Otkrio ključ za liječenje pretilosti
Piše: Tanja Rudež
Skupina znanstvenika pod vodstvom prof. Nenada Bana sa Švicarskog tehnološkog instituta (ETH) u Zürichu objavila je danas u Scienceu detaljnu strukturu jednog od najkompleksnijih “molekularnih strojeva” u ljudskoj stanici, što je taj prestižni časopis predstavio na naslovnici. Otkriće hrvatskog znanstvenika i njegovih suradnika važno je za razvoj novih lijekova protiv pretilosti i tumora, zbog čega su interes već pokazale brojne farmaceutske kompanije.
Briljantni znanstvenik objavio je čak 15 radova u vodećim časopisima Nature i Science
- Mi smo odredili detaljnu strukturu sintetaze masnih kiselina u sisavaca, jedne od najkompleksnijih ‘molekularnih tvornica’ u stanici. Sretni smo što je Science dodatno naglasio ovaj rad objavljivanjem slike strukture na naslovnici - rekao je Nenad Ban (42), redovni profesor strukturalne molekularne biologije na ETH gdje su nekad radili Einstein, Roentgen te hrvatski nobelovci Prelog i Ružička. Najnoviji rad prof. Bana peti je na tom području objavljen u posljednje dvije godine u Scienceu koji je uz Nature vodeći svjetski znanstveni časopis.
- Sinteza masnih kiselina temeljni je stanični proces i naši će radovi vjerojatno naći mjesto u sveučilišnim udžbenicima iz biokemije. K tome, naši se rezultati mogu koristiti za razvoj novih lijekova pa su za njih zainteresirane mnoge farmaceutske kompanije - ispričao je prof. Ban. Dosad je taj briljantni znanstvenik objavio čak 15 članaka u vodećim svjetskim znanstvenim časopisima Nature i Science, a svi su njegovi radovi citirani više od 4000 puta.
U laboratoriju na ETH u Zürichu
Skupina prof. Bana, koja se bavi strukturalnom molekularnom biologijom, broji 20 članova iz Švicarske, SAD-a, Njemačke i Francuske , a na jesen će im se pridružiti i jedan student iz Zagreba
Profesor Ban nedavno je postao i član Leopoldine, njemačke akademije znanosti koja slovi kao jedna od najstarijih i najuglednijih znanstvenih institucija u svijetu. Utemeljena 1652.,
Leopoldina se može pohvaliti sa 157 nobelovaca te s divovima svjetske znanosti poput Darwina, Rutherforda, Plancka i Einsteina, književnikom Goetheom, ali i Ružičkom i Prelogom.
Da bi zaposlili Nenada Bana, Švicarci su mijenjali zakon
- Postati član Leopoldine velika je čast, ali sasvim je drukčiji osjećaj sudjelovati u znanstvenom otkriću. Izbor u akademiju je pasivan i na to se ne može utjecati, dok se u znanstveno otkriće ulažu veliki napori pa je ono osobni uspjeh - rekao je Nenad Ban koji će u listopadu u Münchenu prisustvovati svečanoj ceremoniji prijema u Leopoldinu.
- Leopoldina ima 1000 članova mlađih od 75 godina, a 25 posto članova je izvan Njemačke. Prosječna dob članova je 59 godina, a prosječna dob izbora u tu akademiju 52 godine. Nemam točne podatke, no moguće je da sam među najmlađim članovima - pojasnio je prof. Ban.
- Postati član Leopoldine velika je čast, ali sasvim je drukčiji osjećaj sudjelovati u znanstvenom otkriću. Izbor u akademiju je pasivan i na to se ne može utjecati, dok se u znanstveno otkriće ulažu veliki napori pa je ono osobni uspjeh - rekao je Nenad Ban koji će u listopadu u Münchenu prisustvovati svečanoj ceremoniji prijema u Leopoldinu.
- Leopoldina ima 1000 članova mlađih od 75 godina, a 25 posto članova je izvan Njemačke. Prosječna dob članova je 59 godina, a prosječna dob izbora u tu akademiju 52 godine. Nemam točne podatke, no moguće je da sam među najmlađim članovima - pojasnio je prof. Ban.
 Nenad Ban u društvu svoga mentora na diplomskom, akademika Željka Kućana tijekom Ljetne škole biofizike u Rovinju 2003. godine gdje je predavao |
 Nenad i Eilika Ban sa sinovima Arvidom i Ivom često uživaju u skijanju i dugim šetnjama |
Nenad Ban rođen je 1966. godine u Zagrebu, u obitelji sveučilišnih profesora, a diplomirao je molekularnu biologiju na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu.
Postao je njemački akademik sa samo 42 godine.
- Uvijek me je zanimala biologija, posebno biologija mora. No, tijekom studija zainteresirao
- Uvijek me je zanimala biologija, posebno biologija mora. No, tijekom studija zainteresirao
sam se za biokemiju i strukturalnu biologiju - rekao je Nenad Ban koji je nakon diplome otišao u SAD gdje je 1994. doktorirao na Sveučilištu California u Riversideu. Zatim je pet godina bio na postdoktoratu na Yaleu gdje je bio član skupine koja je otkrila strukturu ribosoma, “tvornice proteina u stanici”. To otkriće, objavljeno u Scienceu, proglašeno je najboljim znanstvenim radom 2000. godine, a mediji su ga nazvali znanstvenom inačicom Hilaryjeva uspona na Mount Everest.
Nakon velikog otkrića Nenad Ban je dobio ponude niza poznatih američkih sveučilišta, ali odlučio se za ETH u Zürichu. ETH slovi za jedno od najboljih svjetskih sveučilišta na području prirodnih i tehničkih znanosti, a dao je 23 nobelovca. Kada su odlučili zaposliti Nenada Bana, Švicarci su morali mijenjati zakon.
- Tada sam imao 33 godine i prema švicarskim zakonima nisam mogao postati profesor. Zbog mene su tada promijenili zakon, o čemu se mnogo pisalo i govorilo u švicarskim medijima. Nakon toga je zaposleno mnogo znanstvenika mlađih od 35 godina jer su Švicarci na taj način željeli zadržati najtalentiranije znanstvenike kako ne bi otišli u Ameriku - istaknuo je Nenad Ban, priznavši da je jedan od razloga njegova povratka u Europu bio i osobne prirode.
- Dok sam radio doktorat, upoznao sam svoju sadašnju suprugu, Njemicu Eiliku Weber koja je također bila na doktoratu. Vjenčali smo se u SAD, no, željeli smo imati djecu i odgajati ih u Europi - ispričao je naš sugovornik.
Eilika i Nenad Ban imaju sinove Arvida (7,5) i Ivu (5). U obitelji Ban govore se tri jezika: Nenad sa suprugom govori engleski, sinove pokušava učiti hrvatski, a Eilika s dječacima govori njemački.
- Nije lako naći pravu ravnotežu izmedu našeg posla i odgoja dva vrlo zahtjevna dječaka. Kako i Eilika i ja radimo cijeli dan, dečki su u cjelodnevnoj školi, odnosno vrtiću. Stoga se s njima pokušavamo što više aktivno družiti navečer i tijekom vikenda. Često svi zajedno uživamo u šetnjama, skijanju, tenisu, vožnji biciklom ili plivanju - priznao je Ban.
- Izazovno je raditi na ETH, a jedna velika prednosti jest to što svaki profesor ima odličnu financijsku podršku za nabavu instrumenata i plaće svoje osnovne grupe. U SAD-u je velik pritisak da se produciraju kratkoročni rezultati, vlada filozofija ‘publish or perish’, odnosno ‘publiciraj ili si gotov’ - rekao je Ban čija skupina ima 20 članova iz Švicarske, Njemačke, Francuske i SAD-a, a na jesen dolazi i jedan student iz Zagreba.
Nenad Ban održava stalne kontakte s hrvatskim znanstvenicima na PMF-u u Zagrebu, posebice s prof. Ivanom Weygand Đurašević s kojom surađuje već niz godina. Član je Znanstvenog vijeća Mediteranskog instituta za istraživanje života (MedILS) u Splitu. - MedILS je fantastična i jedinstvena ustanova u Hrvatskoj, stoga se nadam da će se naći dovoljno sredstava da se osigura stabilni i kontinuirani rad toga instituta. Znanstvenici i istraživanja koja se rade u MedILS-u na visokoj su međunarodnoj razini - naglasio je prof. Ban.
Upitala sam ga namjerava li se vratiti u Hrvatsku. - Moderna strukturalna biologija je skupa znanost koja zahtijeva posebne uvjete i instrumente. U svijetu postoji samo nekoliko mjesta gdje bih se mogao baviti projektima koji me zanimaju. No, nadam se da će biti prilika za dulje znanstvene posjete domovini, jer kao redovni profesor imam pravo svakih šest godina provesti godinu dana u posjetu nekoj drugoj znanstvenoj ustanovi bilo gdje na svijetu - zaključio je Nenad Ban.
Nakon velikog otkrića Nenad Ban je dobio ponude niza poznatih američkih sveučilišta, ali odlučio se za ETH u Zürichu. ETH slovi za jedno od najboljih svjetskih sveučilišta na području prirodnih i tehničkih znanosti, a dao je 23 nobelovca. Kada su odlučili zaposliti Nenada Bana, Švicarci su morali mijenjati zakon.
- Tada sam imao 33 godine i prema švicarskim zakonima nisam mogao postati profesor. Zbog mene su tada promijenili zakon, o čemu se mnogo pisalo i govorilo u švicarskim medijima. Nakon toga je zaposleno mnogo znanstvenika mlađih od 35 godina jer su Švicarci na taj način željeli zadržati najtalentiranije znanstvenike kako ne bi otišli u Ameriku - istaknuo je Nenad Ban, priznavši da je jedan od razloga njegova povratka u Europu bio i osobne prirode. - Dok sam radio doktorat, upoznao sam svoju sadašnju suprugu, Njemicu Eiliku Weber koja je također bila na doktoratu. Vjenčali smo se u SAD, no, željeli smo imati djecu i odgajati ih u Europi - ispričao je naš sugovornik.
Eilika i Nenad Ban imaju sinove Arvida (7,5) i Ivu (5). U obitelji Ban govore se tri jezika: Nenad sa suprugom govori engleski, sinove pokušava učiti hrvatski, a Eilika s dječacima govori njemački.
- Nije lako naći pravu ravnotežu izmedu našeg posla i odgoja dva vrlo zahtjevna dječaka. Kako i Eilika i ja radimo cijeli dan, dečki su u cjelodnevnoj školi, odnosno vrtiću. Stoga se s njima pokušavamo što više aktivno družiti navečer i tijekom vikenda. Često svi zajedno uživamo u šetnjama, skijanju, tenisu, vožnji biciklom ili plivanju - priznao je Ban.
- Izazovno je raditi na ETH, a jedna velika prednosti jest to što svaki profesor ima odličnu financijsku podršku za nabavu instrumenata i plaće svoje osnovne grupe. U SAD-u je velik pritisak da se produciraju kratkoročni rezultati, vlada filozofija ‘publish or perish’, odnosno ‘publiciraj ili si gotov’ - rekao je Ban čija skupina ima 20 članova iz Švicarske, Njemačke, Francuske i SAD-a, a na jesen dolazi i jedan student iz Zagreba. Nenad Ban održava stalne kontakte s hrvatskim znanstvenicima na PMF-u u Zagrebu, posebice s prof. Ivanom Weygand Đurašević s kojom surađuje već niz godina. Član je Znanstvenog vijeća Mediteranskog instituta za istraživanje života (MedILS) u Splitu. - MedILS je fantastična i jedinstvena ustanova u Hrvatskoj, stoga se nadam da će se naći dovoljno sredstava da se osigura stabilni i kontinuirani rad toga instituta. Znanstvenici i istraživanja koja se rade u MedILS-u na visokoj su međunarodnoj razini - naglasio je prof. Ban.
Upitala sam ga namjerava li se vratiti u Hrvatsku. - Moderna strukturalna biologija je skupa znanost koja zahtijeva posebne uvjete i instrumente. U svijetu postoji samo nekoliko mjesta gdje bih se mogao baviti projektima koji me zanimaju. No, nadam se da će biti prilika za dulje znanstvene posjete domovini, jer kao redovni profesor imam pravo svakih šest godina provesti godinu dana u posjetu nekoj drugoj znanstvenoj ustanovi bilo gdje na svijetu - zaključio je Nenad Ban.
bglavac
edin.kecanovic
