PRIRODA　DRUŠTVA

Jedinstvo u različitosti

Autor:Davor Suhan

Ovo pitanje vodi me na jednu, sad već dosta davnu, multietničku svjetsku duhovnu konferenciju mladih, posvećenu duhovnom jedinstvu religija. Bilo je to u Kopenhagenu negdje sredinom devedesetih. Na moju žalost, nisam bio prisutan uživo, ali cijeli tok konferencije popratio sam kasnije putem video snimke koju su mi donijeli kolege s fakulteta (sudionici ovog skupa). Moderator konferencijskih radionica bio je gospodin Dato J. Jagadeesan, veoma zanimljiva osoba, gorljivi promicatelj ljudskih vrijednosti i jedno vrijeme visoki dužnosnik u vladi Malezije. Njegova predavanja nešto su najbolje što sam ikada slušao na ovu temu i zato si još ni danas ne mogu oprostiti što sam negdje zagubio tu video kazetu. Na svu sreću, ostala mi je sačuvana jedna tanka nastavna skripta iz koje izdvajam djelić teksta vezanog na spomenutu temu. Mislim da je ovo najbolja prigoda za tako nešto:

ZAJEDNIČKO OBILJEŽJE SVIH RELIGIJA

Temeljitim ispitivanjem otkrilo se da je većina takozvanih razlika među religijama povezana s predrasudama i nepoznavanjem kako drugih tako i vlastite religije. Sve religije prvenstveno upućuju na uzvišenost Boga i na čovjekovu dužnost prema Bogu i prema svojim bližnjima. Po ovome što je vidljivo, sve one imaju mnogo zajedničkih obilježja.

- Sve religije nastale su između 7. stoljeća prije Krista i 7. st. Naše ere, izuzetak je hinduizam i sikhizam. Podrijetlo hinduizma izgubljeno je u davnini, dok je sikhizam nastao dosta kasno, u 17. stoljeću.

- Sve religije nastale su u Aziji pa se može reći da je Azija kolijevka svih religija.

- Osim hinduizma, sve religije imaju svog posebnog utemeljitelja (proroka). Judaizam je utemeljio Mojsije, kršćanstvo Isus, budizam Siddharta Gautama Buda, islam prorok Muhamed, itd. Utemeljitelji svih religija rođeni su u Aziji. Hinduizam nema utemeljitelja jer se vjeruje da je ta religija proizašla od Boga posredstvom　Veda.

- Osim hinduizma, sve religije imaju jednu svoju svetu knjigu. Vjeruje se da je sadržaj svetih knjiga objavio Bog, primjerice Talmud u judaizmu, Bibliju u kršćanstvu, Kur'an u islamu, itd. U hinduizmu to nije samo jedan sveti tekst već se sve Vede smatraju svetim tekstovima, ali i Upanišade, Bramasutre i Bhagavadgita, sve tri poznate su pod jednim nazivom　prastanatraya　i smatraju se　 glavnim svetim tekstovima za hinduse.

-Sve religije imaju svoja sveta mjesta　 hodočašća, primjerice Kaši za hinduse, Jeruzalem za judaiste, Rim i Lourdes za kršćane, Meka za muslimane, Amritsar za sikhe, itd.

- Sve religije imaju određene svete dane koji slave postom i duhovnim vježbama: Mahašivaratri za hinduse, Ramazan za muslimane, Uskrs za kršćane, itd.

- Tijekom povijesti religije su podijeljene u sekte, primjerice u kršćanstvu katolici i protestanti, u islamu šijiti i suniti, u budizmu mahayana i ninayana, u hinduizmu šaiviti i višnaiviti, itd.

Molitva i štovanje Boga temelji su različitim religijama, prema načinu štovanja mogu biti različiti.

Sve su religije teističke. Sve vjeruju u Boga. Budisti i đainisti možda se izravno ne pozivaju na Boga, no ipak govore o božanskom Principu savršenstva. Kada se taj princip utjelovi u ljudski lik, on se naziva　Arhat. Najuzvišenije stanje koje čovjek mora postići je stanjenirvane ili mokše,　oslobođenja od vezanosti za vanjski svijet. Prema đainizmu čovjek postiže “vječno blaženstvo”. Budisti, koji kao i đainisti ne zastupaju postojanje Boga na izravan način, vjeruju da je najuzvišenije stanje koje čovjek može doseći stanje　budhe(prosvijetljenog). On je božanski,　kevalin ili mukta, tj. utjelovljenje ljubavi i svijesti (prajna). Sve druge religije vjeruju u postojanje Boga i da je Bog Jedan. Hindusi ga zovu　brahman,Išvara ili paramatman,　kršćani ga nazivaju “Otac na nebesima”, judaisti Jahve (jehova), zoroastrijci ga zovu Ahura Mazda, a muslimani Allah.

Evo imena kojim različite religije nazivaju Boga:

- Hunduizam　– Išvara (paramatman), brahman (išvara je koncept Boga u religiji dok je u vedskoj filozofiji on izražen kao Apsolut – brahman)

- Persi religija　– Ahura Mazda (Mudri) – Bog istine, mudrosti i svetosti.

- Đainizam　– ime đain izvedeno je od đine – pobjednik; kevalin – potpuna duša; stanje Budhe – nirvana.

- Budizam　– Tao – znači krajnja stvarnost i istina; metafizički Apsolut.

- Islam　– Alah – milostivi, samilosni i jedini Bog Stvoritelj (postoji samo jedan bog, a Muhamed je njegov glasnik)

- Sikhizam　–　Sat ili Akal (samo je jedan Bog čije je ime istina i koji je vječan)

- Kršćanstvo　– Nebeski Otac

Tako su sve religije u svojoj biti monoteističke.

　- Sve religije vjeruju u Božje trojstvo – stvaranje, održavanje/zaštita i uništenje. Ove Božje kvalitete　hindusi　nazivaju Brahma, Višnu i Mahešvara.　Kršćani se obraćaju Ocu, Sinu i Duhu Svetomu. Stari zavjet odnosi se prema Bogu kao prema Stvoritelju, Održavatelju i Tvorcu Zakona.　Sikhi　se odnose prema　 Bogu kao prema Stvoritelju, Pazitelju i Onome u koga se sve stvari na kraju vraćaju.　Islam　pripisuje sljedeće kvalitete Allahu: Al Muhyi – Onaj koji daje život; Al Hafiz – Onaj koji hrani, uzdržava i Al Mumit – Onaj koji daje smrt.

- Čovjekov odnos s bogom: ''Čovjek je dio Boga'' kaže hinduizam. “Kao što je oko blizu nosa, tako je i Bog blizu mene”, kaže zoroastrizam. “Bog je stvorio čovjeka iz prašine i udahnuo mu dušu”, kažu judaizam, kršćanstvo i islam.　 “Duh (atman) je gospodar čovjekov” kaže budizam. “Bog je u tebi”, kaže sikhizam.

- Sve religije vjeruju u sporedne bogove ili anđele. No to se ne bi smjelo brkati s mnogoboštvom (politeizmom).

- Sve religije vjeruju u tri svijeta: zemlju, nebo i pakao. Filozofija objašnjava da tri svijeta predstavljaju različita stanja svijesti. Pakao je podsvijest, zemlja je ljudsko stanje svijesti, a nebo božansko stanje svijesti.

- Sve religije vjeruju u princip duše. “Tijelo umire, ali ne i duša”, kaže Gita. “Iz prašine si nastao u prašinu ćeš se pretvoriti” to se odnosi na tijelo, ali ne i na Dušu, kaže Biblija.

- Sve religije ističu važnost i vrijednost žrtvovanja: “Predaj se Božjoj volji”, kaže Kuran. “Žrtvuj svoje malo 'ja' kako bi spoznao božansko 'Ja'. ” kaže Gita.

- Sve religije vjeruju u jednakost među ljudima. Svi su Božja djeca ili Božja stvorenja. Svi su pred Bogom jednaki. Na suptilnim razinama naše osobnosti ne postoji razlika između nas i Njega (Boga) jer svatko od nas u sebi ima božanske osobine kao što su ljubav, samilost, suosjećanje, itd.

- Sve religije ističu vrhunsku vrijednost i djelotvornost molitve. Molitva je zlatna nit između čovjeka i Boga. Ona pročišćuje srce i donosi mir iznutra i izvana.

Sve religije naglašavaju i potiču moralan život. Moralnost je nužan preduvjet religioznog života.

- Svrha i smisao svih religija jest čovjeka učiniti savršenim. Čovjek je nepotpun bez religije. Religija spaja čovjeka s Bogom. Da bismo dosegli stanje stapanja s Bogom neophodno je uložiti duhovni napor jer tada se Božja milost izlijeva na nas.

Sve religije jednako su velike i istinske. Sve su to tek različiti putovi koji vode k istom cilju. Sve one naglašavaju bratstvo ljudi i očinstvo Boga. Sve religije potiču čovjeka da treba voljeti svoje bližnje i sve stvoreno. Sve religije potiču vjernike da budu dobri, da čine dobra djela i da vide samo dobro u svemu. Stoga bismo sve religije trebali smatrati prijateljskim suradnicima u vrhunskom zadatku: uzdizanja morala i duhovnog života svih ljudi.

Kada razne religije budu nadopunjavale jedna drugu, one će pomagati duši da ostvari unutarnje jedinstvo, čemu svijet teži. Neka postoji bogatstvo različitih duhovnih tradicija, budimo nasljednici baštine cijelog čovječanstva, a ne samo pojedine religije ili pojedinog naroda. Težimo uvijek jedinstvu srca, u kojem sve religije nalaze sklad, slogu, jedinstvo i istovjetnost.

Kada kažemo da je čovjek napravljen na Božju sliku i priliku, to znači da je univerzalni božanski Princip doista istinski i da je on sama bit našega bića. No, u većini nas taj je božanski Princip neaktivan, uspavan pa ego djeluje i vlada umjesto njega. Cilj svih religija jest da nam pomogne da se obnovimo, da pročistimo i oplemenimo nasilni ego te da osvijestimo božanskost u sebi. Kada se taj princip probudi u nama i postane aktivan u svim našim djelima, tada zavrjeđujemo naziv　istinska utjelovljenja božanskog duha.　Dakle, svrha svih religija jest da čovjeka učini božanskim (na sliku i priliku Boga), to jest omogućiti mu očitovanje svojih božanskih osobina, a to su ljubav, samilost, strpljivost, odvažnost, milosrđe, nesebično služenje, trpeljivost prema svima, itd.