I dok u zemljama EU potiču uzgoj i proizvodnju konoplje, te kraljice među biljkama, kod nas Ministarstvo zdravstva to zabranjuje unatoč svim potrebnim dozvolama koje je našim proizvođačima izdalo Ministarstvo poljoprivrede. U Rumunjskoj je iz fondova EU sagrađena velika tvornica za preradu i proizvodnju konopljina ulja, a naše vlasti iz neznanja ili nečeg drugog to zabranjuju.

Ivo Bačlija je pionir u Hrvatskoj u proizvodnji i preradi industrijske konoplje  od čijih sjemenki spravlja ultra ljekovito konopljino ulje, brašno i proteine. Kvaliteta njegove konoplje ravna je kvaliteti one iz Kanade za koju u svijetu kažu da je najbolja. Kako mnogi ovu biljku nazivaju "kraljicom biljaka" i "biljkom budućnosti", Bačlija je među prvima pronašao način kako iskorisiti mnogobrojne mogućnosti industrijske konoplje, te prvi počeo proizvoditi ovu, kod nas, gotovo zaboravljenu kulturu.

Što vas je navelo na proizvodnju industrijske konoplje u Hrvatskoj, s obzirom na brojna nerazumijevanja i nedoumice kada je riječ o ovoj "biljnoj kraljici"?

Prije svega, treba naglasiti da je industrijska konoplja izuzetno korisna biljka od koje se može proizvesti velik broj raznih proizvoda (neki izvori navode čak preko 25 000 proizvoda). Od vlakana iz stabljike proizvode se gotovo nepoderiva užad, tkanina, šatori, visoko kvalitetan papir itd... Od "pulpe" koja se nalazi u stabljici može se proizvoditi građevinski materijal. Materijali na bazi konoplje mogu zamijeniti drvo i druge materijale koji se koriste za izgradnju kuća i drugih građevina, uključujući temelje, zidove, krovove, oplate, cijevi i boje. Most ojačan konopljom iz šestog stoljeća u Francuskoj je svjedočanstvo o  čvrstoći i izdržljivosti ovog materijala, koji se naziva "hempcrete". Madame France Perrier gradi oko 300 kuća godišnje od konoplje u Francuskoj. Henry Ford je 40-ih godina proizveo auto od materijala baziranih na konoplji, koji je bio nekoliko puta lakši, ali također pri sudarima i nekoliko puta čvršći od čeličnog.

Kakva su vaša iskustva u uzgoju i proizvodnji konoplje?

Na temelju svjetskih iskustava došao sam do zaključka da je ulje konoplje jedno vrhunski vrijedno ulje, djeluje protuupalno. Ulje konoplje sprečava artritis, dermitis, neurodermitis, psorijazu. Konoplja poboljšava probavu, čuva bubrege, poboljšava funkciju jetre,gušterače, luči više inzulina kako bi se taj inzulin više iskoristio. Konoplja pomaže dijabetičarima, ženama u menopauzi, kozmetici. Zahvaljujući konopljinom ulju koža postaje zdravija, kosa kvalitetnija. Pomaže ljudima s Cromovom bolešću. I doista bih o ljekovitosti konopljina ulja mogao govoriti u nedogled. No, ovdje se ne radi samo o ulju. Ovdje je riječ o blagodetima industrijske konoplje kao takve, jer odgovorno tvrdim da niti jedna druga biljka nema izvor esencijalnih aminokiselina u tako lako probavljivom obliku, niti ima esencijalne masne kiseline u savršenom omjeru kako bi se zadovoljile ljudske prehrambene potrebe. Također je odličan izvor minerala, proteina i dijetalnih vlakana. Ono što je jedinstveno za proteine sjemena konoplje je da je 65 posto od toga globulin edistin, a to je najveći postotak u biljnom svijetu. Edistini su biljni globulini.

U čemu je razlika između industrijske konoplje i tzv. indijske konoplje?

Bivša Jugoslavija je bila drugi svjetski izvoznik konoplje. 

Odmah želim kazati da postoje brojne priče da ova zabranjena indijska konoplja liječi i najteže bolesti, no, mi smo se bazirali na uzgoj i proizvodnju industrijske konoplje za koju sa sigurnošću mogu reći da je to biljka koja može iskorijeniti glad u svijetu. Na sami spomen industrijske konoplje naši očevi dobro znaju o čemu se tu radi, jer su i  njihovi djedovi i bake sijali tu konoplju. Bivša Jugoslavija je bila drugi svjetski izvoznik konoplje. Tom industrijskom konopljom bilo je posijano 30-40 tisuća hektara zemlje. Ljudi su živjeli od konoplje. Od konopljina sjemena radi se kvalitetno prehrambeno ulje, i na žalost vi danas ne smijete reći da je to prehrambeno ulje i ljekovito. No, ja tvrdim da je. Postoje svjetrska iskustva koja su to dokazala. Od ostatka konopljina sjemena rade se proteini i to izuzetno kvalitetni biljni proteini. Da pojasnim, konoplja je jedina biljka koja, kada joj iscijedimo sjeme u tom ostatku ima 30 do 40 posto proteina. To je biljka  u čijem brašnu već ima 37 posto biljnih proteina. Primjerice  ovčije meso za koje se smatralo da ima najviše proteina u sebi ima svega 32 posto proteina. Konoplja je rješenje i za eliminaciju gladi u svijetu. Konoplja je biljka gdje bi ljudi mogli zaraditi novac.

Koliki dug put ste trebali preći, tu prije svega mislim na administrativne zapreke, pa da nesmetano počnete s uzgojem konoplje kod nas?

Meni je trebalo pune 2,5 godine da od Ministarstva poljoprivrede dobijem dozvolu za sijanje industrijske konoplje. No, iako nam je Ministarstvo poljoprivrede dopustilo da sijemo i prerađujemo konoplju ono drugo ministarstvo - Ministarstvo zdravstva nam to ne dozvoljava. Stoga smo prisiljeni uvesti to sjeme izvana sa sortne liste EU. Doista nemamo nikakvih prigovora čak se i zahvaljujemo Ministarstvu poljoprivrede koje je prepoznalo da je uzgoj i proizvodnja konoplje odličan posao, posao u kojem bi se moglo zaposliti na tisuće ljudi. Evo, mi smo prošle godine sijali 50 hektara konoplje, a naša mala tvrtka trebala bi 100 do 150 hektara zemlja. Jedan proizvođač konoplje iz Njemačke, na nedavnom seminaru o zdravoj hrani, ponudio nam je da za njegove potrebe sijemo konoplju, jer je to jedina sirovina koja nedostaje na europskim burzama. Mi smo našu konoplju potrošili i kupujemo ostatke ostataka izvana. U Europi ima još samo nekoliko tona konoplje na lageru. Problem je što velike tvrtke poput one iz Rumunjske koja je dignuta iz europskih fond ova i koja je zaposlila ogroman broj ljudi, uvozi konoplju primjerice iz Kine, koja je lošije kvalitete, te dobiju lošije ulje nego da se to ulje radi od europske konoplje. Ono na čemu se mi referiramo jeste da ćemo ulaskom  u EU 1. srpnja ove godine napokon tu konoplju sijati bez problema.

Kakvo je naše područje za uzgoj industrijske konolje?

Uzgojem industrijske konoplje kod nas bi se zaposlio ogroman broj ljudi, jer od konoplje se ne radi samo ulje, ne rade se samo vlakna, ne rade se samo proteini. Od ostataka konoplje dobije se konopljin beton. Taj je beton čvršći od klasičnog betona i šest puta lakši. Može se rezati pilom. Znači od ostataka konoplje može se raditi i vrhunski građevinski materija. Od konoplje se radi najkvalitetniji i najjeftiniji papir. Papirna industrija također u konoplji treba vidjeti velik potencijal. Gertjan van Roekel s nizozemskog Sveučilišta u Wageningenu navodi da se papir prije više od dvije tisuće godina proizvodio upravo od konopljinih vlakana. Danas samo pet posto papira u svijetu dobiva se od konoplje, a to je papir posebne kvalitete. Malobrojni prerađivači konoplje za papir, za svoj proizvod dobivaju i do četiri puta veću cijenu od papira proizvedenog od vlakana drveta. Najstariji tiskani papir od konoplje koji postoji je kineski tekst iz 770. godine. Također je i tiskana poznata Gutenbergova Biblija na papiru od konoplje, 1455. godine, a Američka deklaracija o nezavisnosti iz 1776. godine je očuvana do danas, naravno, jer je tiskana na neuništivom papiru od konoplje. Konopljin papir ne žuti i ne sadrži u sebi nikakve kiseline. Konoplja se sastoji od  77 posto celuloze i za razliku od drveta, ne zahtijeva otrovne kemikalije poput dioksina i kloroforma da bi se napravio papir.

Konoplja je održiva, godišnja kultura koja je spremna za berbu nakon samo 120 dana za razliku od drveća kojem treba na desetke ili stotine godina da dostigne zrelost za sječu. Nadalje, berba konoplje ne uništava prirodna staništa tisuća životinjskih i biljnih vrsta

Zamislite da mi sijemo konoplju, pa u Hrvatskoj ne bi bilo nezaposlenih ni gladnih. Ne bi bilo ni pasivnih krajeva jer sve bi se to moglo zasijati konopljom, a potražnja u Europi i svijetu za konopljom je ogromna. 

I Kolumbovi brodovi u potpunosti su bili opremljeni konopljom, zar ne? 

Konoplja je korištena za odjeću, vojne uniforme i brodsku opremu, cipele, remenje za padobrane, prtljagu i još mnogo toga.

Točno, ali  ne samo da su Kolumbovi brodovi bili opremljeni konopljom nego i  čuvena svemirska letjelica Space Shuttle. Zanimljivo je spomenuti da su prije sto godina u SAD-u bili kažnjavani oni koji nisu sijali konoplju. Od konoplje se radila najbolja užad za brodove, ona se i danas rade upravo od konoplje. Danas je tamo zabranjena konoplja ali se ta čudotvorna biljka polako vraća i na ta područja. Postoji jedan loby koji sprečava sijanje takve konoplje, jer bi bili ugroženi brojni interesi počevši od prehrambene, faramaceutske, tekstilne industerije i da ne nabrajam. To je kultura koja zemlji ostavlja najviše. Sijanjem konoplje riješili bi se i korova. Prije mjesec i pol dana sam bio u Nurnbergu na najvećem ekološkom sajmu i tamo sam u potpunosti shvatio kolika je potreba za ovom kraljicom među biljkama. U Europi se sijanje konoplje potiče a ispada da smo mi u Hrvatskoj osuđeni ne raditi ništa ili čekati do 1. srpnja ove godine kada bi trebali ući u EU. No, problem tog čekanja je što do danas još nije izdana dozvola za sijanje nove konoplje. Ne mogu vjerovati da će nas opet netko zakočiti. Ne mogu vjerovati da jedino mi još nismo shvatili o kakvoj čudnovatoj biljci je riječ. Ova biljka ima najduža i najjača vlakna. Izuzetno je otporna na habanje i trulenje te je kao takva bila primarni izvor za; platna, jedara, užadi, konaca i remenja stotinama godina prije nego li je najlon patentiran 1937. godine. Konoplja je korištena za odjeću, vojne uniforme i brodsku opremu, cipele, remenje za padobrane, prtljagu i još mnogo toga. Američki povijesni brod "Old Ironsides", bio je opremljen s više od 40 tona konoplje. Ne znam zašto je Ministarstvo zdravstva protiv sijanja konoplje, a samim tim, ako smo prihvatili europska pravila i uvjete mi smo osuđeni od njih kupovati konoplju umjesto da je sami sijemo i uzgajamo. Cijela Europa je puna te konoplje, jer sve veći broj ljudi shvaća prednosti te kako je mnogi nazivaju 'božanske' biljke. To je kultura koja je od svih prihvaćena. Jedino ne od našeg Ministarstva zdravstva. Ne mogu vjerovati da oni brkaju industrijsku i indijsku konoplju. Također, možda s druge strane postoje interesi nekakvih uvoznika, ali sve to skupa nema nikakvog smisla niti opravdanja.

Što ako od Ministarstva zdravstva ipak ne dobijete dozvolu za sijanje konoplje?

Uzgoj konoplje bi preporodio našu poljoprivredu. Ima potrebe za 40 tisuća hektara zemlje za sijanje konoplje. 

Ako ne dobijemo dozvolu za uzgoj konoplje morat ćemo je kupovati vani. Znači mi ćemo plaćati Nijemcima, Francuzima, Austrijancima za uvoz konoplje umjesto da bude obrnuto. Ili ako nam čak zabrane i da je prerađujemo onda ćemo odlaziti u Sloveniju kupovati njihovo ulje i tako će naši susjedi zarađivati. Osobno mislim da uz to što nemaju sluha za biznis da tu vlada i nekakav ego. Oni su odlučili to zabraniti. Zamislite apsurda - Ministarstvo kulture je dozvolilo sijanje konoplje a Ministarstvo zdravstva to zabranjuje. Dešava se neka vrsta postavljanja hijerarhje među ministarstvima. Inače ne postoji niti jedan valjani razlog jer pučki rečeno od ove konoplje se ne može ni napušiti, ne može se ni drogirati. Ova konoplja služi dijelom u prehrambene svrhe, a dijelom u proizvodnju užadi, papira, goriva, betona, odjeće. Uzgoj konoplje bi preporodio našu poljoprivredu. Ima potrebe za 40 tisuća hektara zemlje za sijanje konoplje. To je jedina sirovina koja se kupuje na burzama u Budimpešti, Frankfurtu i koja je tražena. Vjerovali ili ne, konoplje u ovom trenutku u Europi više nema. Sve zalihe su potrošene. Čitava Europa će sada konoplju uvoziti iz Kanade. Imajući sve to u vidu iskreno se nadam da će i kod nas uskoro nestati sve prepreke za uzgoj i preradu ove kraljice među biljkama. Jer, još jednom apeliram na naše Ministarstvo zdravstva da sagleda sve blagodati konoplje te da nam odobri proizvodnju, jer bi time pomogli cijeloj Hrvatskoj. Uskoro bi se u našoj zemlji iskorijenila i glad i nezaposlenost, jer bi uzgoj konoplje postao jedan od najunosnijih poslova ne samo u Hrvatskoj nego i u Europskoj uniji.