Što znači starjeti u današnjem društvu? Koja je granica kad nekoga počinjemo smatrati starim? Prije pola stoljeća i 50-godišnjaci su bili neki “stari ljudi”, danas su oni ti koji su u naponu snage, životni vijek sve je dulji, kvaliteta života bolja i granice starosti stalno se pomiču.

Kako kaže ugledna gerontologinja prim. dr. sc. Spomenka Tomek-Roksandić, nije lako odrediti dobnu granicu kada počinje starost.

- Biološka starost nije istovjetna s kronološkom starošću. Postoje različite teorije o starenju, no znanstveno je dokazano da svaki čovjek drugačije stari - kaže stručnjakinja za treću dob.

 

Aktivni članovi društva

Sociolozi već godinama napominju da je došlo do staračke eksplozije svjetskog stanovništva. Kako su objavili Ujedinjeni narodi 2025. godine, na svijetu će biti više starih nego mladih ljudi. Trenutno u industrijski razvijenim zemljama živi 15 posto stanovništva iznad 60 godina, a 2025. bit će ih 23 posto ili 1,12 milijardi. Za usporedbu, 1950. godine na svijetu je bilo 250 milijuna ljudi starijih od 60. godine. U Hrvatskoj u starosnu mirovinu danas žene odlaze sa 60, a muškarci sa 65 godina. Do 2019. ta bi se dob trebala izjednačiti na 65, a dugoročno i podići na 68 ili čak 70 godina. Liječnička njega, tjelesna aktivnost, prehrana sve to pridonosi da su ljudi nakon odlaska u mirovinu i dalje vrlo aktivni članovi društva.

Jedan od najočitijih primjera je hrvatski doktor znanosti i akademik Vlatko Silobrčić (74). On ističe da mu je u ovim godinama puno lakše nego kad je bio u pedesetima.

- Lakše mi je jer ne radim pa imam više vremena baviti se stvarima koje volim i koje radim zato što hoću, a ne zato što moram. Trenutno mi je bolje nego kad sam bio u 50-im godinama, jer mi je sada i draže raditi sve te stvari kojima se bavim - kaže akademik.

Igra tenis dva puta tjedno po dva sata i tako ne zanemaruje fizičku aktivnost. Onu moždanu zadovoljava tako što sudjeluje u forumu za etičnost Visokog obrazovanja i znanosti, aktivan je u građansko-etičkom forumu don Ivana Grubišića, a i potpredsjednik je Helsinškog odbora. Također je u dva vijeća Akademije znanosti te radi recenzije za Ministarstvo znanosti.

Samo da je zdravlja

- Naravno, najbitnije je da je čovjek zdrav. Samo tako možete se baviti sportom i drugim stvarima, inače vas bolest potpuno okupira. Osjećam se dobro i sve ovo čime se bavim mogu zahvaliti tome što nemam fizičkih problema - kaže akademik Silobrčić koji je oduvijek bio aktivan i izvan svog posla.

Pokrenuo je, među ostalim, i časopis Periodicum biologorum, bio je njegov glavni urednik te je objavio niz znanstvenih istraživanja i dobio desetke nagrada i priznanja.

- Moj otac je otišao u mirovinu sa 70 godina kad sam ja diplomirao na Medicinskom fakultetu. Do tada je radio, a mama je bila kućanica i radila je poslove po kući sve do svoje 92 godine - navodi Silobrčić i tako potvrđuje da ima gene kojima može zahvaliti svoju živahnost i bistrinu i nakon sedamdesete.

Ipak ističe kako bi najradije imao znanje i iskustvo ovih godina u onim mlađim danima.

S njime se slaže i poznata dramaturginja Mani Gotovac koji je svoj okrugli 70-ti rođendan proslavila 12. studenog ove godine. kaže kako bi najviše voljela da ima iskustvo i neku mudrost koju ima danas i da ima 30 godina.

Nije im dosadno

- Suočenje sa 70-im godinama života donosi različita, u pravilu suprotna razmišljanja i osjećanja. Radoznalost koja je nadmašila svaki stid, čežnja za nemogućim i pobuna protiv nepravde kod mene su jednako neutažive kao što su bile i kada sam imala 30 godina. S druge strane potpuno sam svjesna činjenice da sam na pragu starosti da se ona odasvud iz mene glasa i da je riječ o jedinoj bolesti koja je stvarno neizlječiva - kaže uvijek intrigantna i zanimljiva Mani i nastavlja - Prožimanje takvih osjećanja ne donosi mi ni smiraj ni tupost što se inače pretpostavlja za ove godine. Premda sam duboko svjesna smiješnosti moje pozicije i premda mogu zamisliti koliko sam tek drugima smiješna, i dalje traju jednakim intenzitetom moje želje da pokušam promijeniti ono što znam da se promijeniti ne može. Još uvijek čeznem...

Zato trenutno i radi na knjizi koja se zove “Fališ mi”, te na pokretanju privatnog kazališta.

- Ono će imati elemente antikomunističkog, antinacionalističkog, antisapuničarskog, antikomercijalnog i domoljubnog angažmana. U svim mogućim pravcima. Kako vidite, nije mi dosadno - zaključuje Mani, koja i dalje izgleda njegova i dotjerano.

Baš kao i pjevačica tereza Kesovija. Pa tko bi joj rekao da je ove jeseni navršila 71. godinu? Tijekom svoje karijere Tereza je snimila više od 30 LP-ja i više od 70 singlica te desetak CD-ova, a osim na hrvatskom pjevala je na osam drugih jezika - slovenskom, talijanskom, ruskom, engleskom, njemačkom, španjolskom, portugalskom i francuskom. Upravo je u Francuskoj 1960-ih i 1970-ih napravila karijeru. Svoj je 70. rođendan provela u velikom stilu - otputovala je u Pariz kako bi ga proslavila s prijateljima. Nekada su to radile samo mlade djevojke, ali Tereza je dokazala da je 70. ista kao i 30. - sve je u glavi onoga tko slavi. Pa zašto se sedam desetljeća na Zemlji ne bi proslavilo šampanjcem u Parizu, a ne u naslonjaču gledajući televizor i lagano se predajući.

Nema recepta za mladost

- Sigurno je da postoje neke razlike između tridesetih, četrdesetih i sedamdesetih, ali ja ih baš puno ne osjećam ili ih osjećam vrlo malo - kaže ugledni hrvatski redatelj Krsto Papić koji je početkom ovog prosinca navršio 76 godina.

Nadovezao se da nikada sebe nije smatrao čovjekom nekog čeličnog zdravlja i zato je još od mladosti nastojao što je moguće bolje upoznati svoj organizam i održavati ga primjereno njemu samome.

- Nema tu nekog recepta - svaki je čovjek posebna jedinka u svemiru i u svakom čovjeku je svemir u malome - ističe autor antologijskih “Lisica”.

S drugom suprugom, Jadrankom Štefanac Papić, redatelj je prije četiri godine dobio blizanke Taru i Elu. Profesorica stomatologije u svojoj je 57. godini prvi put postala majka, a redatelj je nakon 70. postao ponovno otac, što ga je beskrajno razveselilo.

- Ono što meni danas najviše ispunjava život je vrijeme provedeno s našim blizankama Tarom i Elom koje su već u petoj godini. Razgovarati s njima i ući u njihov svijet neopisivi je doživljaj i daje vam čudesnu snagu. Zato svako slobodno vrijeme provodim s njima. A koliko će to sve trajati, e to je ipak određeno našom sudbinom I Božjom voljom - kaže Papić i poručuje da je najbitnije od svega u trećoj dobi raditi.

- Mirovina je propast pa makar bila i saborska - zaključio je čovjek koji je uvelike zadužio hrvatsku filmografiju.

Iz Ureda predsjednika republike Hrvatske poručuju da se naš Stjepan Mesić, koji će točno na Badnjak napuniti 75 godina, osjeća jako dobro u trećoj dobi. Mesić pazi na prehranu i to tako da najviše od svega izbjegava slatko i masnu hranu. Redovito i vježba. Pliva kad je u mogućnosti, igra tenis i ide u saunu. U posljednje vrijeme počeo je igrati i golf koji mu se sviđa. Kako se približavaju predsjednički izbori 27. prosinca kada će morati predati svoje žezlo nekom drugom, ne planira postati pasivni umirovljenik. Ono što ga najviše održava u dobrom raspoloženju je, kako tvrde iz Ureda predsjednika, njegovo druženje s ljudima te će se s njima i dalje družiti, a i posvetiti aktivnostima za koje dosad nije imao vremena.

Starost u 21. stoljeću

U Hrvatskoj svaki peti stanovnik ima više od 65

Europska i hrvatska gerontološka istraživanja potvrđuju funkcionalnu sposobnost starije osobe kao najvažniji čimbenik u obavljanju zadanih poslova i zadaća, i to neovisno o dobi, navodi gerontologinja Spomenka Tomek-Roksandić, voditeljica Referentnog centra MZISS za zaštitu zdravlja starijih osoba Centra za gerontologiju Zavoda za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar.

- Nužan je individualan pristup kod procjene funkcionalne sposobnosti svakog pojedinca, pa tako primjerice funkcionalna sposobnost jednog 75-godišnjaka može biti toliko očuvana da se ne razlikuje od sposobnosti 55-godišnjaka. Funkcionalna sposobnost pojedinca je njegova umna i fizička sposobnosti obavljanja onih svakodnevnih aktivnosti koje su nužne za kvalitetno življenje neovisno o kronološkoj dobi. Znači, pojedina starija osoba može obavljati i funkciju predsjednika države, predsjednika Sabora ili premijera, ali uz nužan uvjet da je funkcionalno sposobna i u odnosu na psihičku samostalnost i fizičku pokretljivost, neovisno o kronološkoj dobi - istaknula je gerontologinja. Dodala je kako je znanstveno dokazano da svaki čovjek drugačije stari. Doktorica Tomek-Roksandić navodi kako se po klasifikaciji Ujedinjenih naroda uzima dobna granica od 65 godina kojom se ljudi u toj i višoj dobi definiraju kao starije osobe, dok se po kriterijima Svjetske zdravstvene organizacije starost dijeli na raniju (65 do74 godine), srednju (75 do 84 godine) i duboku (85 i više godina).

- Zbog toga je najvažnije znati razlikovati zdravo starenje od pojave bolesnog starenja jer bolest i starost nisu sinonimi.

Danas u Hrvatskoj svaki je peti stanovnik stariji od 65 godina, a u nekim županijama Hrvatske i četvrtima grada Zagreba već svaki treći. To upućuje na rastuće potrebe usmjeravanja razvoja djelatnosti od gospodarstva, obrazovanja, sustava zdravstva i socijalne skrbi, mirovinskih fondova do razvoja zdravstvenog turizma ne samo za hrvatsko nego i za europsko starije pučanstvo -zaključuje doktorica Tomek-Roksandić.

jutarnji.hr