Nova dijeta britanskog liječnika Jamesa Johnsona ‘The Alternative Day Diet’ u kojoj je svaki drugi dan dopuštena konzumacija svih vrsta hrane naišla je na brojne kritike stručnjaka
Privlačna je ideja o dijeti u kojoj zabranjena hrana ne postoji, pogotovo za one koji već godinama ne jedu kruh i odbijaju deserte.

Svi znamo za Atkinsovu dijetu koja je donedavno bila popularna i svi su je se dosljedno držali u želji da se riješe suvišnih kilograma, ne mareći za upozorenja liječnika i zdrav razum. Mnogi su uspjeli smršavjeti, ali čim su prestali svakodnevno pratiti što jedu kilogrami su se vratili.

‘Alernative diet’

Neko vrijeme činilo nam se da su dani opasnih dijeta iza nas, i da ih je zamijenio zdrav i primjereniji odnos prema gubitku kilograma. No, nažalost, pozornost koju je izazvala nova dijeta upućuje nas na suprotno, da se opsjednutost dijetama vratila i da se dijete masovno provode, bez konzultiranja liječnika i upozorenja na posljedice koje mogu izazvati.
‘The Alternative Day Diet’, dijeta koja se temelji na ideji da je svaki drugi dan dopuštena konzumacija svih vrsta hrane, a u danima koji slijede unos hrane treba ograničiti na 300 - 500  kalorija dnevno, potekla je od dr. Jamesa B. Johnsona. Ideju je dobio i sam se boreći s prekomjerenom težinom, kada je pročitao članak o eksperimentu koji je proveden na miševima.

Dobra za zdravlje

Kod onih koji su hranu dobivali svaki drugi dan uočen je zamjetan gubitak težine i poboljšanje zdravstvenog stanja. Dr. Johnson je testirao dijetu na volonterima i došao do zaključka da se 8 posto tjelesne težine izgubi tijekom razdoblja od 8 tjedana. Vjeruje da dijeta pozitivno utječe na zdravlje i da može pomoći u borbi protiv astme i artritisa, a također utječe na smanjenje tlaka i reducira štetne tvari u krvotoku. Tvrdi da ubrzava metabolizam i zavarava organizam koji počinje trošiti više kalorija nego prije.

Stručnjaci se ne slažu. Liječnici kritiziraju pristup prehrani koji se temelji na izmjeni dana prejedanja i dana izgladnjivanja. Dijeta potiče nepravilne prehrambene navike. Jedan dan dozvoljeno je sve, jede se bez samokontrole, a drugi dan treba imati čeličnu volju i unijeti u organizam 300-500 kalorija, što je iznimno malo ako uzmemo u obzir da žene u prosjeku dnevno trebaju 2000 kalorija, a muškarci 2500. Ovakav pristup narušava i psihičko i fizičko zdravlje. Ako u tijelo unosimo samo 300 kalorija, nemoguće je normalno funkcionirati. Javlja se osjećaj gladi, mučnine i vrtoglavice.

Opasnosti

Liječnici kritiziraju pristup prehrani koji se temelji na izmjeni dana prejedanja i dana izgladnjivanja. Dijeta potiče nepravilne prehrambene navike. Jedan dan dopušteno je sve, jede se bez samokontrole, a drugi dan treba imati čeličnu volju i unijeti u organizam 300-500 kalorija, što je iznimno malo ako uzmemo u obzir da žene u prosjeku dnevno trebaju 2000 kalorija, a muškarci 2500. 

Ekstremne dijete

Zamislite prejedanje mesom, čipsom, kolačima, čokoladom, a drugi dan balansiranje količine hrane izgladnjivanjem. Više zvuči kao poremećaj u prehrani, nego razumna dijeta! Možemo uočiti njezine sličnosti s bulimijom. Bulimičari su skloni izgladnjivanju, da bi u određenoj fazi to izgladnjivanje kompenzirali prejedanjem.
Uz to što ekstremne dijete mogu dovesti do poremećaja u prehrani, mogu također narušiti zdravlje zbog uskraćivanja potrebnih hranjivih tvari kroz dulje vremensko razdoblje. Upadanje u krug izgladnjivanja i prejedanja vrlo je opasno. Često počinje time da si zabranimo unos određene hrane kako bismo smršavjeli, ali nakon nekog vremena se slomimo i osjećaj gladi natjera nas na prejedanje. Sve to može uzrokovati poremećaje u probavnom sustavu, povišen tlak i dehidraciju. 
I dr. Johnson priznaje da ekstremne dijete mogu dovesti do pogoršanja zdravlja i poremećaja u prehrani, ali ne slaže se s tvrdnjom da njegova dijeta potiče takve nezdrave posljedice.

Prekomjerna glad

Smatra da je količina hrane koja se smije unijeti tijekom dana u kojima kontroliramo unos kalorija dovoljna i da ne može dovesti do pojave prekomjerne gladi. On ne preporučuje potpuno izbacivanje hrane tijekom tih dana, zato što bi to dovelo do gubitka kontrole i potaknulo nas na prejedanje dan iza, kada je dopuštena konzumacija bilo čega. Vjeruje da se na taj način uspješno regulira apetit, jer oni koji puno pojedu jedan dan, sljedećeg dana neće biti gladni.
Većina stručnjaka ne dijeli njegovo mišljenje i ne slaže se s njegovim tvrdnjama. Konzumacija velike količine hrane jedan, a male sljedeći dan ne uči nas važnosti uravnotežene prehrane. Treba stvoriti zdrave prehrambene navike, ne pretjerivati s unosom kalorija i rezultati bit će postupno vidljivi. To je u svakom slučaju bolje rješenje nego trenutni gubitak kilograma izgladnjivanjem i lošim dijetama kojima narušavamo zdravlje.

Ines Legović

www.metro-portal.hr

www.žena.hr