Piše: Ida Borovac

Britance je ovih dana šokiralo saznanje da ne znajući piju mlijeko potomaka kloniranih krava i jedu meso takvih životinja. Iako svjetske agencije za sigurnost hrane tvrde da je takva prehrana sigurna za zdravlje, ipak se smatra da je bolje pričekati dodatna istraživanja. U međuvremenu, priroda se “kloniranjem” bavi već milijardama godina. Na primjer, jagode puštaju vriježe, a gdje one dodirnu tlo, tamo se stvara nova biljka, genski identična prvoj. Neoplođena jajašca nekih crva, riba, guštera i žaba ponekad se mogu razviti u odrasle jedinke. Prvi umjetni životinjski klonovi nastali su već 70-ih godina prošlog stoljeća. To su bili punoglavci, koji nisu uspjeli odrasti u žabe. U međuvremnu su klonirani miševi, svinje, zečevi, koze, deve... No, prosječni postotak uspjeha kloniranja sisavaca iznosi tek 3 posto, a gotovo 90 posto kloniranih životinja uginulo je prije rođenja. Japanska istraživanja pokazala su klonirani miševi boležljiivi i ranu ugibaju. Gotovo trećina klonirane teladi uginula je mlada. Zbog tih rizika pokušaji kloniranja čovjeka smatraju se neetičkim i u mnogim su zemljama zabranjeni. No, i nema smisla klonirati čovjeka jer klon ne može zadržati osobnost originala. Budućnost leži u “uzgajanju” samo željenih stanica i organa koji će se moći koristiti u liječenju bolesti, a kloniranje i genetski inžinjering mogli bi na svijet vratiti i neke izumrle život Ovca Dolly bila je prvi sisavac dobivena prijenosom jezgre stanice odrasle životinje u jajnu stanicu kojoj je odstranjena jezgra, 1997 godine. Uspavana je u dobi od 6 godina (ovce mogu doživjeti 14) jer je bolovala od tumora pluća, brojnih kroničnih bolesti. Pretpostavlja se da je Dolly u trenutku rođenja već bila biološki stara 6 godina, kao i majka od čije je stanice klonirana.

Kobila Prometea rođena je posve zdrava, a i zadržala je dobro zdravlje. Prije dvije godine dobila je mladunče. Trkaći konji kastriraju se dok su maleni. Stoga, čak i ako postignu odlične sportske rezultate, njihovi su geni zauvijek izgubljeni. Čuvanje gena konjskih šampiona glavna je motivacija za kloniranje ovih životinja.

Godine 2004., teksašanka Julie platila je 50 tisuća dolara tvrtci “Genetic Savings and Clone” da kloniraju njezinog uginulog mačka. Little Nicky bio je prvi komercijalni mačji klon. Vlasnica je bila oduševljena, tvrdeći da se mačić ponaša baš poput svog prethodnika. No, posao je ipak išao loše i tvrtka je zatvorena 2008. godine.

Klonirani pas Snuppy svojim je rođenjem pokrenuo rasprave o etičnosti kloniranja. Godine 2005, korejski znanstvenici upotrijebili su otprilike 2000 jajašaca kako bi dobili 1000 embrija, od kojih je samo Snuppy preživio. Prije dvije godine, postao je i otac 10 štenaca, od kojih je jedan uginuo, a ostali su bili zdravi.

Prošle godine znanstvenici su uspjeli zamijeniti genteski materijal u jajašcima domaćih koza genima pirinejskog ibeksa koji je 2000. injske vrste, primjerice mamute.

www.24sata.hr