Kukuruz (lat. Zea mays) pripada porodici trava. Ime roda Zea potječe od grčkog naziva za jednu vrstu žita, dok je mays jedan od naziva za kukuruz u Americi.

On je jednogodišnja biljka visoke, debele stabljike na kojoj se nalaze veliki i široki listovi. Na biljci se zasebno razvijaju muški i ženski cvjetovi. Muški cvjetovi se nalaze u metlici na vrhu stabljike, dok su ženski cvjetovi, iz kojih se razvija klip, smješteni oko sredine stabljike.

Kukuruzna zrna su najčešće žute boje, ali mogu biti i crna, crvena ili bijela.
Osim za ishranu ljudi i životinja, koristi se i kao ljekovita biljka. U narodnoj medicini se čaj od kukuruzne svile - nitastih njuški ženskih cvjetova, koristi kod bolesti mokraćnih organa. U upotrebi je i ulje od kukuruznih klica.

DOMOVINA KUKURUZA

Iako se javljaju mišljenja da je njegova domovina u unutrašnjosti Azije, općenito se smatra da kukuruz vuče podrijetlo iz Srednje Amerike.

Za narode Srednje Amerike, a osobito za Maye i Azteke, kukuruz je imao posebno značenje, isto ono koje pšenica ima za Europu ili riža za Daleki Istok. Važnost kukuruza pronašla je svoj izraz i u jeziku - postojalo je čak trinaest naziva za različite faza njegova rasta.

LEGENDA MAYA

U knjizi Popol Vuh naroda Quiche-Maya, navodi se da su božanska bića Tepeu i Gucumatz, nakon što su stvorili Zemlju, odlučili stvoriti bića koja će ih moći dostojno poštovati, slaviti i služiti.

Prva kreacija su bile životinje, no kako ta bića nisu mogla govoriti i hvaliti imena svojih tvoraca, prepušteni su životu u šumama. Potom slijedi druga kreacija - stvaranje čovjeka od zemlje. Načinili su prve ljude od zemlje i blata, ali su se oni, prožeti vlagom, rastapali u vodi pa tako ni drugi pokušaj ne uspijeva. Pozivaju se vrhovni bogovi i oni pomažu stvoriti ljude od drveta, koji su bili previše kruti i bezosjećajni, nisu imali ni duše ni razuma - ne uspijeva ni treća kreacija.

S obzirom na ove neuspjehe, trebalo je, prema mišljenju tvoraca, pronaći odgovorajući materijal za tkivo čovjeka. Četiri životinje, mačka ili jaguar, kojot, papiga i vrana donijele su vijest o klipovima žutim i bijelim - kukuruzu.
"Tako otkriše hranu, a ona uđe u meso čovjeka stvorenoga, čovjeka uobličenoga. To bijaše njegova krv. Tako bi otkriven kukuruz, trudom čovjekovih predaka."

Prema predajama, crvena i crna zrna kukuruza simboliziraju istočno i zapadno obzorje, dok su bijela i žuta zrna odabrana za stvaranje ljudskog tkiva.
Legendu o kukuruzu preuzimaju u ponešto izmijenjenom obliku Azteci i Tolteci.

YUM CAAX

U Palenqueu, na vrhu male piramide, nalazi se hram Lisnatog Križa koji je posvećen kukuruzu. Na glavnoj zidnoj ploči toga hrama nalazi se prizor štovanja kukuruza, koji u ljudskoj formi stoji raširenih ruku dok mu dva svećenika odaju poštovanje. To je Yum Caax, mladi bog kukuruza. Prikazivan je kao mladić koji na glavi nosi perjanicu od listova kukuruza, ali i kao stabljika kukuruza koja raste iz hijeroglifa za kukuruz.
Kroz životni ciklus kukuruza Maye su prepoznavali mit o vječnom slijedu rađanja i umiranja.

Zrno kukuruza posijano u dobro pripremljenu zemlju proklija nakon pet dana i na svjetlost izlazi mlada biljka; ona raste, daje plod - zrno iz kojeg će u idućem ciklusu niknuti nova biljka. Tako i mladi bog kukuruza, Yum Caax, umire s ljetnom vegetacijom, odlazi u podzemlje, u carstvo mrtvih, kao što se sjeme vraća u krilo zemlje. Odlazi na zapad, a onda se idućeg proljeća ponovno pojavljuje na istoku - zemlji rađanja, kako bi započeo novi ciklus.

U aztečkom panteonu s kukuruzom je povezano više božanstava:
Chicomollotzin - "Štovana božica sedam zrna kukuruza". Njoj u čast se u mjesecu ochpaniztli održavala svetkovina. Njeno hijeroglifsko ime javlja se već u Teotihuacanu. Tu su još i božice Xilonn i Xochiquetzal, ali je pravi bog kukuruza Cinteotl. Njegova majka je božica mladosti, glazbe, pjesme i plesa, a povezuje ju se s proljećem, radošću, cvijećem i cvjetanjem. Povezana je i s cvijetom kukuruza.

Kukuruz je umnogome oblikovao život naroda Srednje Amerike. Njihovi kodeksi opisuju rast kukuruza, kao i žrtve koje mu treba prinositi u svakoj fazi rasta. Kukuruz je sastavni dio njihove religije i njihovog kalendara.
Čak i danas seljaci na Yucatanu dvoje o ispravnosti potiskivanja kukuruza pred drugim poljoprivrednim kulturama.

Ljubica Gavrić
Iz: časopisa NOVA AKROPOLA, broj 20

http://www.nova-akropola.hr/Clanci/Razno/Detail.aspx?Sifra=2120184848