"Jednom je Buddha došao na predavanje s cvijetom u ruci. Dugo nije progovorio ni riječi, sve dok se netko nije osmjelio da ga upita zašto šuti. Buddha se nasmije i reče: "Ovaj cvijet koji imam u ruci govori više od onog što bih vam ja ikada mogao reći, više od onoga što se riječima dade izraziti. Slušajte, danas će vam on govoriti umjesto mene. Kasnije ćete mi ispričati što vam je cvijet rekao…"

Priča o cvijetu

Zaista, riječi nisu dovoljne da prenesu makar djelić tajne simbola ovog veličanstvenog cvijeta.

Slutnja nedohvatne mudrosti i ljepote nagoni nas na sve dublje istraživanje, na postavljanje bezbroj pitanja o prirodi, čovjeku i univerzumu, na preispitivanje i otkrivanje sebe samog. I otkrivamo samo jednu veliku tajnu – da otkrivanju i istraživanju nema kraja, da je istinski, živi simbol dubok i nepregledan kao i beskrajni svjetovi, u nama i oko nas.

Ipak, dopustimo si na trenutak malu duhovnu avanturu i prepustimo se niti stabljike ovog čudesnog cvijeta da nas odvede na početke stvaranja da bi nas vratila sebi samima.

LOTOS – BILJKA

            "Pod svodom nebeskim cvjetao je

            Lotos svjetlosti od stotinu latica;

            Sloj za slojem cvjetni listovi

            Prostiru se svuda naokolo

            Prekrivajući duboke one vode

            Noćne tmine.

            U Zlatnom hramu u središtu

            Ja sjedim sretan, moj brate,

            Svud naokolo šire se polako

            Stotinu latica svjetlosti."

                    Rabindranath Tagore

Lotos je vodena trajnica koja pripada porodici lopočovki (Nymphaceae). Različite vrste iz ove porodice rasprostranjene su po cijelom svijetu. Atlantska Sjeverna Amerika je postojbina Nelumbo lutea. Na području Europe i sjeverne Azije rasprostranjen je bijeli lopoč Nymphea alba. Najpoznatiji među njima je indijski lotos Nelumbo nucifera koji je najčešće ružičaste boje, zatim egipatski bijeli lotos Nymphea lotus iz sjeveroistočne Afrike, i afrički modri lotos Nymphaea coerulea.

Lopoč se od lotosa razlikuje po obliku listova i cvjetova, a najvažnija razlika je u tome što cvjetovi i listovi lopoča plivaju na vodi, dok se lotosovi cvjetovi i listovi uzdižu na dugoj stabiljci visoko iznad vode.

Lotos raste u vodama stajaćicama: barama i močvarama, u plitkim i toplim jezerima, ili u rukavcima rijeka s vrlo sporim tokom. Njegov je podanak ukorijenjen u crnom mulju na dnu, a duga stabljika se penje kroz vodu da bi se u zraku otvorili njegovi listovi. Dio listova se preobražava u prekrasne velike mirisne cvjetove kružnog oblika s mnogobrojnim laticama. Oni se u svojoj čistoći dostojanstveno uzdižu iznad ustajalih voda okrećući se prema Suncu.

Latice lotosova cvijeta otvaraju se s izlaskom Sunca, a njegovim se zalaskom zatvaraju. Nakon četiri dana latice tamne i otpadaju.

Plodnica lotosa razvija se ispod cvijeta i  tone ubrzo nakon oplodnje pod vodu. U njezinim lepezama dozrijeva sjemenje koje se pomoću neke vrste pojasa širi daleko.

U prikladnom uvjetima sposobnost klijanja sjemenki može se očuvati gotovo neograničeno dugo. Tako su 1951. godine u močvarama blizu Tokija u neolitskom kanuu pronađene tri lotosove sjemenke. One su nakon dvije tisuće godina mirovanja posijane i uz pažljivu njegu stručnjaka dvije od njih su proklijale. Izrasli su lotosi s prekrasnim ružičastim cvjetovima, a iz njih dobivene sjemenke razaslane po botaničkim institutima širom svijeta.

LOTOS – UNIVERZALNI SIMBOL

"Kao što na dnu močvare izrasta lotos bijelog sjaja i slatkog mirisa, tako i među prljavštinom ovoga svijeta izrasta čovjek obasjan vrlinom mudrosti."

Dammapada

Veliki poznavatelji prirode mogli su prema vidljivim, manifestiranim oblicima otkriti nevidljivo značenje simbola.

Od najstarijih vremena lotos je smatran svetom biljkom. Kod Egipćana, Hindusa, a kasnije i budista pripada mu središnje mjesto u simbolici bilja. Omiljen je u Kini i Japanu, te prihvaćen kao simbol kod kršćana.

Ideja koja leži u ovom simbolu pokazuje identično porijeklo u svim religijskim sistemima. Bilo u obliku lotosa ili lopoča, ona označava jednu te istu filozofsku ideju - emanaciju objektivne forme iz subjektivne, božansku Ideju koja prelazi od apstraktne do konkretne, vidljive forme.

Lotos je "cvijet koji je bio u Početku", on je "veličanstveni ljiljan Velikih Voda", to je Kozmos koji se uzdiže iz voda pretkozmičkog kaosa kao Sunce izašlo iz lotosa na početku stvaranja svijeta.

Krug njegovih latica što se sa Suncem otvara i sa njime zatvara, je oličenje Sunca na zemlji. On obnavljanje svega postojećeg – simbolizira stvaranje, plodnost, besmrtnost i savršenstvo. Kao onaj koji se uzdiže svjetao i čist nad nečistoćom ustajalih voda, kao onaj kojeg blatne vode svijeta nisu uprljale, lotos je simbol unutrašnje čistoće istinskog čovjeka, simbol onoga tko je u samom sebi harmonizirao suprotnosti i tako postao provodnikom božanskog svjetla.

Lotos predstavlja dvojnu snagu prirode, jedinstvo i spoj solarnog i lunarnog principa. U svom biću ujedinjuje snage vatre i vode, svjetla i tame, neba i zemlje, muškog i ženskog principa, te predstavlja onog koji, uskladivši suprotnosti u sebi samom,  harmonizirajući svoju nutarnju prirodu, postiže oslobođenje i tako rađa samog sebe.

Kao cvijet Sunca liječi bolesti srca, a kao Mjesečev smiruje nervozu i otklanja nesanicu. Kao onaj koji je u sebi sjedinio suprotnosti, principe muškog i ženskog, smiruje spolni nagon, te ga u narodu zovu "ubojicom ljubavi".  Cijela biljka je otrovna, ali prokuhana pretvara se u lijek. Tako i čovjek koji svoju materijalnu prirodu nije oplemenio vatrom duha, predstavlja "otrov" i sebi i drugima.

LOTOS – MAGIČNI CVIJET DREVNOG EGIPTA

"Ja sam čisti lotos, izranjajući iz Blistavog…

Nosim Horusovu poruku: Ja sam čisti lotos koji dolazi sa sunčanih polja."                                                              

                            "Knjiga tajnog boravišta"

"Zemljopisni Egipat, jedna je duga, zanjihana stabljika Nila s rascvjetanom krunom... Egipat je dar Nila, a Nil je otisak nebeskog lotosa."1

Egipat je svake godine, u vrijeme ljetnog solsticija bio plavljen vodama Nila. Zemlja se pretvarala u nepreglednu vodeno prostranstvo - u prvobitne vode Nuna iz kojih će se roditi novi život. Prvi otočići koji su izranjali zbog taloženja mulja su praiskonski brežuljak - čvrsto tlo na koje je Demijurg stao prije nego je započeo stvaranje.

Idealne forme leže zatrpane u dubinama Vječne Ideje, kao što budući listovi lotosa leže skrivene unutar sjemenki2. Ideja uskrsnuća Prirode, objava vidljivih oblika iz klica - arhetipova, duboko se ukorijenila u egipatska vjerovanja, inspirirajući čitavu kozmogoniju.

Kozmogonijski mit iz egipatskog grada Hermopolisa govori da je božanska oktoada, osam prvobitnih božanstava, stvorila svijet. Oni su stvorili i cvijet lotosa iz kojeg se vlastitom snagom volje rodilo božansko dijete – bog Ra.

Legenda kaže: "Iz lotosa koji su stvorili osmero proizašao je Ra koji je stvorio sve stvari božanske i ljudske."

Prema drugoj verziji kozmogonijskog mita, lotos se otvorio da pokaže skarabeja, koji se potom preobličio u dječaka koji plače, od njegovih suza su postali ljudi.

Lotos su u egipatskom Hermopolisu poistovjećivali s Raovim okom, jer on je cvijet koji se svakog dana otvara sunčevim izlaskom i zatvara sunčevim zalaskom. Otvarajući svoje oko, Ra odjeljuje dan od noći. Tijekom dvanaest noćnih sati Ra prolazi podzemnim svijetom. U posljednjem noćnom satu pretvara se u Sunce koje će izaći na laticama lotosa i ponovno obasjati svijet.

Lotos je i jedan od atributa egipatskih božica. Kao atribut Izide, lotos je simbol čistoće, djevičanstva i plodnosti.

Nefertum je drevni Bog Donjeg Egipta (delta Nila). Njegovo ime znači "lotos", a prikazivali su ga kao čovjeka s lavljom glavom koji na glavi nosi ukras od lotosovog cvijeća.

U najstarijim poznatim zapisima spominje se božanstvo životvorne rijeke Nil, bog Hapi. Zaštitnik Gornjeg Egipta (na jugu) bio je Hapi Reset, a Donjeg Egipta (na sjeveru) Hapi Meht. Prvi je bio simboliziran cvijetom lotosa, a drugi papirusovim cvijetom. Kada se Hapi predstavlja jedinstvenim likom, tada u ruci drži obadva cvijeta ili dvije vaze iz kojih prolijeva vodu.

Horusa, božanstvo Sunca i sina boginje Izide (Velike Majke) i boga Ozirisa, progonio je strašni bog Seth, njegov vječni neprijatelj, i našao ga je u planini gdje mu je iskopao oči, te ih zakopao u zemlju. Iz njegovih očiju niknulo je lotosovo cvijeće, kao simbol ponovnog rođenja. Izida, njegova majka i velika čarobnica, iscijelila je očne duplje svoga sina, te je on ponovno progledao.

Četiri Horusova sina čuvaju četiri strane svijeta stojeći na cvjetovima lotosa.

BOJE LOTOSA

Kao što je već spomenuto, u Africi postoje dvije vrste lotosa: egipatski bijeli lotos i afrički modri lotos.

Egipćani su posebno cijenili modri ili plavi lotos, jer plava je boja u drevnom Egiptu bila boja istine. Nebesko plavetnilo je prag koji čovjeka dijeli od onih koji s one strane neba upravljaju ljudskom sudbinom. Plava i bijela boja izražavaju odvajanje od ovozemaljskih vrijednosti i uzlet duše prema Bogu.

Bijela boja je boja onoga koji se otkriva, koji se ponovno rađa pobijedivši kušnju. To je boja posvećenja i transformacije. Predstavlja jedinstvo jer je spoj svih boja. Bijelo je "onaj koji lebdi između Sunca i Mjeseca, između dvaju lica svetog". To je boja polaska prema "smrti" ili boja povratka.

Stabljika lotosovog cvijeta prikazivana je zlatnom bojom – ona predstavlja "put Sunca", put bogova i faraona.

PADMA – INDIJSKI LOTOS

Lotos je prijestolje boga stvoritelja Brahme, rođenog iz lotosa. Najčešće ga se prikazuje s četiri lica (četiri strane svijeta) i četiri ruke u kojima drži četiri Vede. On sjedi na lotosu ili leti na labudu, kao simbolima onih koji nisu stvoreni.

Lotos je pokretač stvaranja na površini voda, vječno obnavljanje. Na vodama vremena plovi Ananta, Zmija Beskonačnosti, a na njoj leži Višnu iz čijeg pupka izrasta cvijet lotosa. To je slikovita alegorija univerzuma koji evoluira oko središnjeg Sunca.

Boginja ljepote, Lakšmi, izašla je poput Afrodite iz mora od mlijeka koje je nastalo mitskim bućkanjem iskonskog oceana. Izronila je s lotosom u ruci. U epu Ramajani Lakšmi se naziva i Padma - lotos.

 Lotos je u Indiji simbol svete planine Meru koja se prema predaji nalazi u središtu svijeta. Planina je Put koji iz središta svijeta – planine, putem središnje osi – stabljike lotosa, vodi u nebo. Ona čini onu sponu – nit – os sjedinjenja neba i zemlje.

Indijaci su također štovali plavi lotosov cvijet; postoji "plava svjetlost mudrosti" zasljepljujuće snage, koja otvara put oslobođenja.

LOTOSI – KOTAČI ŽIVOTA

            "Ne odlazi u vrtove cvijeća!

            O, prijatelju, ne odlazi tamo!

            Vrtovi u tvome tijelu cvjetaju.

            Sjedni na tisućulatični lotos – cvijet

            i zaroni oko u beskrajnu ljepotu."

                                Kabir

Postoji sedam različitih centara ili sedam lotosa – čakri na eteričnom tijelu čovjeka koje između ostalog imaju i funkciju održavanja života, bez njih tijelo ne bi postojalo.

Lotos

Pri dnu prvog kotača – lotosa, u dnu kralježnice, nalazi se ovojnica u obliku prstena ili sklupčane zmije, koja predstavlja uspavanu energiju čovjeka. Nazivaju je vatrom Kundalini ili Velikom Majkom (predstavlja je sjeme i korijen lotosa). Iz mjesta u blizini prve čakre, ponad "uspavane Kundalini", dižu se tri najvažnija kanala, takozvane nadi, a oni simbolički predstavljaju tri stabljike lotosa. To su sušumna ili središnja nadi, koja prolazi kralježnicom do krune glave i smatraju je najvažnijim provodnikom vitalne energije koja budi cvjetove lotosa. Oko nje se naizmjenično obavijaju ida i pingala. Ida je mjesečeva nadi (predstavlja ženski princip ili yin), a pingala je sunčana nadi (predstavlja muški princip ili yang). Buđenjem Kundalini energije tri se nadija usklađuju i postaju jedinstvenim provodnikom.

LOTOS – CVIJET UČENIKA I UČITELJA

        "Dotakni mi život čarolijom tvoje vatre

        i njenim darom bola što peče

        učini ga dragocjenim.

        Upotrijebi ovo moje tijelo kao svjetiljku

        što bit će ti u hramu

        I neka njen plamen gori pjesmom

        kroz svu noć i cijeli dan."

                    Rabindranath Tagore

Lotos također simbolizira i stepenice učeništva, jer lotos prolazi kroz sva četiri elementa: njegovo korijenje je u zemlji, stabljika u vodi, list se otvara u zraku, a cvijet se okreće prema Suncu – vatri. Zemlja simbolizira pročišćenje fizičkog tijela, voda pročišćenje vitalnog tijela, zrak psihičkog tijela i vatra pročišćenje mentalnog tijela.

Lotos se obično prikazuje u obliku kotača s osam latica. Osam zraka ili osam latica simboliziraju preporod ili obnavljanje. Prema Vedama – u središtu kotača stoji Čakravarti, onaj nepokretni koji pokreće kotač. Obruč kotača je Zemlja, središte je Nebo, a osam žbica kotača predstavljaju osmerostruki put čovjeka do središta bitka – oslobođenja od patnji. Jedini pravi put razvoja, oplemenjivanja i buđenja ovih kotača – lotosa je održavanje čistoće i sklada kako u fizičkom, tako i u moralnom životu čovjeka.

Buddhu nazivaju i dijamantom u lotosu, onim čija je duša, zbog svoje čistoće, postala savršenim provodnikom božanskog svjetla

Budisti slave poseban praznik Dan Velikog Bijelog Lotosa, ili Dan lotosa koji se nikada ne zatvara. Taj dan prvog punog mjeseca u svibnju (kada lotosi procvjetaju), posvećen je velikom učitelju Buddhi – to je dan njegova rođenja, prosvjetljenja i ulaska u nirvanu.

I danas, kao u drevnim vremenima, zadržao se običaj darivanja bijelog cvijeća. Njega učenik poklanja svome učitelju, uz obećanje da će slijediti Put.

Vesna Bosnar

Iz: časopisa NOVA AKROPLOA, broj 15

_____________

1 Vesna Krmpotić, "Čas je, Ozirise".

2 Drevna učenja o bilju govore da sjeme lotosa i prije no što proklije sadrži već potpuno formirane listove, sićušne oblike iz kojih će jednog dana postati savršena biljka.

http://www.nova-akropola.hr/Clanci/Razno/Detail.aspx?Sifra=2120154838