U VRIJEME FINANCIJSKE KRIZE TREBA PAZITI NA SVAKU KUNU

Minus može postati plus

Nakon što zapišemo sva svoja primanja i rashode, ostajemo iznenađeni količinom bespotrebno utrošenog novca na stvari koje nam zapravo ne trebaju. Nakon toga treba odrediti čega se eventualno možemo odreći i koliko tu možemo uštedjeti

Piše Alenka JURIČIĆ

 

Štedjeti treba kad se ima, a ne kad se nema - zlatno je pravilo štednje koje se često zaboravlja, no pametan ulagač će ga svakako imati na pameti. »Stavljanje sa strane«, makar i malog mjesečnog iznosa, navika je koju je dobro usvojiti i na kojoj je čovjek najzahvalniji u trenucima kad mu je najteže. A sudeći po crnim najavama o kretanjima kako hrvatskog, tako i svjetskog gospodarstva, danas više no ikad treba paziti na svaku kunu. Mnogi će reći da jedva spajaju kraj s krajem pa o štednji nema ni govora ili o njoj tek razmišljaju, ali pritisnuti kreditima, visokim cijenama namirnica i režija pa i izvanrednim troškovima nikako da naprave taj korak i počnu s njome, makar stavljali novac i u čarapu što je danas u svakom slučaju najneisplativija štednja.

Povećati prihode, smanjiti izdatke

Prvi je korak u štednom planu pronaći sredstva koja će se štedjeti. Njihov iznos i učestalost štednje svatko će najbolje sam odrediti u skladu sa svojim mogućnostima. Ne bi li građanima ukazali na to da ipak mogu doći do »kune više«, koju potom mogu uložiti u štednju, u Hrvatskoj udruzi banaka (HUB) su u suradnji s više banaka koje posluju u našoj zemlji lani počeli s nizom radionica u kojima, uz ostalo, otkrivaju »trikove« kako to učiniti. S jedne strane, do sredstava za štednju moguće je doći povećanjem prihoda. Težak zadatak, no ne i neostvariv. Naime, tome može poslužiti i kakav zanimljiv hobi, primjerice izrada nakita koji se može ili prodavati ili pak poklanjati za rođendane te tako također uštedjeti. Ulaganje u dodatna znanja također ne može odmoći... S druge strane, mogu se smanjiti izdaci, pri čemu valja imati čelične živce te puno samokontrole i strpljenja.
Naime, cilj radionice je potaknuti građane da u svoj financijski život uvedu sustavnost i da budu strpljivi jer se ništa ne može postići preko noći, napominju u HUB-u.
- Na početku se građanima savjetuje da naprave analizu postojećeg stanja. To znači da sustavno zapisuju i prate svoje navike kroz određeno razdoblje. Time će dobiti pravi uvid na što se sve novac troši i iz kojih sve izvora netko ima primanja. Normalna reakcija je pomisao da ne možemo nigdje uštedjeti, što tvrdi 90 posto ljudi. Međutim, nakon što zapišu sva svoja primanja i rashode, ostanu iznenađeni količinom bespotrebno utrošenog novca na stvari koje im u principu ne trebaju. Nakon toga trebaju odrediti čega se eventualno mogu odreći i koliko tu mogu uštedjeti. Kad imate određeni novac na raspolaganju, onda ga je lako usmjeriti ili u štednju ili u investicijske fondove i slično, napominje Ivana Prgomet, glasnogovornica HUB-a. Iz te udruge napominju da kod štednje treba krenuti od osnovnih i lako dostupnih stvari, na koje se često zaboravlja. Primjerice, električna energija je jeftinija nakon 21 sat, odnosno ljeti nakon 22 sata, no pitanje je koliko građana uistinu koristi tu mogućnost.

Definiranje ciljeva

Osim toga, stara izreka da »informacija zlata vrijedi« doista je točna jer se tako može ušparati koja kuna.
- Danas na tržištu postoji konkurencija u nizu usluga, zbog čega se treba informirati. Nisu sve banke iste, kao ni sve telekomunikacijske tvrtke. Na tržištu se nude razni paketi na kojima postoji mogućnost uštede, podsjeća naša sugovornica.
Treba naglasiti još jednu bitnu stvar – samokontrolu. Ako idete u kupovinu uzmite samo ono što vam uistinu treba. Zapišite namirnice i ne odstupajte od tog popisa. Izbacite ono što vam ne treba; ako primjerice odlazite u restorane zbog čiste komocije i na to trošite dosta novca, onda je jasno da te odlaske treba prorijediti. Naravno, čovjek se ne treba svega odreći. Samo treba biti realan. Ako je nekome cilj izvući se iz minusa od deset tisuća kuna ili nešto uštedjeti, onda je teško shvatiti da troši iznad svojih mogućnosti, da odlazi u restorane jedanput ili dvaput tjedno, na skupa ljetovanja i skijanja. Naravno, nekome drugome upravo ta skijanja i ljetovanja mogu biti cilj zbog kojeg štedi pa se odriče nekih drugih stvari. Bitno je imati realan cilj i težiti mu, kažu u HUB-u. Ciljevi mogu biti kratkoročni, srednjoročni i dugoročni, samo ih treba postaviti i dosljedno ih se držati. Naravno, život nosi svoje pa ni teškoće nisu strane na tom putu, no ako koji mjesec i pokleknemo, cilju (i štednji) se treba opet vratiti, a ne od njega a priori odustati.
Valja znati da se ništa ne događa preko noći te da zdrav financijski život, kao i štednja, započinje s uštedom prvih deset kuna. Ušteđenih 50, 100 ili 200 kuna mjesečno je puno; tijekom određenog razdoblja s njima se može uštedjeti lijepa svota.
 

Stambena štednja - krediti s fiksnim kamatama Stambena štednja je oblik štednje za koji se može reći da je otporan na rast kamata, o čemu se u posljednje vrijeme u hrvatskom bankarskom sustavu naveliko priča. Riječ je, naime, o štednji čiji je veliki adut to što se njome ostvaruje pravo na kredit s fiksnom kamatnom stopom. Ovu vrstu štednje, osim toga, država potiče s 15 posto poticaja godišnje, odnosno maksimalno sa 750 kuna godišnje na pet tisuća kuna uloga. U principu se, međutim, radi o štednji na dugi rok jer oni koji ne planiraju uzeti stambeni kredit imaju minimalan rok od uglavnom pet godina, koliko moraju štedjeti. Oni koji su planirali uzeti kredit u početku su morali štedjeti u pravilu minimalno dvije godine, dok je od 2005. godine omogućeno i takozvano međufinanciranje, što znači da banke omogućavaju dobivanje kredita i prije isteka tog roka. Osim toga, od te je godine proširena i namjena kredita iz stambenih štedionica koji se sada mogu koristiti namjenski i za opremanje stana ili kuće. Ulozi su osigurani valutnom klauzulom, kao i kod Državne agencije za osiguranje štednih uloga. Svi koji kupe prvi stan, mogu računati na poreznu olakšicu od 12.000 kuna neoporezive godišnje plaće.

 

Prvih deset kuna Evo nekoliko savjeta na koji način početi štedjeti, ako već niste. Možete početi i sa samo deset kuna. Vodite mjesečnu evidenciju prihoda i rashoda, osobnih i za kućanstvo, neka vam budu poznate sve želje, potrebe i ciljevi te rokovi u kojem ih želite ostvariti, budite dobro informirani o ponudi na tržištu. Važno je planiranje - treba se upitati kupuje li se nešto zato što je doista potrebno ili se radi o impulzivnoj kupovini. Štednja može biti jamac za eventualnu pozajmicu. Jako je dobro imati zalihe za neplanirane troškove, hobi ili kućna radinost mogu smanjiti izdatke.

 

U dućanu Treba kupovati samo ono što uistinu treba - prije odlaska u dućan napravite popis i ne odstupajte od njega. Po špežu se nikad ne ide prazna želuca, veća pakiranja donose uštedu, uzmite si vremena i usporediti cijene, informirajte se o akcijama.

 

Odjeća i obuća Rasprodaje i sniženja uvijek su dobra opcija, bolje je kupiti jedan dobar komad odjeće ili obuće nego više nenosivih, pogledajte što se nudi na placi i drugim štandovima - često ista roba kao u buticima, ali po nižoj cijeni...

 

Automobil Kućni budžet smanjit će nepotrebne kazne za prebrzu vožnju ili krivo parkiranje. Napumpane gume štede benzin, održavanje automobila znači manju mogućnost kvarova, a time i velikih iznenadnih troškova.

 

Financijske usluge Kod financijskih proizvoda, pa tako i kredita, treba se pažljivo informirati o njihovim karakteristikama (uvjeti, naknade, rokovi, dodatni troškovi). Raspitajte se u više banaka, kredite i ostale financijske proizvode uzimajte od registriranih ustanova, pažljivo pročitajte sve što potpisujete (i sitna slova na dnu stranice), a ako neki pojmovi nisu jasni, pitajte. Kad se radi o kreditu, preporučljivo je informirati se o svim troškovima (usluge javnog bilježnika i slično), nešto može biti pokriveno i kreditom. Prilikom usporedbe kredita posebnu pažnju obratite na efektivnu kamatnu stopu, iako je važna i nominalna kamatna stopa. www.glasistre.hr