Koronavirus

Ovo je članak o trenutačnoj pandemiji koronavirusa. (Pandemija koronavirusa u Hrvatskoj • SARS-CoV-2 • COVID-19) Moguće su česte izmjene članka kako pandemija ili virus napreduju. Molimo pročitajte upozorenje o korištenju medicinskih informacija.

OrthocoronavirinaeSistematikaRodovi[1]Sinonimi

2019-nCoV virion
Koljeno:	incertae sedis
Red:	Nidovirales
Porodica:	Coronaviridae
Potporodica:	Orthocoronavirinae
Alphacoronavirus Betacoronavirus Gammacoronavirus Deltacoronavirus
Coronavirinae[2][3]

Virioni virusa ptičjeg infektivnog bronhitisa

Koronavirusi (latinski: Orthocoronavirinae, Coronavirinae) su skupina virusa koji uzrokuju bolesti kod sisavaca i ptica. Virusi kod ljudi uzrokuju respiratorne infekcije, poput prehlade, koje su obično blage. Rjeđi oblici, poput SARS-a, MERS-a i bolesti COVID-19, mogu biti smrtonosni. Kod krava i svinja koronavirusi izazivaju proljev, a kod kokoši bolest gornjih dišnih puteva. Ne postoji odobreno cjepivo ili antivirusni lijekovi za sprječavanje ili liječenje virusa.

Koronavirusi su virusi iz potporodice Orthocoronavirinae, porodice Coronaviridae i reda Nidovirales.^[4][5] Obavijeni su jednolančanim, pozitivno usmjerenim RNA genomom i spiralno simetričnim nukleokapsidom. Veličina genoma je između 26 i 32 kilobaze – najveća za neki RNA virus.

Naziv "koronavirus" dolazi od latinske riječi corona, čije je značenje "kruna" ili "aureola", a odnosi se na karakteristični izgled virusnih čestica (viriona): imaju obod koji podsjeća na krunu ili koronu Sunca.

Sadržaj

• 1Epidemije
• 2Podrijetlo
• 3Otkriće
• 4Struktura
• 5Teški akutni respiratorni sindrom
• 6Respiratorni sindrom Bliskog istoka
• 7SARS-CoV-2
• 8Izvori
• 9Dodatna literatura
• 10Vanjske poveznice

Epidemije

EpidemijaTip virusaSmrtni slučajeviBroj zaraženih

Epidemija SARS-a iz 2003.	SARS-CoV	774[6]	8.096
Epidemija MERS-a na Bliskom Istoku 2012.	MERS	preko 400[7]	2.506[8]
Epidemija MERS-a u Južnoj Koreji 2015.	MERS	36[9]	186[10]
Epidemija MERS-a 2018.	MERS	41[11]	147[12]
Pandemija koronavirusa 2019./20.	SARS-CoV-2	1.299.651	53.109.750

Podrijetlo

Procjenjuje se da je najnoviji uobičajeni predak (MRCA) svih koronavirusa postojao tek prije 8000. godine prije Krista, iako neki modeli postavljaju zajedničkog pretka još u 55 milijuna godina ili više, što podrazumijeva dugoročnu koevoluciju sa šišmišom i ptičjim vrstama. Najnoviji predak alfakoronavirusne linije postavljen je na oko 2400 pr. Kr., Betakoronavirusne linije na 3300 pne, linije gamakoronavirusa na 2800 pr. ne i deltakoronavirusne linije na oko 3000 pne. Šišmiši i ptice, kao toplokrvni leteći kralježnjaci, idealan su prirodni rezervoar za genski bazen koronavirusa (s šišmišima rezervoar za alfakoronaviruse i betakoronavirus - a ptice rezervoar za gamakoronavirus i deltakoronavirus). Veliki broj i svjetski raspon vrsta šišmiša i ptičjih vrsta koje su domaćini virusa omogućio je opsežnu evoluciju i širenje koronavirusa.

Otkriće

Koronavirusi su prvi put otkriveni u 1930-ima kada se pokazalo da je akutna respiratorna infekcija pripitomljenih pilića uzrokovana virusom infektivnog bronhitisa (IBV). U četrdesetim godinama dva životinjska koronavirusa, mišji virus hepatitisa (MHV) i transmisivni gastroenteritis virus (TGEV) su izolirani.^[13]

Ljudski koronavirusi otkriveni su u 1960-ima.^[14] Najraniji proučavani ljudski koronavirusi bili su od ljudskih pacijenata sa prehladom, koji su kasnije nazvani humani koronavirus 229E i humani koronavirus OC43.^[15] Od tada su identificirani drugi ljudski koronavirusi, uključujući SARS- CoV 2003., HCoV NL63 2004., HKU1 2005., MERS-CoV 2012. i SARS-CoV-2 u 2019. godini. Većina njih uključena je u ozbiljne infekcije dišnih puteva.^[16][17]

Struktura

3D animirana struktura SARS-CoV-2 viriona.

Koronavirusi su velike pleomorfne sferne čestice sa loptastim površinskim izbočenjima.^[18] Prosječni promjer čestica virusa je oko 120 nm (.12 μm ). Promjer ovojnice je ~ 80 nm (.08 μm), a peplomeri su duljine ~ 20 nm (.02 μm). Ovojnica virusa u elektronskim mikrografima pojavljuje se kao poseban par elektronski gustih ljuski.^[19][20]

Virusna ovojnica sastoji se od lipidnog dvosloja na kojem su usidreni membrana (M), ovojnica (E) i strukturni proteini na peplomerima (S).^[21] Podskupina koronavirusa (posebno članovi betakoronavirusne podskupine A ) također imaju kraći površinski protein sličan šiljku koji se naziva hemaglutinin esteraza (HE).^[22]

Unutar ovojnice nalazi se nukleokapsid, koji je formiran od višestrukih kopija nukleokapsidnog (N) proteina, koji su vezani za jednolančani RNA genom u kontinuiranoj konformaciji tipa perla-na-nizu.^[23][24] Ovojnica lipidnog dvosloja, membranski proteini i nukleokapsid štite virus kada je izvan stanice domaćina.^[25]

Teški akutni respiratorni sindrom

Podrobniji članak o temi: Teški akutni respiratorni sindrom

Teški akutni respiratorni sindrom (engl. SARS - Severe acute respiratory syndrome) bolest je dišnih putova u ljudi koju uzrokuje SARS koronavirus (SARS - CoV). Virus je zamalo uzrokovao pandemiju između studenog 2002. i srpnja 2003., s 8096 poznatih slučajeva i 12 potvrđenih smrtnih ishoda, prema izvještaju Svjetske zdravstvene organizacije iz 21. srpnja 2004. godine. U nekoliko tjedana SARS se proširio iz provincije Guangdong u Kini na 37 zemalja diljem svijeta.

Smrtnost kroz dobne skupine do 8. svibnja 2003. iznosila je manje od 1% za mlađe od 24 godine, 6% za one od 25 do 44 godine, 15% za one od 45 do 64 godine i više od 50% za one starije od 60 godina. Za usporedbu, smrtnost gripe je obično oko 0,6% (među starijima) ali može porasti do 33% kada dođe do novih mutacija virusa. Stopa smrtnosti za virusnu upalu pluća može dosegnuti i 70%.

Od svibnja 2006., širenje SARS-a je u potpunosti zaustavljeno, sa zadnjim slučajem primijećenim u lipnju 2003. godine (iako je zadnji slučaj bio zaraza u laboratoriju 2004.). Ipak, SARS se ne smatra istrijebljenim jer još uvijek može biti prisutan među životinjskim vrstama i može se vratiti u ljudsku populaciju u budućnosti.

Respiratorni sindrom Bliskog istoka

Podrobniji članak o temi: Respiratorni sindrom Bliskog istoka
U rujnu 2012. godine identificirana je nova vrsta koronavirusa, u početku nazvana Novel Coronavirus 2012, a sada je službeno nazvana koronavirus respiratornog sindroma Bliskog istoka (MERS-CoV).^[26][27] Ubrzo nakon toga, Svjetska zdravstvena organizacija objavila je globalnu uzbunu.^[28] U ažuriranju WHO-a 28. rujna 2012. kaže se da se čini da virus nije lako prešao s osobe na osobu.^[29] Međutim, 12. svibnja 2013., slučaj prenošenja s čovjeka na čovjeka u Francuskoj potvrdilo je francusko Ministarstvo za socijalna pitanja i zdravstvo.^[30] Pored toga, slučajeve prenošenja s čovjeka na čovjeka prijavilo je Ministarstvo zdravlja u Tunisu . Dva potvrđena slučaja uključuju ljude koji su, čini se, bolest ulovili od svog pokojnog oca, koji se razbolio nakon posjeta Kataru i Saudijskoj Arabiji. Unatoč tome, čini se da je virus imao problema sa širenjem s čovjeka na čovjeka, jer većina zaraženih pojedinaca virus ne prenosi.^[31] Do 30. listopada 2013. u Saudijskoj Arabiji je bilo 124 slučaja i 52 smrtna slučaja.^[32]

Nakon što je nizozemski Erasmus Medical Center sekvencionirao virus, virus je dobio novo ime, Human Coronavirus - Erasmus Medical Center (HCoV-EMC). Konačni naziv virusa je koronavirus respiratornog sindroma Bliskog istoka (MERS-CoV). Jedini slučajevi u SAD-u (oba su preživjela) zabilježeni su u svibnju 2014.^[33]

U svibnju 2015. godine došlo je do epidemije MERS-CoV-a u Republici Koreji, kada je čovjek koji je putovao na Bliski Istok posjetio četiri bolnice na području Seula kako bi liječio svoju bolest. To je uzrokovalo jednu od najvećih epidemija MERS-CoV-a izvan Bliskog Istoka.^[34] Od prosinca 2019. godine, laboratorijskim testovima potvrđeno je 2.468 slučajeva infekcije MERS-CoV, od kojih je 851 bilo smrtno, a stopa smrtnosti iznosila je oko 34,5%.^[35]

Kao i kod SARS-CoV i SARS-CoV-2, za MERS još uvijek nemamo lijekova i cjepiva.^[36] 

SARS-CoV-2

Podrobniji članak o temi: SARS-CoV-2
Podrobniji članak o temi: COVID-19
Podrobniji članak o temi: Pandemija koronavirusa 2019./20.
Podrobniji članak o temi: Pandemija koronavirusa u Hrvatskoj 2020.

  

   +100.000 slučajeva
     +10.000 slučajeva
     1.000–9.999 slučajeva
     100–999 slučajeva
     10–99 slučajeva
     1–9 slučajeva

Animirana mapa svijeta i tok širenja bolesti

SARS-CoV-2, prije poznat kao 2019-nCoV, prvi je puta identificiran u prosincu 2019. godine u gradu Wuhanu u kineskoj provinciji Hubei kada je 41 osoba oboljela od upale pluća bez jasnog uzroka.^[37][38][39] Virus se može prenositi s osobe na osobu.^[40] Prema stanju od 4. ožujka 2020., potvrđeno je 94.347 oboljelih, od kojih je oko 6.700 u kritičnom stanju.^[41] Epidemija virusa primarno zahvaća kontinentalnu Kinu, Južnu Koreju, Italiju, Japan i Iran, s manjim brojem ili izoliranim slučajevima u 60-ak drugih država.^[42] Prema stanju od 4. ožujka 2020. godine, izvan Kine zaraženo je oko 14.000 osoba.^[43]

Prvi slučaj zaraze virusom SARS-CoV-2 u Hrvatskoj potvrđen je 25. veljače 2020.^{[44][45][46][47]} Trenutačno je (od 27. ožujka) u Republici Hrvatskoj 78.978 oboljelih osoba, dok ih je na koronavirus do sada (27. ožujka) testirano 601.743.^[48][49]

31. prosinca 2019. kineske vlasti su objavile da je zabilježeno grupiranje oboljelih od upale pluća u gradu Wuhan, u proviniciji Hubei. Oboljeli su razvili simptome povišene temperature, kašlja i otežanog disanja s pozitivnim nalazom na plućima, dokazanim radiološkom pretragom. Prvi slučajevi oboljelih zabilježeni su početkom prosinca, a epidemiološki su bili povezani s boravkom na gradskoj tržnici Huanan Seafood Wholesale Market, veleprodajnom tržnicom morskih i drugih živih životinja. 7. siječnja 2020. kineske su zdravstvene vlasti službeno priopćile otkriće novog koronavirusa povezanog sa slučajevima virusne upale pluća u Wuhanu. Radi suzbijanja i sprječavanja širenja epidemije, kineske su vlasti, uz zatvaranje spomenute tržnice poduzele niz mjera, uključujući uvođenje karantene u Wuhanu i drugim gradovima Kine, ograničavanje međunarodnog zračnog prijevoza, ali i onog unutar same Kine, kao i restrikciju drugih oblika javnog transporta te provođenje mjera masovne dezinfekcije javnih površina i prostora. Unatoč tome epidemija se brzo proširila i na druge kineske pokrajine, ali i izvan Kine. 30. siječnja 2020. Svjetska zdravstvena organizacija proglasila je epidemiju koronavirusa javnozdravstvenom prijetnjom od međunarodnog značaja (PHEIC) zbog brzine širenja epidemije i velikog broja nepoznanica s njom u vezi.^[50]

11. veljače 2020. Svjetska zdravstvena organizacija je bolest uzrokovanu novim koronavirusom nazvala koronavirusna bolest 2019, kratica COVID-19 (eng. Coronavirus disease 2019). 25. veljače 2020. Zabilježen prvi slučaj koronavirusa u Hrvatskoj. 28. veljače 2020. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) podigla globalni rizik vezan uz koronavirus na vrlo visok. 2. ožujka 2020. Europska unija je podigla rizik od koronavirusa s umjerenog na visoki. 4. ožujka 2020. Italija poduzima nove mjere protiv širenja koronavirusa; ograničenja sportskih natjecanja, nastavnih aktivnosti, školskih putovanja, rada trgovačkih centara i dr. 5. ožujka 2020. Zabilježeni su prvi slučajevi zaraze koronavirusom u Sloveniji i Mađarskoj. 8. ožujka 2020. Italija je ograničila ulazak i izlazak u područja u sjevernoj Italiji. Javni događaji su otkazani i uveden je niz novih mjera za ograničavanje širenja koronavirusa. Slovenija je ograničila javna okupljanja. 11. ožujka 2020. WHO je proglasio globalnu pandemiju zbog koronavirusa.^[50]

Izvori

1. ↑ Virus Taxonomy: 2018b Release (html) (engleski). International Committee on Taxonomy of Viruses (ICTV) (ožujka 2019) pristupljeno 24. siječnja 2020.
2. ↑ 2017.012-015S (xlsx) (engleski). International Committee on Taxonomy of Viruses (ICTV) (listopada 2018) pristupljeno 24. siječnja 2020.
3. ↑ ICTV Taxonomy history: Orthocoronavirinae (engleski). International Committee on Taxonomy of Viruses (ICTV) pristupljeno 24. siječnja 2020.
4. ↑ (2011) “Family Coronaviridae”, Ninth Report of the International Committee on Taxonomy of Viruses (engleski), str. 806–828, Elsevier, Oxford ISBN 978-0-12-384684-6
5. ↑ International Committee on Taxonomy of Viruses (24. 8. 2010). ICTV Master Species List 2009 – v10 (xls) (engleski)
6. ↑ (2006). "Responding to global infectious disease outbreaks: Lessons from SARS on the role of risk perception, communication and management". Social Science & Medicine 63 (12): 3113–23
7. ↑ Case‐control study to assess potential risk factors related to human illness caused by the Middle East Respiratory Syndrome Coronavirus (MERS-CoV). World Health Organization (28. ožujka 2014.) pristupljeno 24. travnja 2020.
8. ↑ https://www.who.int/csr/don/31-january-2020-mers-united-arab-emirates/en/
9. ↑ Middle East respiratory syndrome coronavirus (MERS-CoV) – Republic of Korea (engleski). World Health Organization pristupljeno 1. prosinca 2016.
10. ↑ http://www.mw.go.kr/front_new/al/sal0301ls.jsp?PAR_MENU_ID=04&MENU_ID=0403&SEARCHKEY=CONTENT&SEARCHVALUE=%B8%DE%B8%A3%BD%BA
11. ↑ Pandemic Epidemic Diseases news: Infectious disease outbreaks reported in the Eastern Mediterranean region in 2018 Between 12 January through 31 May 2018, the National IHR Focal Point of The Kingdom of Saudi Arabia reported 75 laboratory confirmed cases of Middle East respiratory syndrome coronavirus (MERS_CoV), including twenty-three (23) deaths. Date www.emro.who.int, pristupljeno 24. travnja 2020.
12. ↑ https://www.emro.who.int/pandemic-epidemic-diseases/news/infectious-disease-outbreaks-reported-in-the-eastern-mediterranean-region-in-2018.html
13. ↑ (1974)"Coronaviruses: A Comparative Review". Current Topics in Microbiology and Immunology / Ergebnisse der Mikrobiologie und Immunitätsforschung: 87 (engleski)
14. ↑ (studenoga 2005) "History and recent advances in coronavirus discovery". The Pediatric Infectious Disease Journal 24 (11 Suppl): S223–27, discussion S226
15. ↑ (studenoga 2012) "Human coronaviruses: insights into environmental resistance and its influence on the development of new antiseptic strategies". Viruses 4 (11): 3044–68
16. ↑ Su (lipnja 2016). "Epidemiology, Genetic Recombination, and Pathogenesis of Coronaviruses". Trends in Microbiology 24 (6): 490–502
17. ↑ Zhu (20. veljače 2020.). "A Novel Coronavirus from Patients with Pneumonia in China, 2019". The New England Journal of Medicine 382 (8): 727–733
18. ↑ (veljače 2004) "Ultrastructural characterization of SARS coronavirus". Emerging Infectious Diseases 10 (2): 320–26
19. ↑ (kolovoza 2006) "Supramolecular architecture of severe acute respiratory syndrome coronavirus revealed by electron cryomicroscopy". Journal of Virology 80 (16): 7918–28
20. ↑ (2015) "Coronaviruses: an overview of their replication and pathogenesis". Methods in Molecular Biology 1282: 1–23
21. ↑ (1997) "The molecular biology of coronaviruses". Advances in Virus Research 48: 1–100
22. ↑ Ninth Report of the International Committee on Taxonomy of Viruses, 806–28, Oxford: Elsevier.
23. ↑ (2015) "Coronaviruses: an overview of their replication and pathogenesis". Methods in Molecular Biology 1282: 1–23
24. ↑ (ožujka 2014) "The SARS coronavirus nucleocapsid protein—forms and functions". Antiviral Research 103: 39–50
25. ↑ (travnja 2011) "A structural analysis of M protein in coronavirus assembly and morphology". Journal of Structural Biology 174 (1): 11–22
26. ↑ Doucleef, Michaeleen. "Scientists Go Deep On Genes Of SARS-Like Virus", objavljeno 26. rujna 2012. pristupljeno 27. rujna 2012. Arhivirano s izvorne stranice 27. rujna 2012.
27. ↑ Falco, Miriam. "New SARS-like virus poses medical mystery", CNN Health, objavljeno 24. rujna 2012. pristupljeno 16. ožujka 2013. Arhivirano s izvorne stranice 1. studenoga 2013.
28. ↑ "New SARS-like virus found in Middle East", Al-Jazeera, objavljeno 24. rujna 2012. pristupljeno 16. ožujka 2013. Arhivirano s izvorne stranice 9. ožujka 2013.
29. ↑ Kelland, Kate. "New virus not spreading easily between people: WHO", objavljeno 28. rujna 2012. pristupljeno 16. ožujka 2013. Arhivirano s izvorne stranice 24. studenoga 2012.
30. ↑ Nouveau coronavirus—Point de situation : Un nouveau cas d'infection confirmé (Arhivirano 8. lipnja 2013.) (Novel coronavirus—Status report: A new case of confirmed infection) 12 May 2013, social-sante.gouv.fr
31. ↑ MERS Transmission. Centers for Disease Control and Prevention (CDC) (2. kolovoza 2019.) Arhivirano s izvorne stranice 7. prosinca 2019., pristupljeno 10. prosinca 2019.
32. ↑ Novel coronavirus infection. World Health Association (22. svibnja 2013.) Arhivirano s izvorne stranice 7. lipnja 2013., pristupljeno 23. svibnja 2013.
33. ↑ MERS in the U.S.. Center for Disease Control (2. kolovoza 2019.) Arhivirano s izvorne stranice 15. prosinca 2019., pristupljeno 10. prosinca 2019.
34. ↑ Sang-Hun, Choe. "MERS Virus's Path: One Man, Many South Korean Hospitals", The New York Times, objavljeno 8. lipnja 2015. pristupljeno 1. ožujka 2017. Arhivirano s izvorne stranice 15. srpnja 2017.
35. ↑ Middle East respiratory syndrome coronavirus (MERS-CoV). WHO Arhivirano s izvorne stranice 18. listopada 2019., pristupljeno 10. prosinca 2019.
36. ↑ "Top 12 najsmrtonosnijih virusa modernog doba - prijetnja su" pristupljeno 13. travnja 2020.
37. ↑ Postupanje zdravstvenih djelatnika u slučaju postavljanja sumnje na novi koronavirus (2019-nCoV). Ministarstvo zdravstva Republike Hrvatske (31. siječnja 2020.), preuzeto 8. veljače 2020.
38. ↑ "Is the World Ready for the Coronavirus?", The New York Times, objavljeno 29. siječnja 2020. pristupljeno 30. siječnja 2020. (engleski) Arhivirano s izvorne stranice 30. siječnja 2020.
39. ↑ 2019 Novel Coronavirus (2019-nCoV) Situation Summary (engleski). Centers for Disease Control and Prevention (30. siječnja 2020.) pristupljeno 30. siječnja 2020.
40. ↑ China virus death toll rises to 41, more than 1,300 infected worldwide (engleski). CNBC (24. siječnja 2020.) pristupljeno 26. siječnja 2020.
41. ↑ Coronavirus Update - Worldometer (engleski). www.worldometers.info pristupljeno 27. veljače 2020.
42. ↑ Confirmed 2019-nCoV Cases Globally (engleski). U.S. Centers for Disease Control and Prevention (CDC) (veljača 2020.) pristupljeno 2. veljače 2020.
43. ↑ "Novel Coronavirus live site" pristupljeno 29. veljače 2020.
44. ↑ Vrabec, Vedran (25. veljače 2020.). Potvrđen prvi slučaj koronavirusa u Hrvatskoj. Telegram.hr, preuzeto 25. veljače 2020.
45. ↑ "Potvrđen je koronavirus u Zagrebu" pristupljeno 25. veljače 2020.
46. ↑ "Premijer potvrdio: Koronavirus stigao u Hrvatsku, mlađi muškarac hospitaliziran u Zagrebu. Boravio je u Milanu i ima blaže simptome" pristupljeno 25. veljače 2020.
47. ↑ "Potvrđen koronavirus u Hrvatskoj" pristupljeno 25. veljače 2020.
48. ↑ "Ukupno dosad 382 zaražene osobe u Hrvatskoj" pristupljeno 24. ožujka 2020.
49. ↑ "VIDEO U Hrvatskoj je zaražena još 21 osoba, ukupno 382. Porastao i broj izliječenih" pristupljeno 24. ožujka 2020.
50. ↑ ^{Jump up to:50,0 50,1} Koronavirus.hr - Kronologija razvoja epidemije pristupljeno 25. ožujka 2020.

Dodatna literatura

• Alwan A, Mahjour J, Memish ZA (2013.). "Novel coronavirus infection: time to stay ahead of the curve". Eastern Mediterranean Health Journal 19 Suppl 1: str. S3–4
• Laude H, Rasschaert D, Delmas B, Godet M, Gelfi J, Charley B (lipanj 1990.). "Molecular biology of transmissible gastroenteritis virus". Veterinary Microbiology 23 (1–4): str. 147–54
• Sola I, Alonso S, Zúñiga S, Balasch M, Plana-Durán J, Enjuanes L (travanj 2003.). "Engineering the transmissible gastroenteritis virus genome as an expression vector inducing lactogenic immunity". Journal of Virology 77 (7): str. 4357–69
• Tajima M (1970.). "Morphology of transmissible gastroenteritis virus of pigs. A possible member of coronaviruses. Brief report". Archiv für die Gesamte Virusforschung 29 (1): str. 105–8

Vanjske poveznice

Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Koronavirus

• COVID-19 na stranicama Svjetske zdravstvene organizacije (engl.)
• Službena stranica za koronavirus Vlade Republike Hrvatske
• Podatci o koronavirusu na stranicama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo

https://hr.wikipedia.org/wiki/Koronavirus