feljton

http://www.hnd.hr/novinar/
Novinar98_04_05/frm19.htm

Internet i Web

Otvorena vrata novinarstvu

Priredio Josip VUKOVIĆ

Uza sve najvažnije ljudske djelatnosti, medije, hobije, sve važnije institucije, čak i istaknuti pojedinci kreativnih i inih područja, zauzimaju prostor i mjesta na Web stranicama. Osobitog maha uzima suvremeno novinarstvo, napose multimedija, kao integracija slike, teksta, zvuka i videosekvenci.

Internet je osvojio svijet. Svijet je na Internetu. Internet ili Mreža prethodnik je sustava superbrze informacijske ceste globalnih razmjera. Uz ostala područja suvremenoga života na Internetu je i moderno novinarstvo nacionalnih i globalnih razmjera dobilo svoj prostor i ulogu. Za novinarstvo je to vrlo važno, gotovo revolucionarno. Riječ je o prijelazu iz “globalnoga sela” u “totalno selo”. Iz Mreže nahrupljujući uragan podataka, riječi i slika kojima svatko može upravljati, obara se na moderno društvo, okrećući naglavce uloge, nadležnosti i moći. Ta promjena, govori analitičar talijanskog novinarstva Enrico Pulcini, na dramatičan, ujedno i uzbudljiv način zahvaća i današnjega novinara. Novinarstvo u doba Interneta moglo bi biti bolje nego dosad, ali i obratno. Na djelatnicima je da to na vrijeme shvate.

Sam po sebi Internet je čudesna komunikacijska tvorevina 20. stoljeća. Korisnik iste Mreže, primjerice bio student ili novinar, može u NASI ostavljati poruke za astronaute, pretraživati knjižnice kakve nikad neće moći posjetiti, čitati domaće i međunarodne vijesti iz novina koje se ne prodaju u njihovim gradovima, promijeniti osjećaj o veličini svijeta.

Zanimljiv je i sam nastanak Interneta. Šezdesetih godina Ministarstvo obrane SAD osnovalo je agenciju ARPA, “Advanced Research Projects Agency”, sustav niza informatičkih jedinica u krug bez središnje provjere, koji bi mogao izdržati i osigurati komunikaciju vojnoga vrha u slučaju nuklearnog napada. Sustav se poslije, tijekom sedamdesetih godina, razvio u Internet, odnosno Inter Networking, što u prevedenom smislu znači povezivanje udaljenih lokalnih mreža, postavši sredstvom u uporabi znanstvene i sve većma integralne zajednice.

World Wide Web

Internet je usustavljen i u Hrvatskoj, priključak u Mrežu omogućen je putem HPT-a. Postoji i Hrvatska akademska i istraživačka mreža, Croatian Academic and Research Network, računalna mreža koja je izrađena poglavito za potrebe znanosti i obrazovanja s izravnim priključkom na svjetsku Internet mrežu od 1992. godine. Naziv je naše računalne mreže CARnet, u okruženju kojeg je 1996. godine u Hrvatskoj bilo približno 60.000 korisnika s mogućnošću izravnoga korištenja Internet usluga. Iste godine počeo je djelovati HPT Internet kao komercijalna nacionalna mreža priključena na međunarodni Internet, pa zajedno s CARnetom tvori nacionalno Internet okruženje.

Uz korištenje Interneta zamjećuju se tri svojstvena slova www, kratica od World Wide Web ili najkraće Web. Prijevodom u duhu hrvatskoga jezika to bi značilo - paučina isprepletena po svijetu.

WWW opisuje novinar Goran Čukman u HPT mjesečniku kao golemu elektroničku knjigu sa stranicama raspoređenim po raznim mjestima svijeta, s time da se do njih dolazi vrlo jednostavno - klikom miša na određeno mjesto, s tim da se posjeduje osobno računalo, modem, poseban softver. Najnovija verzija softvera Netscape Navigatora trenutačno je najpopularniji program za pretraživanje Web stranica.

WWW stranice otvorile su vrata multimediju koji će, sudeći po ekspanziji informacijskih tehnologija, definitivno biti dogledna široka budućnost Interneta. Tako je Internet prestao biti medij tek stručnjaka i pukih zaljubljenika u računala. Web je učinio da pristup ponuđenim podacima i informacijama postane intuitivan, jednostavan, svezanimljiv i zabavan, ističe Čukman i navodi što se sve može pronaći na www stranicama.

Doslovno se mogu naći sva područja ljudskog zanimanja. Internet je neviđeni oglasnik proizvodnje i prodaje, ponude i potražnje u nacionalnim granicama i međunarodnim okvirima. Internet je kupcima golema slikovnica informacija, ali i rafinirani lovac tih istih kupaca. On-line poslovanje dobiva svjetske razmjere razmičući Internet kanalom dosad poznate granice razmjene te natjecanja i konkurencije.

WWW ne postoji samo iz komercijalnih motiva. Vlade i državne institucije na svim razinama shvatile su da je www iznimno moćan način da osiguraju pravodobnu i kvalitetnu informaciju građanima i biračima. Razne neprofitne ustanove - knjižnice, muzeji, sveučilišta, škole uvelike su nazočne na Webu dajući obavijesti o svome radu i dostup svojim bazama podataka.

Uza sve najvažnije ljudske djelatnosti, medije, hobije, sve važnije institucije, čak i istaknuti pojedinci kreativnih i inih područja, zauzimaju prostor i mjesta na Web stranicama. Osobitog maha uzima suvremeno novinarstvo, napose multimedija, kao integracija slike, teksta, zvuka i videosekvenci.

Web magija

Wold Wide Web, tu veliku svjetsku paukovu mrežu, koja omogućuje multimedijalnu, dakle grafičku navigaciju na Internetu, izumio je CERN iz Ženeve. WWW danas daje snažan poticaj čitavoj Mreži, to jest Internetu, poglavito u komercijalne svrhe.

Kao što je Web magnet čak i magija za moderno novinarstvo, tako je ono u Internetu našlo svoga čarobnjaka. A u toj svojoj pojavi čarobnjak je stvaran i nezaustavljiv. Nepoznat je zasad krajnji rezultat.

Prema podacima “Editors and Publishers Interactive” početkom 1997. godine u čitavom su se svijetu na Internetu publicirale 1622 novine. Vrtoglav je to rast, udvostručen od 1995. godine, te je pokazatelj kako izdavaštvo, unatoč svemu, vjeruje u jedno sredstvo iako su mu mogućnosti u mnogim aspektima nepoznate ili su još u razviću.

Sudbina on-line novinarstva ovisit će o preobrazbi tehnologije na koju će se ono oslanjati.

Zapravo, zaokret je u tijeku. Razvoj www i navigacijskih instrumenata, navodi Pulcini, otvaraju nove vidike. Dvije tvrtke koje najviše ulažu u biznis Mreže, zvane Netscape i Microsoft, lansiraju nove programe poput Constellation, uz postupno dotjerivanje nove verzije Windowsa za čitanje World Wide Weba.

U kompjutorskoj galaksiji posebno za Internet i novinarstvo na Internetu javljaju se i nove konkurentske tvrtke. U SAD nezaustavljiv je “WebTv” - tehnologija, koja objedinjuje televizor i računalo omogućujući prijem televizijskih programa i istotrenutačnu navigaciju Internetom. To je plod zapanjujućega razvoja digitalne tehnologije, koja i nadalje donosi mogućnosti raznih kombinacija u multimedijalnom svijetu. Stručnjaci koji na tome rade najavljuju pravi boom interaktivnih on-line reportaža i dan kad računalo više neće biti složeni puki stroj već “personal communicator”, koji će tako postati oruđe naših kreativnih sposobnosti.

Multimedijalni reporter, nastupajući novinar novog doba, mogao bi biti jedan od protagonista digitalne revolucije adekvatne Internetovoj. On će zasigurno to i postati bude li znao djelovati interaktivno s tehnološkim razvitkom, sukladan s profesionalnim promjenama što ih tvori postupna digitalizacija medija.

Novinar na Internetu

Tko je danas novinar na Internetu?- pita Enrico Pulcini i dajući odgovor ukazuje na primjere: u Italiji je to svojevrsni Robinson Crusoe na području komunikacije. On nastoji razgovarati s nekim udaljenim otocima ne bi li proširio svoje vidike i povećao mogućnosti vlastitoga rada, ali na “vlastitome tlu” nalazi vrlo malo sugovornika. U Americi je to pak profesionalac posve uklopljen u sustav izdavaštva držeći on-line komuniciranje nužnim sredstvom traženja i produciranja informacija.

Koji bi to danas službenik na ozemlju informiranja trebao rabiti Internet i Web stranice? - pita dalje Pulcini.

Svaki onaj, kaže, koji traži nove strukovne perspektive i koji uočava ograničenja koja mu zadaje vlastiti radni djelokrug, slobodni strijelac za svojom prilikom, novi izdavači, stari izdavači koji pomoću Mreže mogu sniziti troškove proizvodnje informativnih i inih sadržaja, posebno vijesti, te poboljšati kvalitetu rada do u tančine.

Krug korisnika Interneta široko je nabujao, buja nadalje, kao i spektar informacija što ih Internet pribavlja i lansira osobito putem Weba.

Novinar, sudjelujući u kontrarevoluciji pri 28,8 Internetovih kilobajta u sekundi ne može se pretvoriti samo u informatičkoga tehničara koji je u stanju manipulirati softverom ili pokretati programe. On i u osuvremenjivanju vlastitih kompetencija i u strukovnoj prilagodbi mora očuvati prerogative svoje djelatnosti: mjerodavnost u produkciji informacije i točnost u ostvarenju sadržaja, čime reporter dobiva toliko potrebnu vitalnost u discipliniranju digitalne informacije. Pa ipak, onaj koji je dosad bio uključen u protok podataka i informacija postavljajući se između njihova odašiljatelja i primatelja, mogao bi doživjeti svoje naglo isključenje iz tog procesa zbog toga sredstva koje odjednom može isključiti novinarevo posredovanje u prenošenju činjenica. Vijesti, članci i novine, naime, više neće biti isti kao i prije. Oni će se nužno izmijeniti, i to ne samo zbog snažnoga tehnološkog zaokreta koji već kuca na vrata.

Suvremeni svijet zaokupljen je krizom novinarstva ili točnije novinarstvo prolazi kroz svoju najveću krizu u povijesti. Možda je Internet anticipacija rješenja? Stoga, je li ili nije taj supermedij novinaru koristan, utire li Internet s digitalnom tehnologijom put prema svemoći: novinar, grafičar, tipograf i izdavač, sve u jednoj osobi? Lanac pitanja, vez novinarstva na Internetu. U njegovo pletivo utkivaju se i niti hrvatskoga novinarstva na način koji je spontaniji i sporiji nego u svijetu, ali prije ili poslije valja uhvatiti korak i mjesto u globalnim procesima.

(Nastavak u sljedećem broju Novinara)