Glavni cilj župnoga Caritasa jest probuditi zanimanje

njihovo djelovanje sa životom župne zajednice odnosno

pothvatima koji se provode. Župni Caritas djeluje

u ime župe, a njegove zadaće su odgajanje vjernika za

svjedočenje djelotvorne ljubavi, prepoznavanje potreba

koje već postoje. Mnogim žrtvama potresa, poplava, gladi,

žeđi, nezaposlenosti i bolesti ne možemo stubokom

promijeniti život, ali im možemo ublažiti nevolju. Biskup

Mate Uzinić u poruci od 4. prosinca 2011. poziva:

„Ljudima je ponekad potrebna samo čaša vode, lijepa

riječ, spremnost da ih se sasluša. Vjernici bolje od sveće-

10 Naša Gospa (Dubrovnik), XVII (2011.), br. 45

nika mogu primijetiti one koji su potrebiti. Imate mogućnost

doći onamo kamo mi ne možemo, učiniti ono što mi

ne možemo. Darujte potrebitima malo sebe, darujte malo

svojega vremena! Darujte im i nešto od sebe!・

Glavna zadaća župnih zajednica u Godini Caritasa

bit će oživljavanje i ustroj župnih Caritasa, a samim

tim i posvješćivanje načela preuzimanja odgovornosti

u međusobnim odnosima i radu, nastavak i bolje osmišljavanje

postojećih projekata koje provodi Biskupijski

Caritas. Što se tiče zajedničkoga djelovanja, dubrovački

biskup i mučenik Josip Marija Carević u okružnici od 16.

početi: „U svim vjerskim udrugama u Biskupiji neka se

odmah osnuju karitativni odsjeci koji će vršiti djela duhovna

i tjelesna milosrđa.・ Znači: u svakom pjevačkom

zboru, svakoj molitvenoj zajednici, svakoj vjeronaučnoj

skupini, svakom bratstvu i bratovštini, svakom župnom

vijeću odabrati nekoga tko će se brinuti da kao kršćani

svjedočimo i iskazujemo ljubav za potrebne. Sljedeći

karitas jer je jedan od važnih ciljeva stvaranje mreže dobrovoljaca

u župnim zajednicama, priređivanje godišnje

škole volontiranja i njihovo trajno usavršavanje.

Primjer djelovanja može biti prikupljanje pomoći za

djelovanje pučkih kuhinja, ogrjev siromašnijima, posebno

samcima, potpore kućnoj skrbi o starijima i nemoćnima,

pružanje repeticija za djecu čiji roditelji to ne mogu

platiti, prigodna odricanja u vrijeme došašća i korizme.

Pred Božić, Svetoga Vlaha i Uskrs mlađi i stariji kuhari

mogu napraviti kolače, pecivo, kontonjatu, mantalu,

marmelatu i druge slastice; djeca, učenici i studenti, ali i

na župnom ili gradskom božićnom i uskrsnom sajmu, pa

je dodjela konkretne pomoći koja vodi gospodarskom

jačanju obitelji i izlasku iz začaranoga kruga siromaštva.

Tako na selima izvrstan oblik pomoći može biti darivanje

selu pomoć da se netko počne baviti proizvodnjom ili

U sklopu župnoga Caritasa može se jako dobro utvrditi

vrste i uzroke siromaštva, potrebe siromašnih te moguće

odgovore vjerničke zajednice na te potrebe.

U spomenutoj poruci dubrovački biskup Uzinić piše:

se mnogi ljudi nalaze. Nekad se to može učiniti, ali

ponekad ti uzroci nadilaze našu moć i naše ovlasti. Ipak,

uvijek možemo i moramo dignuti glas protiv onih koji

druge u stanje bijede i siromaštva, one kojima je osobna

dobit važnija od prava radnika. Gospodarska je kriza

radnika koji ponekad žive ispod svake razine

ljudskoga dostojanstva. Suočeni smo s krizom, mnogima

je teško, ali smijemo li krizu ublaživati zakidajući druge

u njihovim pravima, ponižavajući ih u njihovu ljudskome

Postoje i druge posljedice krize duha koja se očituje u

pretjeranome individualizmu, sebičnosti, gramzljivosti,

pohlepi, samodostatnosti, ravnodušnosti, hedonizmu, relativizmu.

Ovdje trebamo tražiti uzroke korupcije, nepoštovanja

nepravde kojima je posljedica sve veći broj onih kojima

je potrebna materijalna pomoć jer ne mogu platiti račune,

kupiti lijekove, osigurati ono najnužnije za život, dok

se drugi istodobno guše u obilju, vlastitoj bahatosti i samodostatnosti.

Kršćanin treba biti čovjek jer ako nije čovjek,

nije ni kršćanin! Budimo novi ljudi, ljudi koji se

svjedoče da je Bog ljubav!・