Izbjegavati prašak za pecivo ili ne?

Često koristite prašak za pecivo? Naravno, na popisu je u gotovo svakom receptu za kolače. Prilikom stavljanja te vrećice, uvijek se zapitate je li to zdravo. Svjesni ste da je to neka kemija, al ne znate točno...

Djelovanje praška za pecivo temelji se na otpuštanju plinovitog ugljikova dioksida što tijesto čini rastresitijim, šupljikavijim, mekšim. Ako uzmete vrećicu i pročitate sastojke vidjet ćete: E500, E450, kukuruzni škrob i slično. E500 je obična soda i bezopasna je. Problem je što soda ima lužnati ph, pa djeluje samo u kiselim sredinama. Zato kad radite kolače sa jogurtom, sirom, vrhnjem, limunom, octom ili nekom drugom kiselom namirnicom, u tom slučaju soda bikarbona je sasvim dovoljna da se tijesto podigne i bude mekano. Prašak za pecivo je proizveden tako da uvijek djeluje, bilo kisela sredina ili ne. Takvo svojstvo povezano je sa drugim njegovim aditivom E450, koji je malo problematičan. Aditiv E450 sadrži fosfate koji služe za reguliranje kiselosti, tretiranje brašna, podmazivanje, oblikovanje, stabilizatori i sekvestreni. Ti fosfati upotrebljavaju se u pekarskim proizvodima, keksima, topljenom siru i pripravcima od topljenog sira, napitcima, proizvodima od mesa, krumpira (npr, pommes frites, čips), ribe i rakova, u koncentratima za juhe i umake, prašku za pecivo, slatkišima, bezalkoholnim osvježavajućim pićima. Fosfati u velikim koncentracijama mogu ometati resorpciju kalcija, magnezija i željeza u organizmu, pa unos velikih količina može dovesti do smanjenja koštane mase, osteoporoze i do taloženja kalcija u organizmu. Fosfor se dovodi u vezu s hiperkinetičkim sindromom, no znanost o tome još nema konačno i jasno stajalište. Česta upotreba nije preporučljiva. Neki prašci za pecivo sadrže i aluminijske spojeve štetne po zdravlje. Ukratko, komercijalni prašak za pecivo je bolje izbjegavati.