Lokalni liječnik Simon Delgado nije mogao dokučiti što je ubilo njegova pacijenta jer su testovi za zarazne bolesti, poput denga i žute groznice koje harače tim krajem, bili negativni. Ipak, Delgado je iz opreza mladićevu smrt prijavio Centrima za kontrolu bolesti (CDC) u Atlanti, jedinstvenoj instituciji u svijetu koja je odgovorna za sprečavanje epidemija i dokazivanje njihovih uzročnika.
| Od početka osamdesetih godina pojavilo se 39 novih bolesti koje su uglavnom prešle sa životinja na ljude. |
- Kad postoje indicije da je netko umro od hemoragične groznice, radimo u laboratorijima s najvišim stupnjem sigurnosti odjeveni u specijalne skafandere - izjavio je za New Scientist Pieere Rollin koji je zajedno sa suradnicima otkrio da je mladi bolivijski krojač bio žrtva novog virusa. Nazvali su ga Chapare prema bolivijskoj rijeci koja teče u podnožju Anda.
Sa životinja na ljude
Virus Chapare spada u skupinu tzv. arenavirusa među kojima su zloglasni virusi Junin, Machupo, Guarnito i Sabia, a znanstvenici smatraju da je on zasad ograničen na malo područje. No, urbanizacija i klimatske promjene mogle bi proširiti “domet njegova djelovanja”.
- Takvi virusi značajno će povećati rizik od pojava novih bolesti sa značajnim gubitkom ljudskih života - izjavio je švicarski virolog Stefan Kunz.
Novi virus Chapare samo je jedan u nizu patogena koji su posljednjih godina “skočili sa životinja na ljude”. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), od početka osamdesetih godina pojavilo se 39 novih bolesti koje su uglavnom prešle sa životinja na ljude.
- Svake se godine pojavi barem jedna nova bolest koja prijeđe sa životinja na ljude - ustvrdio je dr. Mark Woolhouse Sveučilišta Edinbourgh čija je skupina identificirala 1407 virusa, bakterija, parazita, protoza i gljivica koji mogu zaraziti ljude.
Od SIV-a do HIV-a
Većina novih virusa zapravo su “stari” virusi koji kod životinja postoje već stoljećima. Najbolji dokaz za to je HIV, uzročnik AIDS-a. Studija dr. Beatrice Hahn sa Sveučilišta Alabama pokazala je da je HIV potomak virusa SIV koji nose čimpanze u Kamerunu.
| Znanstvenici smatraju da je do pretvorbe “miroljubivog” SIV-a u zloćudni HIV došlo prije 70-ak godina kada je počelo krčenje šuma i gradnja prometnica u Africi. |
Znanstvenici smatraju da je do pretvorbe “miroljubivog” SIV-a (virus nije opasan za čimpanze) u zloćudni HIV, koji je dosad ubio 25 milijuna ljudi, došlo prije 70-ak godina, kada je počelo krčenje šuma i gradnja prometnica u Africi. Kamerunski su lovci ubijali čimpanze, a zatim jeli njihovo meso i pili krv, pa je SIV dobio priliku “skočiti” s čimpanze na ljude, mutirati i postati ubojica. O uzrocima pojave novih bolesti znanstvenici već dugo raspravljaju. Mnogi smatraju da su čovjekove intervencije u okoliš, posebno krčenje tropskih šuma dovele do proboja novih virusa. 
Za širenje novih bolesti odgovorno je i globalno zagrijavanje, bliski kontakti ljudi sa životinjama, intenizivno poljodjeljstvo, ali i razvijeni avionski promet koji omogućuje da se u kratkom vremenu stigne s jednog kraja svijeta na drugi. Često se stoga kaže da su virusi najveći profiteri globalizacije.
Klanje u Kamerunu
Kako bi se spriječila pojava i širenje novih bolesti, virolog dr. Nathan Wolfe sa Sveučilišta California u Los Angelesu potaknuo je osnivanje Global Viral Forecasting Initative (GVFI). Cilj ovoga projekta je potraga za novim virusima, potencijalno opasnijim od HIV-a, te prognoziranje epidemija prije nego što se pojave kako bi se ljudi mogli na vrijeme pripremiti na obranu. 
- Uistinu se trudimo zaustaviti novu svjetsku pandemiju prije nego ona počne - izjavio je Wolfe za britanski popularno-znanstveni magazin Focus.
U sklopu GVFI znanstvenici, poput Nathana Wolfea i Marka Woolhousea, istražuju područja koja se smatraju smatraju “rodilištima” novih bolesti. To su prvenstveno džungle Afrike i Južne Amerike, Madagaskara, dio Australije i Malezija, te jugoistočna Azija odakle po pravilu kreće pandemija gripe.
Primjerice, Nathan Wolfe većinu protekloga desetljeća proveo je u Kamerunu.
- Na većini mjesta mi pratimo ljude koji su izloženi čestim kontaktima s divljim životinjama. U Kamerunu tako uglavnom radimo s ljudima koji preživljavaju zahvaljujući lovu kao i sa seljacima koji se bave klanjem životinja. Mi još raspravljamo je li rizičniji lov ili klanje životinja, no izvjesno je da prilikom klanja ljudi dolaze u kontakt s krvlju i tjelesnim tekućinama životinje - pojasnio je Wolfe.
Uzorci krvi divljih životinja
Tijekom boravka u Kamerunu, ali i Demokratskoj Republici Kongo, Kini, Maleziji i Laosu Wolfe i njegovi suradnici su na nizu mjesta uzeli uzorke krvi ljudi koji su u stalnom kontaktu s divljim životinjama te ih zatim poslali u laboratorije diljem svijeta na analizu. Znanstvenici su, također, prikupili i uzorke divljih životinja koje bi mogle biti nositelji potencijalno opasnih virusa.
- Radimo s izabranim skupinama lovaca i učimo ih kako da na siguran način uzmu uzorke divljih životinja koje love. Tako ćemo moći pratiti svaki prelazak virusa sa životinja na ljude i spriječiti epidemiju - izjavio je Wolfe.
bglavac
irida
edin.kecanovic
