Zavist ili plemenita briga oko onoga što nam bližnji kupuje, prodaje, skriva u čarapi ili što mu se crni ispod nokta, uvijek je bila draga tema brojnih rasprava, pogotovo u ovo krizno vrijeme.

Posebna pozornost u našemu narodu redo vito je bila usmjerena prema navodnom golemom bogatstvu Katoličke crkve u Hrvatskoj. Jedan od glavnih razloga je taj što Crkva nikada javno nije ‘‘podnijela račun’’ koje sve nekretnine posjeduje i kako troši novac koji dobiva iz proračuna.

No ipak, do nekih se podataka može doći. Tako na području Hrvatske djeluje 1213 župnih ureda, što znači i toliki broj nekretnina, ali i približan broj od 1200 crkava koje su u upotrebi!

Nadalje, tu su prostori za četiri katoličko-bogoslovna fakulteta, od kojih su oni u Zagrebu i Splitu u samom središtu grada, gdje kvadrati vrijede više od 2500 eura, a u centrima su i sva biskupijska sjedišta i sjemeništa; postoji i 10-ak posebnih pastoralnih centara širom zemlje; dvije katoličke osnovne škole (Šibenik i Požega); Katoličko sveučilište u Zagrebu...

Podsjetimo se samo koliku je prašinu podignuo Vojni ordinarijat na zagrebačkom Ksaveru koji je poreznike stajao 35 milijuna kuna.

Oduzeto 400 stanova

Tu je i Caritas, koji djeluje u 13 gradova, te u svakom ima prostore u kojima se odvija humanitarni rad, a u nekim gradovima postoje veći prostori za javne kuhinje. Caritas u svojoj skrbi za nemoćne nudi mogućnost udomljivanja (u Zagrebu na pet lokacija), tu su i domovi za umirovljenike, ali i sigurne kuće za žrtve obiteljskog nasilja. Zanimljivo je da Caritas ljeti povoljno iznajmljuje sobe u jednom franjevačkom samostanu u Rovinju za socijalno ugrožene obitelji.

Samostana i samostanskih kuća, svih redova, muških i ženskih, u Hrvatskoj ima čak 458! Mnogi od njih zauzimaju najbolje položaje u gradovima, a ponajveći u Dalmaciji je tek nedavno izgrađen. Naime, franjevci su, nakon godina seljakanja po Splitu, izgradili klerikat na Trsteniku, i to na 15 tisuća metara četvornih, koji sadrži molitvene prostore, crkvu, kapelicu, spavaonice, kongresne dvorane…

Ono što istim intenzitetom hrani naše zanimanje jest povrat imovine koje je komunizam na brutalan način oduzeo Crkvi. O ukupnom broju nekretnina se mnogo spekuliralo.

- Hrvatska biskupska konferencija ne raspolaže s dokumentom u kojem bi se objedinila sva potraživanja svih biskupija ili redovničkih zajednica, bilo muških ili ženskih. Svaka biskupija, kao i redovnička zajednica, za sebe upravlja tim pitanjem, a mi više služimo, pojednostavljeno rečeno, kao koordinator - kazao je Zvonimir Ancić, glasnogovornik Hrvatske biskupske konferencije.

Na upit kako je HBK zadovoljan brzinom povrata imovine, objasnio je:

- O tom se problemu ne može govoriti u terminima brzo i sporo, jer to je jedan proces, kojemu treba vremena da se riješi. Ako se nekretnina ne može vratiti izravnim povratom, onda pronalazimo različite načine za dogovor.

Mali Vatikan

U praksi se vrlo često događa zamjena nekretnina kako bi se ispravila nepravda, a najpoznatija je ‘‘trampa’’ između Grada Zagreba i Kaptola.

Naime, u najužem središtu grada, Crkvi su bili oduzeti brojni poslovni prostori i oko 400 stanova – nazvani ‘‘malim Vatikanom’’, a koji su izgrađeni 20-ih godina prošlog stoljeća kako bi se od novca dobivenog iznajmljivanjem moglo školovati buduće djelatnike Crkve.

Vrijednost je bila procijenjena na 27 milijuna eura, te je stoga Grad ustupio Kaptolu bivšu vojarnu na Črnomercu, procijenjenu na 29 milijuna eura. Razliku u cijeni je Crkva najvjerojatnije ‘podmirila’ odricanjem drugih oduzetih nekretnina u Zagrebu, čiji je popis golem (park Ribnjak, dvorac Brezovica, brojni vrtići, kazališta…), a vrijednost se cijeni u milijunima eura.

Dvadeset sinagoga

U Hrvatskoj postoji šest židovskih općina. Kroz povijest, prema nekim podacima, postojalo je oko 70 sinagoga, koje su tijekom vremena razorene, prenamijenjene ili prodane. Tako danas postoji još 20 sinagoga, od kojih su četiri u funkciji: Rijeka, Split, Dubrovnik i Zagreb (bogomolja u Židovskoj općini).

Izvor: Slobodna Dalmacija

(5/2009)