Znaš li kako trenuci izvode štovanja svoja?

Lelujajući nizovima svjetiljaka, svemir u obožavanju pjeva noću i danju, tamo se nalazi skrivena zastava i tajni baldahin;  čuje se zvuk nevidljivih zvona.

Kabir reče: „Tamo obožavanje nikad ne zamire; tamo Gospodar Svemira na prijestolju svojemu zasijeda.“Cjeli svijet svoja djela vrši i pogreške čini – ali rijetki Obožavatelji znaju Voljenog.Pobožni će tragalac u srcu pomiješati dvostrukost struje ljubavi i razdvajanja, nalik proživanju struja Gangesa i Đumne;

U njegovom srcu sveta voda protječe dan i noć; tako se ciklusi rađanja i smrti privode kraju.Sagledaj krasotu što počiva u Vrhovnoj duši! Onaj koji pripremi sebe, uživa u njoj.Vezan sponama ljubavi leluja se Ocean radosti; a moćni se zvuk u pjesmu rastvara.Pogledaj, kakav li se lotos tamo rascvjetao! I Kabir reče:„Pčela mojega srca ispija njegov nektar.“Kako li je prekrasan taj lotos koji cvjeta u srcu vrtložnog kotača svemira! Tek poneka čista duša poznaje njegovu istinsku slast.Glazba ga cijelog okružuje, stoga tamo srce sudjeluje u sreći beskrajnog Mora.
Kabir reče: „Utoni u taj ocean miline; time dopustivši da otprhnu sve pogreške života i smrti.“

 Promotri kako se žeđ pet osjetila tamo gasi! I tri obličja patnje iščezavaju!

Kabir reče: „Ovako izgleda igra Nedohvatnog – gledaj unutra, i uoči u sebi sjaj mjesečevih zraka Skrivenog.“

Tamo se strmoglavljuje ritmično udaranje života i smrti.

Zanos pršti, a svekoliki je prostor okupan svjetlom.

Tamo se čuje Nezačeta glazba; to je muzika ljubavi triju svjetova.

Tamo milijuni svjetiljaka, sunaca i mjeseca plamte;

Tamo bubanj grmi a udvarač se plešući njiše.

Tamo ljubavne pjesme odjekuju i svjetlost se pljuskom slijeva;

A posvećeni je upoznat s okusom rajskog nektara.

Promotri život i smrt; nema tu razlike,

Lijeva i desna ruka su jedno te isto.

Kabir reče: „Tamo ni mudrac ne zbori; jer se ova istina ne može pronaći u Vedama ili u knjigama.“

 Postavih svoje sjedalo na Samouravnoteženom,

Ispijah iz Pehara Neobjašnjivog,

Pronađoh ključ Zagonetki,

Dosegnuh korijen Jedinstva.

Putujući bez staze, stigoh do Zemlje bez Žalosti – s lakoćom se milost velikog Gospoda spustila na mene.

Pjevali su o Njemu beskrajnom i nedohvatnom – no ja Ga u svojim meditacijama vidjeh bez promatranja.

Ovo je uistinu Zemlja bez Žalosti, i nitko ne zna put koji tamo vodi –

Samo je onaj na stazi nesumnjivo prevladao svu tugu.

Predivna je ta zemlja odmora, koju nikakve zasluge ne mogu pridobiti;

Mudar je onaj koji je vidi, mudar je onaj koji o njoj pjeva.

To je Krajnja Riječ; ali, može li itko izraziti njezin čudesni okus?

Onaj koji je jednom doživi, taj zna kakvu radost može ponuditi.

Kabir reče: „Znajući je, neuki čovjek postaje mudar, a mudrac utihne bez riječi,

Posvećeni je sasvim opijen,

Njegova mudrost i njegovo odvajanje postadoše savršeni;

On pije iz pehara udisanja i izdisanja ljubavi.“

 Tamo je cjelokupno nebo ispunjeno zvucima, i sva je glazba satkana bez prstiju i žica;

Tamo igra užitka i boli ne zamire.

Kabir reče: „Ako povežeš djelove svojeg života u Oceanu Bivanja, pronaći ćeš ga u Vrhovnoj Zemlji Blaženstva.“

Kakvo ludilo ekstaze tamo vlada! Posvećeni istiskuje i ispija bit sati – on postoji u Brahminom životu.

Govorim istinu, jer sam je za života prihvatio; vezan sam uz nju, odbacio sam sav lažni sjaj.

Kabir reče: „Time je posvećeni oslobođen straha; time su ga napustile sve pogreške života i smrti.“

 Spoznah u vlastitom tijelu igru svemira; izbjegoh pogreške s ovoga svijeta.

Unutra i izvana postadoše poput istog neba, Beskonačno i Konačno se sjediniše – opijen sam prizorom Svega!

Ovo Tvoje svjetlo ispunjava svemir – svjetlost ljubavi koja plamti na plitici znanja.

Kabir reče: „Tamo ne može prodrijeti greška, i više se ne sukobljavaju život i smrt.“

Kabir (1398-1448) je istaknuti pripadnik srednjovjekovnog indijskog pokreta mističnih pjesnika – santa (Sant Mat). Kabir uz imena poput Mire Bai, Ghaliba, Surdasa, Ravidasa, Tulsidasa, Jayadeve ili Čandidasa predstavlja jednog od najvažnijih pjesnika indijske bhakti poezije.

Rođen u siromašnoj muslimanskoj porodici u Benaresu, Kabir postaje učenik brahmana Ramanande, poznatog višnuističkog sveca. U svojim pjesmamam Kabir slavi Jednog Boga koji nadilaze vjerske podjele muslimana i hindusa.

Njegova jedinstvena mistična poezija spaja mistične spoznaje sufizma i brahmanizma te vodi čitaoca do točke Jedinstva koje nadilazi sve razlike i dvojstva - kako između religija, tako i između duše i Boga. Kao osoba oslobođena sitnih društvenih predrasuda, neznanja i praznovjerja, Kabir je svojim djelom zbunjivao suvremenike i kasnija pokoljenja do te granice da su ga svojatali jednako hindusi, sikhi i muslimani.

Njegove pjesme su kao objave uključene i u zbirku svetih spisa Sikha – Adi Granht, ali i u zbirku hinduističke mistične poezije Bhakti Mala.

*Na desnoj strani nalazi se slika indijeske poštanske marke s njegovim likom.

Izvor: www.magicus.info , autor Vajran :)

a za sve izvor: http://www.1earth1spirit.net/sikizam/kabirove-pjesme-2