Koji povijesni sloj uzeti kao relevantan?
Miljenko Domijan
Aspekti zasnovani na informacijama koje istraživači imaju dragocjeni su za ovu raspravu.
Važno je da imamo povijesni odmak.
Do posljednje preinake izgled Svetišta bio je rezultat organskog nasljeđivanja stilova i oblika u želji da se slikarski Tizianov korpus i ostali dijelovi Svetišta što bolje prezentiraju i prilagode aktualnim liturgijskim potrebama. Sada smo svjedoci da je u očuvanju cijelog sklopa bilo primjereno postupiti prema načelima biološke zaštite, tj. uvažavajući sve povijesne slojeve i promjene. Organski slijed se prekida s tehnološkim dostignućima nove civilizacije, čak i zakonskim odredbama Zakona o zaštiti spomenika kulture (1965.–1999.) i Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (1999.–danas) – kojih prije nije bilo – pa se onda mogu dogoditi i ovakvi slučajevi, da se analizirajući stvar, stubokom promijeni stanje. No, ako nam je određenje da se oltar vraća – uvažavajući i upozorenje akademika Markovića o korskim klupama – nama je sad najveća dilema da svi zajedno pokušamo reći kako drukčije urediti Svetište, koji povijesni sloj uzimamo kao relevantan. To bi trebao biti zaključak ovoga skupa, uvažavajući sve strukovne primjedbe.
Namjera je ovoga Okruglog stola da pokuša popraviti grješke.
Na Okruglome stolu u Dubrovniku 17. veljače 2012.
Naša Gospa (Dubrovnik), XVIII (2012.) 46, str. 82.
bglavac
irida
edin.kecanovic
