Konoplja – političko civilizacijska prijevara epohe

U bespućima današnjeg urušavanja biološko civilizacijskih postignuća homo sapiensa, a sve na tragu izgradnje i perpetuiranja društvenih odnosa u kojima 1% populusa konzumira 99% svega vrijednog na zemlji imam moralnu potrebu progovoriti (a poradi osvješćivanja ljudske zavedene i indoktrinirane populacije) o globalnom grijehu kojeg elite kontinuirano i nekažnjeno pimjenjuju na cijelom čovječanstvu te stoga i nad malom Hrvatskom. Naravno da sam svjestan mogućnosti da vojnici hapačkog sustava ovo javno promišljanje proglase bogohuljenjem (jer nagriza njihovu na dogmi i nasilju uspostavljenu svekoliku poziciju). I sasvim je komotno živjeti u zabludi kada ti državni sustav kroz odgojno obrazovni mlin te religija kroz svoju dogmu cijeli život ispiru mozak o ovom „grijehu“ a sve u cilju poslušnosti i pokornosti onima 1%. Da, da i visoki religijski kler spada u onih 1% koji svim silama podupire životnost ove prijevare. I moja malenkost je veći dio života „uživala“ u toj nametnutoj komociji neznanja usprkos diplomama ovih i onih fela.
A radi se o skrivenoj informaciji (znanju) o jednoj božanskoj biljci koju su jude raznih fela, ja ih nazivam bolesnim globalnim jebivjetrima, temeljem lažne i iskonstruirane optužnice prognali u pakao...

“I posijat ću za njih biljku o kojoj će se nadaleko čuti, i neće više biti gladi na ispaćenoj Zemlji”, Ezekiel, 34:29.

Dakle – konoplja oliti canabis sativa (ali ne marihuana), ta anđeoski čudna biljka koja oponaša „boga“ rođenjem kao „hermafrodit“. Stara je istina da u ratu najprije strada istina. Nigdje se to ne može vidjeti bolje nego u takozvanom ratu protiv droga. Počevši s histeričnom medijskom kampanjom američkog Hearst pressa o «ludilu od džointa» početkom 1930-ih, slika kanabisa ili konoplje preobrazila se iz vrijedne kulture za vlakna i važnog izvora ulja i lijeka u «poganu vražju travu s korijenjem u paklu». Bilo namjerno ili slučajno, suzbijanje konoplje popločilo je put dramatičnoj preobrazbi svjetske ekonomije. Počev od doba rata Rima i Kartage za prevlast nad tržištem iste. Što je zapravo u pozadini preobrazbe iz hvalospjeva kraljici biljaka u krajnju destruktivnu pokudu. Odakle potreba svjetskih moćnika da konoplju (hemp) preimenuju u „marijuanu“ (marihuana) i kao takvu rigorozno stave van zakona. Naravno sam naziv su pokupili od meksikanaca koji su žvakali i pušili lišće te kako su oni zvali „marijuana“ te obzirom da su primijetili da ista djelomično usporava fiziku pokreta čovjeka jednostavno su istu prozvali opasnom po život (marihuanom) usprkos tome što do danas nije dokazana ni jedna konkretna smrt kao posljedica konzumacije iste nasuprot duhanu i alkoholu. Zato treba inzistirati na nazivu konoplja koja definitivno nije opasna ni po tijelo ni po um čovjeka. Ona ne predstavlja opasnost široj javnosti, već je velika prijetnja naftnim kompanijama, alkoholnoj i duhanskoj mafiji, te velikom broju kemijskih korporacija (koje proizvode lijekove). Velike biznis kompanije, s puno novca i utjecaja, skrivaju istinu od ljudi. Istina je da kad bi se konoplja počela koristiti za golemi niz komercijalnih proizvoda, ona bi stvorila atomsku bombu u industriji, vjerojatno revoluciju! Najbogatijih onih 1% su se zato urotili za širenje dezinformacija o biljci koja, kad bi se pravilno koristila, mogla bi upropastiti njihove kompanije.

Koja je to fenomenalna povijest konoplje koju je trebalo zatrti proskribiranim imenom „marijuana“...!
I sama Encyclopedia Britannica koja se preko 150 godina tiskala na papiru izrađenom od konoplje decidirano navodi;

1. Svi udžbenici do 1880. godine bili su napravljeni od papira dobivenog preradom konoplje ili lana (Jack Frazier. Hemp Paper Reconsidered. 1974.)

2. Bilo je legalno plaćati porez konopljom u Americi od 1631. pa sve do ranih 1800-ih. (LA Times. 12. kolovoz 1981.)

3. Odbijanje uzgoja konoplje u Americi tijekom 17. i 18. stoljeća bila je čak kažnjivo zakonom! Mogli ste biti u zatvoreni u saveznoj državi Virginiji zbog odbijanja uzgoja konoplje od 1763. do 1769. godine (G.M. Herdon Hemp in Colonial Virginia).

4. George Washington, Thomas Jefferson i drugi očevi Amerike su uzgajali konoplju. (Dnevnici Washington-a i Jefferson-a. Jefferson je donio sjeme konoplje iz Kine do Francuske, te potom i do Amerike.)

5. Benjamin Franklin je bio vlasnik jedne od prvih tvornica papira u Americi, a koja je prerađivala konoplju. Također, rat se 1812. godine vodio oko konoplje. Napoleon je želio spriječiti izvoz konoplje iz Moskve u Englesku. (Jack Herer. Emperor Wears No Clothes)

6. Tisućama godina, 90% svih brodskih jedara i konopa (užeta) su spravljeni od konoplje. Riječi “platno” je nizozemska riječ za konoplju (kanabis). (Webster's New World Dictionary.)

7. 80% svih tekstila, tkanine, odjeće, posteljine, ručnika itd. su izrađivane od konoplje sve do 1820-te, odnosno do početka korištenja pamuka za tkaninu.

8. Prve Biblije, karte, pomorske mape, zastave, prvi nacrti Deklaracije nezavisnosti i prvi Ustav SAD-a su napravljeni od konoplje. (U.S. Government Archives.)

9. Prvi uzgajani usjevi u mnogim američkim državama su bili usjevi konoplje. 1850-a je bila godina vrhunca za proizvodnju u Kentucky-u gdje je te godine proizvedeno 40.000 tona konoplje. Sve do 20.-og stoljeća konoplja je zaslužna za najveći priljev novca u državnu blagajnu Amerike. (State Archives.)

10. Najstariji poznati zapisi o uzgoju konoplje dolaze iz Kine još prije 5.000 godina, iako proizvodnja konoplje vjerojatno seže još i do drevnog Egipta.

11. Rembrandtova, Van Goghova, Gainsboroughova, kao i djela većine ostalih slikara iz tog doba, bila su uglavnom slikana na platnima od konoplje.

12. 1916.g., Vlada SAD-a predvidjela je da će do 1940-ih svi papiri biti zamijenjeni papirom od konoplje i da neće više biti potrebe za sjećom stabala. Izvješća studija Vlade izvjestila su da je 1 jutar (jedinica za zemlju) konoplje jednako iskoristiv kao 4,1 jutar stabala. Bilo je u planu provesti u djelo neke dijelove tog izvješća, ali je konoplja kasnije zabranjena. (U.S. Department of Agriculture Archives.)

13. Kvalitetne boje i lakovi su spravljeni od ulja sjemenki konoplje sve do 1937. godine. U Americi se 1935. godine 58.000 tona sjemena konoplje iskoristilo za proizvodnju boja i lakova. (Svjedočenje Shermana Williamsa (Paint Co.) prije Marihuana Tax Act-a (Zakona o porezu na marihuanu) američkog Kongresa iz 1937.g.)

14. Model-T, auto koji je napravio Henry Ford bio je pogonjen benzinom konoplje a sam je automobil također bio izgrađen od konoplje! Na njegovom velikom imanju, Ford je fotografiran u vlastitom polju konoplje (ako se netko želi uvjeriti evo link na sliku http://www.newagecitizen.com/images/
FordHempFarmera.JPG ).

Automobil “napravljen od tla” imao je kontrolne ploče također izrađene od konoplje čija je čvrstoća 10 puta jača od čelika. (Popular Mechanics, 1941.)

http://www.hemp.com/2011/01/henrys-hemp-car-not-so-much-hemp/
http://www.hempcar.org/ford.shtml

15. 1938. godine, konoplja je nazivana “Billion dollar crop” (“Usjev od milijardu dolara”). Tada je prvi put usjev koji donosi dobit imao poslovni potencijal da premaši zaradu milijardu dolara. (Popular Mechanics, veljača 1938.)

16.Mechanical Engineering Magazine (veljača 1938.) je objavio članak pod naslovom “The Most Profitable and Desirable Crop that Can be Grown”(“Najprofitabilniji i najpoželjniji usjevi koji se mogu uzgajati.”). U članku je objavljeno da kad bi se konoplja uzgajala tehnologijom 20.-og stoljeća da bi usjevi konoplje bili jedni od najvećih poljoprivrednih usjeva u Americi i u svijetu.

Sljedeće informacije dolaze izravno iz 14-minutnog filma Ministarstva poljoprivrede SAD-a (United States Department of Agriculture) iz 1942.-e koji ohrabruje i podučava “patriotske američke poljoprivrednike” da proizvedu 350.000 jutara konoplje svake godine za ratne potrebe, citiram:

“... [Kada su] Grecian hramovi bili novi, konoplja je već bila davno poznata u službi čovječanstva. Tisućama godina, čak i tada, ova je biljka uzgajana za proizvodnju užadi i tkanine u Kini, te drugdje na istoku. Stoljećima prije, sve do 1850.-ih, gotovo svi brodovi koji su plovili zapadnim morima su imali užad i jedra izrađena od konoplje. Jer, za mornara, konoplja je bila neophodna ... Sada, sa filipinskim i istočno-indijskim proizvođačima konoplje koji je stavljaju u ruke japanaca ... američka konoplja mora zadovoljiti potrebe naše vojske i mornarice, kao i naše industrije ... Mornarica naglo troši svoje resurse. Kad se to potroši, američka konoplja mora opet doći, konoplja za privez brodova, konoplja za vuču, konoplja za pribor i opremu, konoplja nebrojene koristi na brodovima i na obali. Baš kao u dane kada je Stari hrabar čovjek plovio morima pobjednički, s jedrima od konoplje. Konoplja za pobjedu! (Hemp for victory!)”

Ovjereni dokaz iz Library of Congress (knjižnice Kongresa), koji je pronašao istraživač Jack Herer, opovrgava tvrdnje drugih vladinih agencija koje tvrde da ovaj film “Hemp for victory” iz 1942.-e (USDA film) ne postoji.

Uzgoj i proizvodnja konoplje ne štete okolišu. USDA Bulletin #404 je donio zaključak da konoplja proizvodi četiri puta više pulpe (srži, kaše) s najmanje četiri do sedam puta manje zagađenja.

Iz časopisa Popular Mechanics, veljača 1938:
“Ima kratku fazu vegetacije i rasta ... Može rasti u bilo kojoj državi ... Dugo korijenje prodire i ostavlja tlo u savršenom stanju za sljedeću godinu usjeva. Sa svojim gustim lišćem raste 2 do 3 metra iznad tla ... Konoplja, ti novi usjevi neizmjerno mogu doprinijeti američkoj poljoprivredi i industriji.”
1930.-ih, inovacije u poljoprivrednim strojevima bi izazvale industrijsku revoluciju kad bi se primijenili na konoplju. Samo ovaj resurs (konoplja) mogao je stvoriti milijune novih radnih mjesta koji bi stvorili tisuće kvalitetnih proizvoda. Konoplja, da nije zabranjena, je mogla izvesti Ameriku (a i čitav svijet) iz Velike Depresije (Great Depression).
William Randolph Hearst (Citizen Kane) i Hearst Paper Manufacturing Division (Hearts proizvodnja papira) Kimberly-a Clark-a imali su u vlasništvu ogromne šumovite površine. Hearst tvrtka radila je uglavnom proizvode od papira. Patty Hearst-ov djed, razarač prirode zbog svoje osobne koristi, gubio je milijarde dolara zbog konoplje.
1937. godine, DuPont (kompanija koja znanstvenim radom stvara nove proizvode) je patentirala proces dobivanja plastike iz nafte i ugljena. Godišnje izvješće DuPont-a pozvalo je dioničare da investiraju u njenu novu petrokemijsku industriju. Sintetika kao što su plastika, celofan, celuloid, metanol, najlon, raylon, dacron, teflon itd., sada su mogla biti napravljena od nafte. Prirodna industrijalizacija konoplje mogla je uništiti više od 80% DuPont-ovog poslovanja. Andrew Mellon (DuPont-ov bankar) postao je Hoover-ov tajnik riznice (Hoover’s Secretary of the Treasury) i DuPont-ov glavni investitor. Imao je veze sa Morgan-ima, Rockefeller-ima i Rothschild-ima koji su bili tri najveće bankarske obitelji onda, a bormeć i danas. Mellon je postavio Harry J. Anslinger-a (Mellon je bio stric Anslinger-ove žene) na najvišu poziciju Federalnog zavoda za narkotike i opasne droge (Federal Bureau of Narcotics and Dangerous Drugs), danas Agencija za suzbijanje droga, DEA (Drug Enforcment Agency).

Ovi financijski tajkuni često su održavali tajne sastanke. Marihuana je proglašena opasnom i prijetnjom za njihove multi-milijarderske kompanije. Kako njihova bogatstva ne bi nestala, marihuana se morala istrijebiti. Ti ljudi su uzeli ne baš jasnu riječ iz meksičkog slenga “marijuana” i gurnuli je u svijest amerikanaca, a kasnije i cijelog svijeta – i naše male Hrvatske. I najobrazovaniji ljudi pali su na prijevaru o marijuani i nisu shvatili da se zapravo radi o „božanskoj“ konoplji dok nije bilo prekasno. Dakle da rezimiramo:
Do potkraj 19. stoljeća svijet je pokretao sustav koji se temeljio na ugljikohidratima, u kojem su se sva vlakna, goriva i lijekovi za zadovoljenje ljudskih potreba proizvodili fotosintezom, a Sunčeva se energija koristila za kombiniranje ugljičnog dioksida i vode u celulozu, osnovni građevni materijal prirodnog svijeta. Tijekom 20. stoljeća velik dio tih ugljikohidrata zamijenili su ugljikovodici koji se dobivaju ekstraktivnim industrijama ugljena i nafte. Umjesto konopljinih prirodnih vlakana koja se nisu dala zaštititi patentom došla su patentirana petrokemijska vlakna. Najlon, poliester i drugi sintetički materijali proizvodili su se u golemim količinama i promovirali agresivnim reklamama. Umjesto papirnatih vrećica i kutija stigle su sveprisutne plastične vrećice. Milijarde tih toksičnih, nerazgradivih predmeta proizvedene su kako bi bile upotrijebljene samo jednom i odbačene da bi onda pronašle put do potoka i rijeka, i s vremenom se stopile u goleme potopljene otoke smeća u Tihom oceanu i drugim oceanima, oslobađajući u morski i ljudski ekosustav toksičnu tempiranu bombu kemikalija koje narušavaju hormone. Umjesto da se papir proizvodi iz jednogodišnjih kultura za vlakna, goleme površine drevnih šuma ruše se i pretvaraju u triješće, pa zatim kuhaju s klorom i drugim opasnim kemikalijama kako bi se dobio inferioran proizvod u usporedbi s onim što zamjenjuje. Uništavanje i zagađivanje prirodnog svijeta nije jedini štetan učinak suzbijanja konoplje - kanabisa.
Opet, bilo namjerno ili slučajno, zakoni koji su prihvaćeni kako bi se nametnula zabrana poslužili su kao šablona za uspostavljanje represivne policijske države sa sve većim ograničavanjem sloboda pojedinaca. Pod maskom sprječavanja šteta od «pošasti droga», stanovništvo je podvrgnuto prisluškivanju telefona i drugim metodama nadzora, nametljivim i često nasilnim policijskim racijama i rasponu metoda kemijskog nadzora, uključujući nametnuto testiranje kose, urina i sline. Većinu trenutne zatvorske populacije čine nenasilni prekršitelji zakona o drogama, posebno u Sjedinjenim Državama gdje je privatizacija zatvora stvorila represivnu ali vrlo profitabilnu industriju za korporaciju Wackenhut i druge igrače u zatvorskoj industriji. Štetne posljedice zabrane nisu ograničene na pojedince nego se osjećaju širom geopolitičke sfere. Budući da se velik dio kanabisa i drugih droga biljnog podrijetla uzgaja u zemljama Trećeg svijeta, politička intervencija pod krinkom prekida opskrbe drogom koristila se i još se koristi u političke svrhe kao izgovor za vojno djelovanje. Invazija na Panamu i politička previranja u Afganistanu, Meksiku i Kolumbiji, da spomenem tek neke zemlje, rezultat su militarizacije i rata protiv droga. Usprkos golemoj količini dokaza za umiješanost američke vojske u krijumčarenje droge na veliko, uključujući unos tona i tona kokaina iz Južne Amerike u SAD radi financiranja tajnih aktivnosti, borci rata protiv droga i dalje se smatraju moralno uzvišenom elitom.
Iz mojeg obiteljskog ekonomskog stabla je vidljivo da je konoplja bila dobro jutro i laku noć. Još i danas jedna obiteljska parcela nosi naziv konoplišće. Greben i kolovrat još su jedini ostaci nostalgije koju čuvamo – konoplju (kanabis sativa) nam nedaju sijati ćak ni za individualne medicinske potrebe jer to ne dozvoljava čovjek s doktorskom diplomom na mjestu ministra zdravlja.
http://www.nacional.hr/clanak/113161/
joint-na-recept
A da ju posijemo mogla bi nam služiti za „sve“- kao hrana, lijek, miris, energent, građevni i odjevni materijal, stočna hrana, za razne industrijske proizvode i, naravno, za uživanje kao cigara.
Konoplja ima kvalitetnije vlakno od drveta. Daleko manje nagrizajućih kemikalija je potrebno da bi se papir napravio od konoplje nego od drveta. Papir od konoplje ne žuti i vrlo je trajan. Biljka raste brzo i sazrijeva u jednoj sezoni, dok je drveću potrebno više godina.
Ako bi se svi plastični proizvodi, umjesto od naftnih derivata, radili pomoću cijeđenja ulja iz konoplje, prirodno bi se razgrađivali. Trebalo bi ih samo nakon upotrebe smrviti. Plastika od naftnih derivata se ne razgrađuje. Današnja plastika od nafte zato teško zagađuje okolinu. Kvalitene boje i lakovi napravljeni su od ulja konoplje sve do 1937. Čak 58 000 tona konopljinog sjemena korišteno je u SAD za proizvodnu boja do 1935. godine.
Njena prirodna biomasa bi mogla praktično nadoknaditi sve energetske potrebe koje se danas zadovoljavaju naftom i plinom.
Kora konoplje ima najduža i njajčvršća vlakna od svih biljaka na zemlji. Od tih vlakana mogu se izgraditi svi građevni materijali, uključujui lesonit, materijale za pokrivanje krovova, materijale za podove, zidne ploče, brtvila, oplatu, boje, ivericu, žbuku, šperploču, armirani beton, izolaciju, cigle i biorazgradive plastične kompozite koji su čvršči od čelika.
Ekološki održiva konoplja ne zahtijeva nikakva kemijska sredstva kod uzgoja. Stvara humus, čisti tlo od teških minerala, i upija enormne količine ugljika iz atmosfere. Konoplja može dati 250 % više vlakana od pamuka, i uz manju potrošnju vode, te 600 % više vlakana od lana, na istoj površini.
Kada bi upotreba svih fosilnih goriva i njihovih derivata, kao i korištenje drveta za papir i građevni materijal prestala, kako bi se spasio planet, i neutralizirao efekt staklenika, i zaustavila deforestacija, postojao bi samo jedan godišnje obnovljiv prirodan izvor sposoban za davanje ukupne većine svjetskog papira i tekstitila uz istovremenu smanjenje zagađenja, obnovu tla i čiščenje atmosfere. Konoplja iliti kanabis sativa.

http://www.skriveno.com/index.php/2011/04/
konoplja-nase-uze-spasa-do-bud...

Konopljino sjeme je izuzetno hranjivo. Može rasti bilo gdje, od sušne Sahare do hladne Skandinavije, te tako predstavlja idealno rješenje za problem gladi u svijetu (da je nije zabranjeno saditi). Može se koristiti sirovo, prženo, mljeveno i u obliku ulja. Konopljino sjeme je bogat izvor svih 20 aminokiselina, uključujući i 9 esencijalnih koje tijelo ne može proizvesti. Sadrži vitamine A, B1, B2, B3, B6, C, D i E. Ima savršen omjer omega 6 i omega 3 kiselina koje štite od kardiovaskularnih bolesti. Konopljino sjeme je najbogatiji poznati izvor polinezasićenih esencijalnih masnih kiselina. Sjemenke konoplje jačaju obrambeni sustav organizma, smanjuju kolesterol i štite krvne žile. Konopljino sjeme je bogat izvor fitonutrijenata koji štite imunitet, krvne žile, stanice, kožu i mnoge organe. Vrlo lako je probavljivo i ne uzrokuje nadutost i plinove.
Konopljino ulje je orašastog okusa i zelene boje. Nije ga preporučljivo koristiti za prženje jer se uništavaju vrijedni sastojci. Konzumiranje konopljinog ulja pomaže u sprječavanju visokog kolesterola i tlaka, povećava izdržljivost, vitalizira, ubrzava zacjeljivanje ozljeda, smanjuje upale, zadržavanje vode u organizmu, poboljšava imunološke funkcije, smanjuje bol i oticanje kod artritisa, ublažava PMS, liječi bakterijske infekcije i jača funkcije mozga. Zbog njegovih nutritivnih svojstava, konopljino ulje je savršeno za njegu kose i kože.
Koliko god da je THC kontroverzan, mnoga istraživanja dokazuju njegov terapeutski značaj.
Istraživanja pokazuju da se THC može koristiti u liječenju (video na kraju) :
-raka i AIDS-a
-glaukoma
-multiple skleroze
-Parkinsonove ili Alzheimerove bolesti
-anoreksije
-autoimunih bolesti
-epilepsije
-astme
-psihičkih poremećaja
Važnu ulogu igra oboljelima od raka jer ublažava bolove i sprečava širenje tumora.
Sigurno se pitate: „Postoji li opasnost kod uzimanja indijske konoplje u svrhu liječenja?“ Ne postoji niti jedna dokumentirana smrt povezana s predoziranjem marihuanom ili THC-om. Nije dokazano da uzrokuje fizičku ovisnost, pa čak ni kod dugogodišnjih konzumenata.

Konoplja treba biti deklasificirana i postavljena u ljekarne za ublažavanje stresa. Otvrdnuće i sužavanje arterija su loši, ali konoplja u obliku ulja proširuje arterije, što je zdravo stanje. Mi smo bili toliko uvjetovani da smo mislili da je pušenje štetno. To nije slučaj za kanabis. Unošenje THC-a, konopljine aktivne tvari, ima pozitivan učinak. Također, ublažava mučnine uzrokovane kemoterapijom, otvara apetit i to je zdravo stanje bića.
Kažu da je stanje pod utjecajem kanabisa slično kao pijano stanje. Ali, istina je da kreativnost osobe može biti poboljšana pod utjecajem kanabisa. Percepcija vremena se lagano uspori tako da osoba bolje “osjeća” okolinu. Više cijeni sve umjetnosti, približi se prirodi i općenito postaje “svjesniji” pod utjecajem kanabisa. To je, ustvari, upravo suprotno stanje uma i tijela nego kao kod pijanog stanja uzrokovanog alkoholom.
Konoplja je vanzemaljska biljka. Postoje fizički dokazi da konoplja nije niti slična nijednoj drugoj biljci na ovom planetu. Pojedinci bi čak mogli pomisliti da ju je netko donio ovdje za dobrobit čovječanstva. Konoplja je jedina biljka kod koje se mužjaci (biljka muškog spola) pojavljuju na jedan, a ženke na drugi, vrlo različit način, i to je fizički vidljivo!

Nikad nitko ne govori o mužjacima i ženkama u biljnom svijetu, jer biljke ne pokazuju svoje spolove. Nijedna, osim konoplje (!). Da biste ustanovili spol bilo koje druge biljke na našem planetu, morate pogledati interno, u njen DNA.

Razlog zašto je ova čudesna, vrlo sofisticirana biljka budućnosti protuzakonita nema veze s tim kako ona utječe na nas.

Konoplja je zabranjena jer onih 1% s početka priče – milijarderi, žele ostati milijarderi!
Naš je zadatak javnost informirati o konoplji, odnosno kanabisu (cannabis sativa), ali nikako o marihuani jer
cannabis sativa je biljka, isto kao što je heroin droga, a mak biljka, pa čitav svijet zna da mak nije heroin), i to je činjenica koja je ugrađena u svijest velike većine, ali čak i nas i zato smo zarobljeni u ilegalnom svijetu konoplje. Nitko i nikad u povjesti nije “zabranjivao” (stavljam ovaj izraz u navodnike jer mi uopće nije jasno kako netko može zabraniti biljku) sve do pojave biznisa. Na još veću žalost, konoplja nije jedini primjer u svijetu gdje se priroda iskorištava na sav mogući način kako bi se došlo do zarade. Nitko ne može i ne smije zabraniti prirodu u njenom izvornom obliku. Cannabis sativa, u svom prirodnom stanju, osušena, bez daljnje obrade, je pogodna za različite načine konzumacije, jedenjem i pušenjem, a ne djeluje kao opijat.
Trebamo biti realni, svi znaju “Heroin je droga” ali ti isti znaju i da “Mak je dobar za kolače”. Znaju oni i “Marihuana je droga” ali ne znaju za konoplju (hemp) koja je lijek, hrana, odjeća, gorivo, poslovna mogućnost (konoplja će biti odličan biznis u brojnim granama industrije), PRILIKA ZA OBEZGLAVLJENU HRVATSKU!
Zamislite kad bi u javnosti (a ovdje mislim u prvom redu na tv i tisak, ali i na ne manje važno aktivno informiranje manjih masa ljudi, naših prijatelja, kolega, susjeda i sugrađana, od strane nas samih) često viđali naslove i slušali priče kao “Konoplja kao lijek”, “Magična biljka s dalekog Istoka”, “Izliječite se od nesanice”, “Ublažite reumatske bolove”, „konopljom sprijećite infarkt“, “Ljekovitost kanabisa i kanabisovog ulja”, “Kanabis: Lijek za PTSP”, “Kanabis-turizam”, “Usjevi od milijun dolara”, “Konopljom iz krize”…. Sigurno bi promijenilo svijest građana.
Mi imamo pravo glasa ali ne i slobodnog izbora jer zakon brani da promičemo cannabis sativu jer ju je definirao kao drogu, a zabranjeno je promicati drogu. Uskraćen nam je izbor! Kad bi netko mogao financirati neke neovisne novine ili tv pa da promiče istinu o konoplji (a tako i o drugim stvarima), tada bi se lagano mijenjalo stanje svijesti u narodu i ono naše “Dajte nam izbora” uz naslove, plakate i povike “Umirem a imam lijek”, “Ne želim se trovati kemijskim tabletama”, “Kanabis-turizam”, “Ima nas i nije nas malo”, “Konoplja je lijek”…., bi tada imalo puno više smisla i sigurno bi se promijenilo mijenje, ali korumpiranost brani da se to dogodi. Nema dekriminalizacije. Dekriminalizacija nije ništa drugo nego “Ajde kad ste već tako uporni onda možete imati malo, za osobnu uporabu”, a što je to nego kompromis, I to takav da opet ne ostavlja nikakvu mogućnost iskorištenja te biljke za veće ciljeve. Legalizacija je ono što je potrebno i ona će se dogoditi tek kad bude morala, a to će nažalost biti tek kad ovi bogati iscrpe sve slične resurse a svijet postane očajan.

http://drzivkov.blogspot.com/2011/11/ulje-od-konoplje-lijek-za-rak.html

Proširimo istinu o konoplji u našem susjedstvu...!

http://pollitika.com/konoplja-politicko-civilizacijska-prijevara-epohe