće u krvi ne drži se propisane dijete niti preporučene tjelesne aktvnosti. |
bglavac
irida
edin.kecanovic
