Potrošnja se mora smanjiti za 30 posto, a to znači da se odgađa operacija svakoga trećeg pacijenta.

 

 

Piše: Diana Glavina

 

Za pacijente koji su na Klinici za ortopediju KBC-a na Šalati došli na red za operaciju, a najčešće je to umjetni kuk, službeno objašnjenje glasi: Operacije se odgađaju iz tehničkih razloga! Prioritet imaju hitni pacijenti.

Smanjenje 50 posto

 

No doznajemo da se pod "tehničkim problemima" krije nedostatak novca pa je puni operacijski program morao biti smanjen, a naručeni pacijenti odgođeni za neko bolje vrijeme. Ortopedija na Šalati nije jedina kirurška klinika u KBC-u koja se suočava sa štednjom i odgađanjem tzv. hladnoga operacijskog programa. Istim je naputkom ravnatelj KBC-a Zagreb akademik Željko Reiner "pogodio" sve pročelnike klinika. Uprava bolnice prije mjesec dana zatražila je smanjenje potrošnje po klinikama od 30 do 50 posto.

 

Tako će Klinika za ortopediju, čiji su liječnici organizacijom posla proteklih mjeseci uspjeli listu čekanja svesti gotovo na nulu, ponovno morati krenuti gotovo od početka. Liječnici priznaju da su liste čekanja smanjili probijanjem budžeta proteklih mjeseci pa su sada nastupile mjere štednje. Šefovi klinika ne žele se izložiti i javno govoriti o novcu što, zapravo, bolesnike i ne zanima. Neslužbeno doznajemo da je i Klinika za ženske bolesti i porode operacijski program smanjila tridesetak posto, pa je među dvadesetak dnevnih operacija manje od pola elektivnih zahvata.

 

I pročelnik Klinike za ORL i kirurgiju glave prof. Drago Prgomet mora se snalaziti sa 30 posto smanjenim proračunom. Nije mu drago, no odluke upravnog i stručnog vijeća bolnice moraju se izvršavati. To znači da će se, ugrubo, svaki treći pacijent morati prebaciti za operaciju sljedeći mjesec ili kasnije...

 

Dug bolnice 107 milijuna

 

Trideset i pet posto srezan je mjesečni proračun Klinici za kirurgiju na Rebru, a to, prema nekim informacijama s klinike, pacijenti za sada još nisu osjetili. Klinika za unutarnje bolesti, prema nalogu uprave, trebala bi smanjiti potrošnju 50 posto, a na to su šefovi zavoda reagirali i odgovorili da ušteda na potrošnome materijalu veća od 10 posto nije moguća! Prema podacima HZZO-a, ukupni mjesečni proračun KBC-a Zagreb u prosjeku je 145 milijuna kuna. HZZO je proračun umanjio tek za 63.000 kuna, i to za troškove uprave nakon spajanja Rebra s KB-om Jordanovac. Dospjeli je dug bolnice, kažu u HZZO-u, u padu i iznosi 107 milijuna kuna.

 

 

PRIJAVITE SVOJA ISKUSTVA

Javite se ako ste i vi doživjeli loša iskustva zbog štednje u bolnici

e-mail: vecernji@vecernji.hr ili na besplatni telefon 0800 85 85

 

Reiner: Treba štedjeti, ali ne odgađati zahvate

 

Pretvara li se naša najveća i vrhunska zdravstvena ustanova u bolnicu za hitna stanja?

 

– Apsolutno nema razloga za odgađanje operacija niti je to uprava KBC-a ikada tražila od liječnika, niti se ijedan šef klinike žalio da zbog štednje mora smanjiti program. Rekao sam samo to da se mora trošiti u sklopu proračuna, a da se pacijentima ne smije uskratiti ništa – kazao nam je ravnatelj akademik Reiner, koji je zadovoljan poslovanjem bolnice s obzirom na okolnosti.

 

 

 

www.vecernji.hr