Tehnologija i znanost
Znanstvenica Ana Babić: Kako sam proučila bakterijski seks Piše: Tanja Rudež
Preuzeto sa: http://www.jutarnji.hr/tehnologija_i_znanost/clanak1/art-2008,3,14,,112361.jl
ZAGREB - Da je netko prije četiri godine rekao da će moj doktorat završiti kao rad u Scienceu, to bi mi zvučalo posve nevjerojatno. Naime, ja sam jako kritična prema svom radu - rekla je dr. Ana Babić koju posljednja dva dana “opsjedaju” novinari iz Hrvatske, ali i cijelog svijeta. Naime, Ana je prva autorica rada “Direktna vizualizacija horizontalnog prijenosa gena” objavljenog u prestižnom časopisu Science. Četiri godine je vodila eksperimente koji su naposljetku rezultirali “prvom direktnom snimkom bakterijskog seksa”.
- Nije uvijek sve bilo jednostavno. Akademik Radman osmislio je metodu, no trebalo je rada i strpljenja da bismo je usavršili. Bilo je i trenutaka kada sam se osjećala frustriranom, no ako niste strpljivi i uporni, bolje da se ne bavite znanošću - prisjetila se Ana Babić (31).
Rođena je u Trogiru gdje je živjela do odlaska na studij molekularne biologije na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu (PMF) u Zagrebu.
- Dvoumila sam se između matematike i biologije, a izabrala sam molekularnu biologiju jer pruža mnogo prostora za maštanje, ali i čvrstu vezu s realnošću - rekla je Ana koja je 1999. godine diplomirala na PMF-u. Nakon diplome otišla je na poslijediplomski studij u pariški laboratorij akademika Radmana.
Odlazak u Pariz
- Za Miroslava Radmana sam čula tijekom studija, on je svima studentima molekularne biologije bio pojam znanstvenika. Kad sam posjetila njegov laboratorij u Parizu, oduševila sam se temama istraživanja, baš kao i odličnom atmosferom koja tamo vlada.
To je međunarodni tim vrhunskih znanstvenika različitih generacija - ispričala je Ana Babić. Tijekom proučavanja “bakterijskog seksa” mlada hrvatska znanstvenica je 2004. godine dobila i vrijedno priznanje: stipendiju rektorata 12 pariških sveučilišta koja se godišnje dodjeljuje za samo dvoje studenata.
Ana Babić doktorirala je 2006. godine na Sveučilištu Pariz 6, a zatim je otišla na postdoktorat u poznati Institut Pasteur, u laboratorij dr. Didiera Mazela koji proučava plastičnost bakterijskih genoma.
- Na jesen ću vjerojatno na postdoktorat u SAD, još ne znam u koji laboratorij jer ih je nekoliko u igri. U svakom slučaju nastavit ću se baviti bakterijama, i to i dalje na fundamentalnom nivou - rekla je Ana koja u Hrvatsku dolazi najmanje dva puta godišnje.
Postdoktorat u SAD
- Naravno, uvijek idem u Trogir gdje žive moji roditelji, ali svaki put svratim i u Zagreb koji obožavam i gdje sada živi moja sestra i dragi prijatelji - rekla je Ana koja u slobodno vrijeme uživa u gledanju filmova.
- Kako je Pariz grad za filmofile, mislim da sam dosta profitirala. Prije nekoliko godina počela sam učiti svirati gitaru, no zasad sviram samo za svoj gušt. Također, kad god mogu, negdje otputujem, makar na kratko - ispričala je Ana koja se namjerava vratiti u Hrvatsku.
- Iako se nikad ne zna što život nosi, planiram se vratiti nakon postdoktorata u Americi. Moj dečko je Francuz, on je fizičar, a bavi se istraživanjem na području neuroznanosti. Željeli bismo zajedno živjeti u Hrvatskoj, ali ne znam hoćemo li oboje moći naći odgovarajući posao - rekla je naposljetku Ana Babić.
- Nije uvijek sve bilo jednostavno. Akademik Radman osmislio je metodu, no trebalo je rada i strpljenja da bismo je usavršili. Bilo je i trenutaka kada sam se osjećala frustriranom, no ako niste strpljivi i uporni, bolje da se ne bavite znanošću - prisjetila se Ana Babić (31).
Rođena je u Trogiru gdje je živjela do odlaska na studij molekularne biologije na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu (PMF) u Zagrebu.
- Dvoumila sam se između matematike i biologije, a izabrala sam molekularnu biologiju jer pruža mnogo prostora za maštanje, ali i čvrstu vezu s realnošću - rekla je Ana koja je 1999. godine diplomirala na PMF-u. Nakon diplome otišla je na poslijediplomski studij u pariški laboratorij akademika Radmana.
Odlazak u Pariz
- Za Miroslava Radmana sam čula tijekom studija, on je svima studentima molekularne biologije bio pojam znanstvenika. Kad sam posjetila njegov laboratorij u Parizu, oduševila sam se temama istraživanja, baš kao i odličnom atmosferom koja tamo vlada.
To je međunarodni tim vrhunskih znanstvenika različitih generacija - ispričala je Ana Babić. Tijekom proučavanja “bakterijskog seksa” mlada hrvatska znanstvenica je 2004. godine dobila i vrijedno priznanje: stipendiju rektorata 12 pariških sveučilišta koja se godišnje dodjeljuje za samo dvoje studenata.
Ana Babić doktorirala je 2006. godine na Sveučilištu Pariz 6, a zatim je otišla na postdoktorat u poznati Institut Pasteur, u laboratorij dr. Didiera Mazela koji proučava plastičnost bakterijskih genoma.
- Na jesen ću vjerojatno na postdoktorat u SAD, još ne znam u koji laboratorij jer ih je nekoliko u igri. U svakom slučaju nastavit ću se baviti bakterijama, i to i dalje na fundamentalnom nivou - rekla je Ana koja u Hrvatsku dolazi najmanje dva puta godišnje.
Postdoktorat u SAD
- Naravno, uvijek idem u Trogir gdje žive moji roditelji, ali svaki put svratim i u Zagreb koji obožavam i gdje sada živi moja sestra i dragi prijatelji - rekla je Ana koja u slobodno vrijeme uživa u gledanju filmova.
- Kako je Pariz grad za filmofile, mislim da sam dosta profitirala. Prije nekoliko godina počela sam učiti svirati gitaru, no zasad sviram samo za svoj gušt. Također, kad god mogu, negdje otputujem, makar na kratko - ispričala je Ana koja se namjerava vratiti u Hrvatsku.
- Iako se nikad ne zna što život nosi, planiram se vratiti nakon postdoktorata u Americi. Moj dečko je Francuz, on je fizičar, a bavi se istraživanjem na području neuroznanosti. Željeli bismo zajedno živjeti u Hrvatskoj, ali ne znam hoćemo li oboje moći naći odgovarajući posao - rekla je naposljetku Ana Babić.
bglavac
edin.kecanovic
