Meteoropati: Tmurno nebo, mutna glava
Medicina još ne može objasniti sve efekte klimatskih promjena na zdravlje. Oko 80% stanovništva osjeća tegobe zbog vremena, a u zadnjih 50 godina dvostruko je više meteoropata.
Nagle promjene vremena sve su češće: pad temperature, kolebanja tlaka zraka, vlaga, kiša, vjetar, kroničnim bolesnicima 'zagorčavaju' ovo godišnje doba. Intenzivni bolovi u kostima i zglobovima, 'žiganje' na mjestu starih rana i lomova, 'probadanje' u grudima, migrena, vrtoglavica, pospanost, nesanica, nervoza, povišen krvni tlak... najčešće su reakcije ljudskog organizma na nagle klimatske promjene.
Kako reagira naš organizam?
Istraživanja su pokazala da ljudski organizam reagira već od 24 do 48 sati prije promjene vremena. Osobito izražene simptome imaju osjetljive osobe. Posebno reagiraju osobe koje imaju problema sa živcima, osobe koje su pod stresom, anksiozne i depresivne osobe.
Sve više ljudi je podložno meteoropatiji upravo zato što je porastao broj negativnih utjecaja u životu kao što su stres, gubitak pozitivnih vrijednosti, neprekidno natjecanje, gubitak posla, ali i atmosfersko zagađenje. U simptome uzrokovane promjenom vremena, ubrajaju se i nagle promjene raspoloženja, potištenost, lupanje srca ili bol u grudima, malaksalost, pojačan kašalj, kihavica, povišena tjelesna temperatura, alergije i razdražljivost.
Procesi u organizmu
Procesi u organizmu povezani su s vremenskim utjecajima, a ljudi na njih reagiraju različito. U mozgu je smješten termoregulacijski centar koji kontrolira nastanak i širenje topline u tijelu, tako da je normalna tjelesna temperatura oko 37 stupnjeva Celzijusa. Ako ovaj centar ne radi kako treba, tijelo se teško prilagođava, posebno naglim promjenama vanjske temperature.
Ljudskom tijelu, naime, treba četiri do pet sati da se prilagodi promjenama temperature i vlage u okolini, što je posebno teško osobama koje imaju srčane probleme. Povećana vlaga u zraku dovodi i do pojačanih problema kod reumatskih bolesnika. Istraživanja provedena u Francuskoj govore o povezanosti vremenskih promjena i povećanom riziku od moždanog udara. Osim toga, dokazano je da su na vremenske prilike osjetljive i vrlo mlade osobe. Ipak, najizraženiju reakciju imaju kronični bolesnici - srčani bolesnici, astmatičari, dijabetičari i reumatičari.
Vježbe korisnije od lijekova
Umoran čovjek osjetljiviji je na sve, pa i na promjene vremena. Zato je zdrav san veoma važan za naš organizam. U snu se izlučuju tvari koje snižavaju razinu hormona stresa, reguliraju krvni tlak, jačaju imunitet. Važno je spavati osam sati, kao i leći prije ponoći. Vježbe disanja prije spavanja su korisnije od lijekova. Redovna fizička aktivnost jača organizam i pomaže mu lakše izdržati razne napore i promjene, pa i vremenske. Zato je važno stalno vježbati, i to najmanje tri puta tjedno. Svakodnevno treba provoditi neko vrijeme na svježem zraku, jer je to odličan način da se spriječe burne reakcije na promjene vremena.
Okidač za glavobolju
Astma - osobe koje boluju od astme osjetljive su na hladan i vlažan zrak. Njima se ne savjetuje fizički napor u ranim jutarnjim i kasnim poslijepodnevnim satima u zimskim mjesecima zbog utjecaja hladnog i vlažnog zraka koji može biti 'okidač' za astmatični napad. U proljeće astmatičari koji su alergični na pelud posebno moraju voditi brigu onih dana kada je vjetar pojačan.
Bolesti srca i krvnih žila - zbog smanjene mogućnosti organizma za termoregulaciju savjetuje im se oprez. To važi i za fizičku aktivnost koja može, kod niskih ili visokih temperatura, biti rizična za nastanak srčanog ili moždanog udara.
Migrena - iznenadni pad temperature i atmosferskog pritiska u zraku, kao i porast vlažnosti zraka, mogu biti okidači migrene.
irida
bglavac
