- Ja još uvijek čuvam u svojem srcu uspomenu na prvoga župnika uz kojeg sam obavljao svoju službu kao mladi svećenik: on mi je ostavio primjer bezrezervnog posvećenja svojoj pastoralnoj službi; u njoj ga je snašla i smrt dok je nosio popudbinu jednom teškom bolesniku, kazao je papa Benedikt XVI. prigodom proglašenja 2009. godine Međunarodnom godinom svećenika, potaknut sve slabijim odazivom svećeničkom pozivu u svijetu, a pogotovo na Starom kontinentu. Katolička crkva u Hrvatskoj i dalje drži korak sa zahtjevima pastorala, no na obzoru se pojavljuju i ozbiljne poteškoće.
Bogoslovno sjemenište u Splitu, koje pokriva i okolne biskupije, ima 43 bogoslova, a rektor don Mate Uzinić kazao nam je:
- U odnosu na prošle godine, postoji tendencija rasta, jer kad sam došao prije devet godina, bilo je 36 bogoslova. Može se primijetiti da je manje bogoslova iz “malog sjemeništa”, a više iz drugih oblika zajednica. Primjećuje se i velika razlika u odnosu na prije deset godina, kad je većina svećeničkih kandidata dolazila iz malih sredina, dok sada dolaze iz većih sredina − kazao je don Mate, dodavši kako misli da općenito postoji problem zvanja, a ne samo svećeničkih.
Bogoslovi iz Benina
− Postoji kriza jer generacije koje su starije brojnije su nego što je novih ređenja, a što znači da ćemo zasigurno imati velikih teškoća da ovakav ustroj pastorala nastavimo pokrivati. Naime, u smislu stila pastorala koji je trenutačno prisutan u nas – da svaka mala župa ima svećenika. To je nešto što se neće moći odvijati jer su gradske župe postale prevelike, a imaju samo po jednog svećenika. Morat će se mijenjati mentaliteti koji misle da svaka župa treba imati svećenika, jer svećenik treba ići za ljudima − upozorio je don Mate.
Rektor Nadbiskupskog bogoslovnog sjemeništa u Zagrebu, u kojemu je 91 bogoslov, don Stjepan Baloban kazao nam je:
− Ove nam je godine došlo 17 novih bogoslova. Gledano unatrag, brojke su otprilike iste. Kod nas ima primjera da dođu i oni u dobi od 25 i 35 godini, no još nije tendencija, kao u drugim državama, da dolaze i stariji od toga godišta. Zanimljivo je da imamo i dvoje bogoslova iz Benina – jedan je diplomirao prošle godine, a drugi ove.
Na upit odakle bogoslovi više dolaze – iz sela ili grada − don Stjepan nam je kazao:
− Situacija se mijenja prema populacijskoj situaciji u Hrvatskoj. Na selima ima sve manje ljudi, pa prema tome bogoslovi dolazi više iz većih sredina. Mislim da Hrvatska, što se tiče svećeničkih kandidata, prilično dobro stoji, ali svakako treba razmišljati o budućnosti i odakle će dolaziti novi svećenički kandidati. Jasno da sve ovisi o pojedinim biskupijama.
− Mi trenutačno imamo šezdesetak bogoslova, što je broj koji se u posljednje vrijeme održava − kazao nam je rektor Bogoslovnog sjemeništa u Đakovu don Josip Bernatović.
− Ne osjećamo smanjenje, nego smo u posljednjih desetak godina osjetili i blagi porast. Sada je tendencija da kandidati dolaze iz većih centara, ove je godine većina novih iz Slavonskog Broda. Uglavnom nam dolaze iz drugih srednjih škola, a ne iz “malog sjemeništa”, a prijavila su se i dvojica kandidata koja imaju već završen fakultet.
Šefko ef. Omerbašić: Interes raste − Imamo više od 45 imama i vjerskih učiteljica, a prije 1990. bilo je samo šest-sedam imama. Više ih je jer ima i više interesa za vjerska znanja. Brže se razvija u Hrvatskoj nego u okolnim zemljama zbog bolje vjerske organizacije. Ima i oko 5000 polaznika islamskog vjeronauka u osnovnim i srednjim školama i to je tendencija stalnog porasta, od 10 do 20 posto godišnje − rekao nam je Muftija Ševko ef. Omerbašić, predsjednik Mešihata u Hrvatskoj. |
Nema zanimanja kod Židova Kotel Da-Don, glavni rabin Židovske vjerske zajednice “Bet Israel” u Hrvatskoj: − Ima ljudi koji su zainteresirani da uče, ali da budu duhovni vođe – takvih još nemamo. Ovo okruženje nije ih dovelo do toga da dođu do želje da postanu duhovni vođe. Stoga vjerskih studija nema u Hrvatskoj. Ako je netko zainteresiran, mi ćemo ga uputiti u zemlju gdje bi mogao to izučavati, npr. u Izrael ili Ameriku, jer ipak smo manjinska zajednica u Hrvatskoj. |
Najveći pad svećenika u Europi Vatikansko izvješće donosi statistiku o “umjerenom rastu broja svećenika u svijetu koji je započeo 2000., nakon više od dva desetljeća loših rezultata”. Broj svećenika narastao je s 405.718 na 408.024 u 2007. godini. Pad se nastavlja u Oceaniji, gdje je broj svećenika smanjen za 5,5 posto, dok Vatikan najviše brine Stari kontinent, gdje je broj svećenika od 2000. godine pao za 6,8 posto. Odlični rezultati nastavljaju se u Aziji (plus 21,2 posto) i Africi (plus 27,6 posto). |
Što se promijenilo Sve je više kandidata iz većih nego iz manjih sredina; sve je više kandidata iz drugih zajednica nego iz “malog sjemeništa”; dolaze i stariji kandidati. |
50 pravoslavnih bogoslova U drevnoj bogosloviji Sveta tri Jerarha, koja je smještena u samostanu na Krki, a osnovana je 1615. godine te je jedno od sedam bogoslovnih učilišta SPC, bilo je oko 50 bogoslova 2008. godine. Bogoslovi su većinom s prostora Hrvatske i Republike Srpske, kazao je rektor bogoslovije, episkop dalmatinski g.g. Fotije medijima. Bogoslovi izučavaju osnovnu pravoslavnog bogoslovlja, Sveto pismo i crkveno bogosluženje, kao i klasične jezike – starogrčki i crkvenoslavenski. |