Preuzeto sa: http://www.jutarnji.hr/dogadjaji_dana/clanak/art-2008,3,10,,111690.jl
Događaji dana
Jaja već dobila kod, a meso do kraja godine
Piše: Orlanda Obad
Foto: Srđan Vrančić/Cropix
ZAGREB - Mnogi će građani vjerojatno tek uoči Uskrsa u trgovinama primijetiti da su se na jajima, u skladu sa zahtjevima Europske Unije, počele koristiti kodne oznake.
Naime, 1. siječnja stupila je na snagu izmjena Pravilnika o kakvoći jaja u kojoj se navodi da sva kokošja jaja A klase, dakle ona namijenjena kupcima, moraju imati podatak o tome na koji je način kokoš koja ga je snesla uzgojena, zatim kraticu države porijekla te broj proizvođača.
Rok koji je proizvođačima dan za prilagodbu novim standardima, prije svega zato da potroše staru ambalažu na kojoj bi također trebale biti istaknute nove oznake, zajedno s objašnjenjem što one znače, istječe krajem ovog mjeseca. Sva jaja koja u trgovinama nakon tog datuma ne budu bila označena u skladu sa standardima EU bit će uklonjena iz prodaje.
Prvi broj koda odnosi se na način uzgoja i držanja: nula je znak za ekološki uzgoj, jedinica za “slobodni uzgoj”, a ako je kokoš živjela u kokošinjcu, jaje će imati brojku dva. U najvećem broju slučajeva jaja u hrvatskim trgovinama imaju brojku tri, što znači da je kokoš bila uzgojena i držana u - kavezu.
- Sigurno je da će novi način označavanja promijeniti svijest ljudi o hrani koju jedu jer o tome kako je nešto uzgajano dosad, vjerojatno, nisu ni razmišljali. Moguće je da će s vremenom nastati diferencijacija tržišta - govori viša stručna savjetnica za stočarsku proizvodnju u Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja Mirna Dadić, koja pojašnjava kako ni životinje uzgajane u kavezu nisu sve iste: one farme koje su se već prilagodile standardima EU imaju “humanije uvjete života” i precizno određenu količinu životnog prostora koji pripada pojedinoj životinji.
Drugi dio koda kratica je za zemlju porijekla: HR je kratica za Hrvatsku, a ako jaje dolazi iz zemlje koja nije članica EU, moralo bi imati sličnu kraticu. Posljednji slijed brojeva predstavlja broj proizvođača. Ako se potrošaču dogodi da u trgovini kupi pokvareno jaje ili od jaja dobije neku bolest, po tom će broju nadležne službe lako pronaći s koje je farme jaje pristiglo.
- Iznimka od ovog pravilnika su proizvođači koji imaju manje od 350 nesilica i koji jaja prodaju kupcu na mjestu proizvodnje, za njegove potrebe. No, oni s više od 350 nesilica, čak i ako jaja prodaju bez ambalaže, na tržnici, moraju istaknuti istu takvu šifru - objašnjava Dadić.
Do kraja godine, najavljuju u Ministarstvu, trebali bi biti uređeni pravni propisi za označavanje goveđeg mesa, a svinjsko će meso vjerojatno na red doći nešto kasnije. Europska Unija, naime, zahtijeva da svaki komad mesa u trgovini ima oznaku koja govori o njegovoj kvaliteti i porijeklu. Meso se trenutačno označava do četvrtine ili polovice trupa.
- Svaki komad mesa označavaju klasifikatori koje je ovlastila država. Kod svinja se, recimo, obraća pozornost na debljinu slanine i mesnatost, a “S” je najbolja kategorija svinjskog mesa - ističe Dadić. Jednom kada se počne primjenjivati novi sustav označavanja na naljepnici će na svakom komadu mesa u prodavaonici biti navedeni podaci o porijeklu, ali i točan datum rođenja zaklane životinje.
- Prednost novog označavanja je jasna. Više vam nitko, primjerice, neće moći podvaliti junetinu pod teletinu - zaključuje Dadić.
Naime, 1. siječnja stupila je na snagu izmjena Pravilnika o kakvoći jaja u kojoj se navodi da sva kokošja jaja A klase, dakle ona namijenjena kupcima, moraju imati podatak o tome na koji je način kokoš koja ga je snesla uzgojena, zatim kraticu države porijekla te broj proizvođača.
Rok koji je proizvođačima dan za prilagodbu novim standardima, prije svega zato da potroše staru ambalažu na kojoj bi također trebale biti istaknute nove oznake, zajedno s objašnjenjem što one znače, istječe krajem ovog mjeseca. Sva jaja koja u trgovinama nakon tog datuma ne budu bila označena u skladu sa standardima EU bit će uklonjena iz prodaje.
Prvi broj koda odnosi se na način uzgoja i držanja: nula je znak za ekološki uzgoj, jedinica za “slobodni uzgoj”, a ako je kokoš živjela u kokošinjcu, jaje će imati brojku dva. U najvećem broju slučajeva jaja u hrvatskim trgovinama imaju brojku tri, što znači da je kokoš bila uzgojena i držana u - kavezu.
- Sigurno je da će novi način označavanja promijeniti svijest ljudi o hrani koju jedu jer o tome kako je nešto uzgajano dosad, vjerojatno, nisu ni razmišljali. Moguće je da će s vremenom nastati diferencijacija tržišta - govori viša stručna savjetnica za stočarsku proizvodnju u Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja Mirna Dadić, koja pojašnjava kako ni životinje uzgajane u kavezu nisu sve iste: one farme koje su se već prilagodile standardima EU imaju “humanije uvjete života” i precizno određenu količinu životnog prostora koji pripada pojedinoj životinji.
Drugi dio koda kratica je za zemlju porijekla: HR je kratica za Hrvatsku, a ako jaje dolazi iz zemlje koja nije članica EU, moralo bi imati sličnu kraticu. Posljednji slijed brojeva predstavlja broj proizvođača. Ako se potrošaču dogodi da u trgovini kupi pokvareno jaje ili od jaja dobije neku bolest, po tom će broju nadležne službe lako pronaći s koje je farme jaje pristiglo.
| 1. Način uzgoja i držanja - brojka 0: ekološki uzgoj kokoši - brojka 1: slobodni uzgoj kokoši - brojka 2: kokoš živjela u kokošinjcu - brojka 3 (kao što je slučaj na slici): kokoš uzgojena i držana u kavezu |
2. Zemlja podrijetla - HR je kratica za Hrvatsku, a ako jaje dolazi iz zemlje koja nije članica EU, moralo bi imati sličnu kraticu |
3. Broj proizvođača - Ako se potrošaču dogodi da u trgovini kupi pokvareno jaje ili od njega dobije neku bolest, prema tom će broju mjerodavne službe lako pronaći s koje je farme pristiglo |
- Iznimka od ovog pravilnika su proizvođači koji imaju manje od 350 nesilica i koji jaja prodaju kupcu na mjestu proizvodnje, za njegove potrebe. No, oni s više od 350 nesilica, čak i ako jaja prodaju bez ambalaže, na tržnici, moraju istaknuti istu takvu šifru - objašnjava Dadić.
Do kraja godine, najavljuju u Ministarstvu, trebali bi biti uređeni pravni propisi za označavanje goveđeg mesa, a svinjsko će meso vjerojatno na red doći nešto kasnije. Europska Unija, naime, zahtijeva da svaki komad mesa u trgovini ima oznaku koja govori o njegovoj kvaliteti i porijeklu. Meso se trenutačno označava do četvrtine ili polovice trupa.
- Svaki komad mesa označavaju klasifikatori koje je ovlastila država. Kod svinja se, recimo, obraća pozornost na debljinu slanine i mesnatost, a “S” je najbolja kategorija svinjskog mesa - ističe Dadić. Jednom kada se počne primjenjivati novi sustav označavanja na naljepnici će na svakom komadu mesa u prodavaonici biti navedeni podaci o porijeklu, ali i točan datum rođenja zaklane životinje.
- Prednost novog označavanja je jasna. Više vam nitko, primjerice, neće moći podvaliti junetinu pod teletinu - zaključuje Dadić.
bglavac
