Krizantema

Objavljeno: 08.02.2019. Autor: Anita

Krizantema (lat. Chrysanthemum) je rod s oko 40 vrsta višegodišnjih cvjetnica iz porodice glavočika (Asteraceae) koje potječu iz Azije, točnije iz Kine i Japana. Ondje se smatra cvijećem prosperiteta i sreće. U Japanu je znak carske obitelji, a u Kini se obično poklanja na proslavama rođendana i na krštenjima.

Listovi krizantema su jajoliki i kopljasti te duboko urezani. Na uspravnoj stapki nalazi se cvijet koji je ustvari cvat sastavljen od sitnih cvjetova okruženih laticama. Cvjetovi mogu biti raznih boja, bijele, žute, ružičaste, crvene, zagasito crvene, narančaste i brončane boje, a postoje i sorte s višebojnim cvjetovima.

Vrste krizantema

Sve krizanteme potječu od osnovne vrste Chrysanthemum indicum, a dijele se ovisno o rasporedu, obliku i veličini cvjetova.

• anemonaste – središnji dio je lagano ispupčen i njega čine cjevasti, a rub jezičasti cvjetići;
• jednostruke – cvjetići su raspoređeni kao kod prethodno spomenutog tipa, ali sredina izgleda poput ravne ploče;
• uvinute – latice su uvinute prema gore i oblikuju kuglu;
• svinute – latice su svinute prema dolje ali ne dodiruju stapku, a cvat ima oblik kišobrana;
• potpuno svinute – slične su prethodnom obliku, ali latice ovdje dodiruju stapku i cvat je kuglast;
• paučaste – cvjetići su tanki, dugi i zrakasti;
• peraste – cvjetići su dugi, uvijeni, s proširenim vrhom;
• pomponaste – cvjetići su ljevkasta oblika i poredani su u glavice;
• srednje – latice su uvinute, a cvat kuglast;
• žličaste – slične su perastom tipu, ali su manje i prošireni vrh nalikuje žlici.

Prema vremenu cvatnje krizanteme se dijele na:

• rane
• srednje
• kasnojesenske (nisu primjerene za uzgoj na otvorenom)

Prema veličini cvatne glavice dijele se na:

• krupnocvjetne (promjer cvijeta 10-20 cm)
• srednjecvjetne (promjer cvijeta 10-16 cm)
• sitnocvjetne (promjer cvijeta 6-10 cm)

Krizanteme se dijele i na vanjske i stakleničke.

U vanjske krizanteme ubrajaju se krizanteme koje se sade u gredice i rano cvjetaju. Tu spadaju dekorativne vrste za vrt i dekorativne vrste za rezanje, te sitno cvjetne vrste za vrt.

Stakleničku vrstu krizantema čine cvjetajuće lončanice, kaskadne vrste i dekorativne vrste krizantema za rezanje. Tu spadaju vrste koje između listopada i kasnog prosinca cvjetaju u staklenicima.

Kad su u pitanju rezane krizanteme, postoji bezbroj vrsta u svim bojama i oblicima.

Postoje i krizanteme koje se mogu uzgajati u loncima, a tu spadaju multiflore. Multiflore su uglavnom krizanteme sa sitnijim i jednostavnijim cvjetovima.

Sadnja krizantema

Sadnja krizantema obavlja se na dobro osvijetljenim mjestima, a najbolje je izravno sunce. Tlo treba biti plodno i dobro drenirano.

Najbolje ih je saditi u proljeće, a orezuju se nakon cvatnje u jesen. Orezivanje se može obaviti i u proljeće, a režu se pri tlu, ostavlja se tek desetak centimetara stapke.

Krizantema se zalijeva za suhog vremena i potrebno je paziti da se tlo između dva zalijevanja lagano prosuši. Razmnožava se zelenim reznicama koje uzimamo u proljeće. Odstrane se donji listovi i ostavi se samo dva para vršnih listova.

Reznice zabodemo u zemlju i prekrijemo vrećicom koja treba imati nekoliko rupica. Biljke će se zakorijeniti za nekoliko tjedana, a onda ih možemo presaditi na stalno mjesto.

Sadnju krizantema je moguće obaviti i u vlastitom vrtu. Nakon cvatnje se presađuju iz posuda u cvjetnu gredicu u vrtu. Ako je zima oštra, potrebno ih je zaštititi od hladnoće tako da se prekriju slojem lišća ili malča.

Sadnja multiflora krizantema

Multiflora krizanteme predviđene su za proizvodnju na otvorenom prostoru. Tlo treba biti dobro drenirano i prekriveno folijom koja ima drenažu za odvod viška vode. Potrebno je omogućiti navodnjavanje kapanjem jer ono ima prednosti u odnosu na klasično zalijevanje.

Raspored biljaka u prostoru je jako važan jer previše gust raspored doprinosi smanjenom broju pupoljaka, izduživanju biljaka i pojačanoj pojavi bolesti. Optimalan razmak za posude od primjerice 20 cm je 45-60 ccm od centra do centra posude.

Ožiljene reznice multiflora krizantema sade se u posude presjeka 18-20 cm u sljedećem razdoblju:

• od 15. travnja po jedna ožiljena reznica po posudi
• od 15. svibnja nadalje po tri ožiljene reznice po posudi

Osim klasične sadnje od kraja travnja do kraja svibnja pojavile su se i nove tehnike proizvodnje koje omogućavaju znatne uštede u radu, zalijevanju, prihrani i kemijskim sredstvima.

Odličnu formu biljaka i vrijeme cvatnje pružaju sljedeći programi uzgoja:

• jedna ožiljena reznica po posudi (presjek 20 cm) od 5. svibnja do 2. lipnja, bez pinciranja
• jedna ožiljena reznica po posudi (presjek 20 cm) od 1. do 15. lipnja uz pinciranje 10 do 14 dana nakon sadnje
• dvije ožiljene reznice po posudi (presjek 20 cm) od 28. lipnja do 10. srpnja uz pinciranje 10 do 14 dana nakon sadnje (reznice saditi blizu jedna druge, na otprilike dva prsta razmaka)

Sadnja krizantema obavlja se s najboljim biljkama koje se mogu pronaći na tržištu, a saditi ih treba odmah po prijemu. Akoto nije moguće, biljke je potrebno čuvati nekoliko dana u hladnjaku na temperaturi od 5-7 stupnjeva.

Biljkama treba osigurati dovoljan razmak i dovoljno prihrane. Za odvod viška vode treba koristiti porozne supstrate, a supstrat održavati vlažnim.

Krizanteme se sade u vlažan supstrat tako da se samo prekrije korijen, jer preduboka sadnja može uzrokovati razvoj bolesti i odumiranje biljaka.

Biljke treba temeljito zaliti odmah nakon sadnje, a prvih nekoliko dana se preporučuje često orošavanje biljaka. Optimalne posude za sadnju multiflora krizantema su presjeka 21 cm.

Uzgoj krizantema

Navodnjavanje i prihrana krizantema

Biljka nikako ne smije ostati bez vode, osobito u ranim fazama proizvodnje, jer će se u tom slučaju smanjiti razgranjivanje i ukupan rast. Blago isušivanje u završnim fazama može koristiti kako bi biljke očvrsnule i kontrolirala se ujednačenost cvatnje i visina.

Preporučljivo je koristiti sustav navodnjavanja kapanjem, jer zalijevanje preko biljke može dovesti do razvoja bolesti na lišću (Alternarije, Septorije, Botrytisa)

Kada je razina prihrane u pitanju, ona ovisi o tipu podloge, učestalosti upotrebe i gnojivima koja se koriste. Kod svakog zalijevanja je poželjna prihrana kompleksnim NPK gnojivima u koncentraciji od 200 ppm N. Ovisno o supstratu i vremenskim prilikama, koncentracija može biti smanjena ili povećana.

Odmah nakon sadnje preporučuje se upotreba tekućih kompleksnih NPK gnojiva s jednakim omjerom kalija i dušika te manjim omjerom fosfora u koncentraciji 200-300 ppm N. Korištenje gnojiva s visokom razinom dušika u amonijskom obliku može omesti rast u uvjetima niže razine osvjetljenja i niže razine temperature, dok visoka razina fosfora može dovesti do izduživanja biljaka.

Prihranjivanje se vrši dok pupoljci ne budu veličine zrna graška, odnosno najkasnije kada je vidljiva boja cvijeta.

Za pravilan uzgoj krizantema i dobar vegetativni rast biljke potreban je duži dan, dok je kraći dan potreban za iniciranje cvatnje. On se osigurava zamračivanjem crnim folijama – najmanje 12-13 dnevno (od 19 do 08 h) dok se pupoljak ne formira.

Bolesti i štetnici krizantema

Uzgoj krizantema ugrožavaju napadi većeg broja uzročnika bolesti i štetnika. Od štetnika se najčešće javljaju grinje i lisne uši koje se suzbijaju odgovarajućim kemijskim pripravcima.

Među uzročnicima bolesti najveći problem predstavlja bijela hrđa (Puccinia horiana), a simptomi bolesti su najuočljiviji na listu. U početku razvoja na gornjoj strani lista je moguće uočiti mala ispupčenja koja kasnije postaju svijetlozelene pjege. Na istom mjestu se formiraju bradavičaste izrasline i napadnuti list se deformira. Listovi pri jačoj zarazi otpadaju, a cvjetovi zaraženih biljaka su sitniji.

Bijela hrđa se teško suzbija pa sa zaštitom treba početi vrlo rano. Zaštita se provodi temeljitim prskanjem biljaka kemijskim pripravcima.

Osim bijele hrđe, veliki problem predstavljaju i fuzarioze (Fusarium oxysporum, Fusarium sp. trachephilum i Fusarium sp. chrysanthemi).

Listovi biljaka koje su napadnute fuzariozama postaju žuti, uvijaju se i venu. Fuzarioze najčešće razaraju provodne snopove i time prekidaju normalnu opskrbu biljke hranjivim tvarima i vodom iz tla.

Simptomi bolesti variraju ovisno o temperaturi, a najizraženiji simptomi se uočavaju na temperaturi od 27-32°C. Osnovna mjera zaštite je održavanje dobre higijene i prozračnosti u nasadima te sadnja krizantema u odgovarajućem supstratu. Ako je riječ o uzgoju na tlu, obavezna je sterilizacija tla.

Jedna od važnih mjera uzgoja krizantema je izbalansirana i pravilna gnojidba. Krizantema je jako osjetljiva na nedostatak određenih hranjivih tvari pa odmah reagira specifičnim simptomima koji se jasno mogu uočiti na određenim dijelovima biljke.

Simptomenedostatka bakra kod krizantema moguće je uočiti na listovima na kojima dolazi do rubnih nekroza i lagane deformacije. U slučaju da je nedostatak izražen duže vrijeme, listovi se suše i ostaju visjeti na biljci.

Nedostatak dušika manifestira se tako da cijela biljka zaostaje u rastu, a listovi poprimaju svjetlije nijanse žutozelene boje. Žućenje je osobito izraženo na rubovima listova.

Ako su biljke kroz duže razdoblje izložene nedostatku željeza, dolazi do kloroze lišća – listovi poprimaju gotovo bijelu boju.

Kod nedostatka fosfora listovi mijenjaju bolju u plavu do gotovo ljubičastu, a donji, stariji listovi nekrotiziraju.

Nedostatak kalija je vidljiv na stabljici i listovima. Stabljika se zbog nedostatka kalija savija, a između žila na listovima javljaju se nekroze koje se šire prema sredini listova. Ako je kalij nedostupan kroz duži period, listovi se uvijaju i potpuno suše.

Zanimljivosti o krizantemi

Krizantema zbog svoje otpornosti na mraz i hladne temperature simbolizira besmrtnost. U zapadnom svijetu se prvi put pojavila u 17. stoljeću. Švedski botaničar Karl Linnaeus nazvao ih je zlatnim cvijećem – spojivši grčke riječi chrysos (zlato) i anthemon (cvijet).

Iako šareni cvjetovi krizantema šire poruku da početak zime može biti okarakteriziran ljepotom, kod nas se krizanteme smatraju simbolom prolaznosti, smrti i žaljenja. S obzirom na to da u našim krajevima cvjeta u studenom, postala je zaštitno cvijeće tog mjeseca i ljudi su je u sklopu blagdana Svih svetih počeli nositi na grobove.

U Francuskoj se krizanteme na grobove stavljaju od prve godišnjice Dana primirja u Prvom svjetskom ratu, odnosno od 11. studenog 1919. godine. Tadašnji predsjednik Poincare je naredio da se položi cvijeće na grobove svih preminulih u ratu, a s obzirom na to da su krizanteme tada bile jedne od rijetkih cvjetova u cvatu, iskorišteno je više od 30.000 krizantema i nastala je nova tradicija.

Stari Grci su tvrdili da krizantema širi od zlih duhova, ali su također tvrdili da se ovo cvijeće ne smije brati s groblja, jer će osobi koja to učini donijeti nesreću.

U Kini se od krizantema radi vino koje zrije godinu dana, a ispija se devetog dana u devetom mjesecu i vjeruje se kako taj čin obitelji donosi dug, miran i zdrav život.

Osim toga, u Aziji se smatra da krizantema ima mnoga ljekovita svojstva. Lokalno stanovništvo je otkrilo načine za proizvodnju jestivih cvjetova od kojih se radio čaj protiv vrtoglavice, glavobolje, visokog kolesterola te srčanih i vaskularnih bolesti. Nemojte sami pokušavati pripremati ovakav napitak od cvjetova koji se mogu kupiti u cvjećarnicama, jer su svojstva potpuno različita.

Krizantema je u Japanu toliko popularna da se nalazi na nacionalnom grbu i ima svoj dan – Nacionalni dan krizantema ili, kako se još naziva, festival sreće.

U Australiji je tradicija da se krizanteme poklanjaju za Majčin dan, dok u Sjedinjenim Američkim Državama simboliziraju poštenje i često se znaju naći kao ukras na vjenčanjima. U Engleskoj su se tijekom viktorijanskog doba krizanteme smatrale simbolom prijateljstva i nosile su se osobama koje su se oporavljale od bolesti.

Simbolici cvijeta pridonosi boja pa tako je crvena krizantema jasan izraz ljubavi, dok žuta krizantema označava žaljenje, a bijela simbolizira odanost i predanost osobi kojoj se daje.

Foto: jill111/Pixabay

https://www.vrtlarica.com/sadnja-uzgoj-krizantema/