Što HROK radi?

Prilikom traženja kredita, a nakon što Vi kao klijent date pisanu suglasnost kojom banci dozvoljavate uvid u svoju kreditnu zaduženost, HROK na zahtjev banke izrađuje kreditno izvješće o Vašim tekućim kreditnim obvezama.
Tko odlučuje o uvrštenju podataka u Registar - svaka banka po svom nahođenju ili postoje jedinstvena pravila za sve?

Postoje jedinstvena pravila koja su važeća za sve korisnike Registra. Osnovno pravilo je da u HROK-ovu bazu mogu ući samo informacije o kreditnom odnosu s bankom ili stambenom štedionicom, a nikako informacije o štednim računima. Sve banke i stambene štedionice koje su korisnice HROK-a podatke dostavljaju u detaljno propisanom formatu jedanput mjesečno.

Po kojim kriterijima informacije ulaze u Registar?

Kada govorimo o potpunom kreditnom registru kakav je HROK, bitno je naglasiti da će sve što predstavlja kreditni odnos klijenta i banke/stambene štedionice biti sadržano u kreditnom izvješću. Ako klijent uredno podmiruje svoje ugovorne obaveze, to će biti jasno vidljivo. Jasno će biti vidljive i situacije u kojima je klijent, primjerice, kontinuirano u nedopuštenom prekoračenju po svojem tekućem računu ili ne vraća anuitete kredita. Dakle, HROK daje objektivni pregled kreditinih zaduženja, a banke i stambene štedionice interpretiraju te podatke u okviru svojih kreditinih i poslovnih politika.

Nalaze li se u Registru i osobni podaci?

U Registru se, uz financijske podatke o kreditnim računima, nalaze i osobni podaci klijenata potrebni za identifikaciju i komunikaciju (npr. ime i prezime, matični broj, adresa stanovanja, broj telefona). No ti se podaci mogu uobličiti u kreditno izvješće tek nakon što klijent dade svoju pisanu suglasnost.

Kome su dostupni podaci iz Registra?

Podaci iz Registra dostupni su samo korisnicima HROK-a i to samo onda kada se klijent putem brošure informira o HROK-u i kreditnom izvješću te potpiše suglasnost da se ti podaci mogu formirati u kreditno izvješće. Korisnici HROK-a za sada mogu biti samo banke i stambene štedionice.

A što ako klijent ne potpiše suglasnost za razmjenu podataka kroz HROK?

On i dalje možete dobiti kredit ako je to u skladu s kreditnom politikom te banke ili stambene štedionice. Ovisno o svojim internim pravilima, banka/stambena štedionica će odlučiti o mogućnosti odobrenja njegova zahtjeva za kredit i bez suglasnosti za razmjenu.

Kako se tretiraju prekoračenja po tekućim računima?

Prekoračenje po tekućem računu predstavlja ugovorni kreditni proizvod klijenta i banke te je njegovo korištenje od strane klijenta informacija koju korisnici razmjenjuju putem HROK-a. Međutim, bitno je naglasiti da je u kreditnom izvješću vidljivo samo korištenje prekoračenja, dok stanje i prometi po tekućem računu ni na koji način nisu dostupni u Registru.

Vide li se u kreditnom izvješću i obaveze koje imam kao jamac ili sudužnik?

Kreditno izvješće sadrži podatke o kreditnim zaduženjima klijenata banaka i stambenih štedionica koje razmjenjuju podatke putem HROK-a. Dakle, podatke o zatraženim i odobrenim kreditima, redovitosti otplate, instrumentima osiguranja i ostalo vezano uz kreditni odnos. Kako je institut jamca jedan od instrumenata osiguranja kredita, taj podatak se nalazi u kreditnom izvješću HROK-a. Isto vrijedi i za sudužništvo.

Dakle, ako sam bila jamac u nekoliko slučajeva, a sad ja tražim kredit postoji li opasnost da potencijalne obveze koje imam kao jamac ugroze moje izglede za dobivanje kredita?

Podaci o kreditima po kojima ste jamac i urednost njihove otplate bit će vidljivi u kreditnom izvješću pa bi i ta urednost mogla imati utjecaja u procjenjivanju Vas kao dužnika. HROK daje objektivni pregled kreditnih obaveza i pri tom ne daje nikakve preporuke korisnicima. Kako će banke i stambene štedionice interpretirati objektivne podatke iz HROK-a dio je njihovih poslovnih i kreditnih politika i HROK nema utjecaja na to.

Ulaze li revolving krediti u HROK?

Revolving krediti po karticama koje izdaju banke također su predmetom razmjene u HROK-u. Znači, sve informacije o takvoj vrsti kredita vidljive su u kreditnom izvješću klijenta.

Hoće li banke prilikom izrade izvješća o kreditima uzimati u obzir i stanja štednje klijenta u toj banci? To bi po mojem mišljenju upotpunilo sliku klijenta.

Stanja ostalih računa upotpunjuju sliku klijenta, međutim, zbog zaštite bankovne tajne, putem kreditnog registra mogu se razmjenjivati samo podaci o kreditnim obavezama klijenata. Stanja štednih i drugih nekreditnih računa ne mogu biti predmetom razmjene u kreditnom registru. Osim kreditnog registra, banke pri procjeni kreditne sposobnosti koriste i ostale dostupne vlastite izvore informacija.

Je li sustav postavljen tako da se podaci ne mogu lažirati? I kolika je mogućnost ljudske pogreške kod pripreme kreditnog izvješća?

Dostava podataka od strane korisnika i učitavanje podataka u bazu HROK-a odvijaju se automatskim procedurama po unaprijed zadanim postavkama čime se eliminira mogućnost ljudske pogreške pri dostavi ili unosu podataka u Registar. Jednako tako, prilikom postavljanja upita za kreditnim izvješćem, sustav sam generira i korisniku dostavlja kreditno izvješće. Znači, ne postoji osoba koja izvješće izrađuje i potom ga dostavlja korisniku, već to radi sam sustav. Time se eleminira ljudski faktor i pri izradi samog kreditnog izvješća.

Kako procedura korištenja HROK-a izgleda u praksi?

Osnovni je preduvjet da je klijent zainteresiran za neki od kreditnih proizvoda banke ili stambene štedionice koja putem HROK-a razmjenjuje podatke o kreditima. Kada dođe u banku/stambenu štedionicu i podnese zahtjev za kredit, klijentu će biti dana na potpis suglasnost kojom toj banci ili štedionici daje pravo da putem HROK-a zatraži kreditno izvješće o njegovoj kreditnoj aktivnosti. Pritom, banka ili štedionica ne vidi u kojim drugim bankama i štedionicama klijent ima kredite, već samo financijske podatke o kreditu i njegovom otplaćivanju. Uvid u kreditno izvješće tada postaje jedan od elemenata pri odluci o prihvaćanju klijentovog zahtjeva za dodjelu kredita. Samo banke i stambene štedionice koje razmjenjuju podatke putem HROK-a mogu imati uvid u Registar.

Po kojim zakonima i propisima radi HROK?

Prilikom osnivanja i uspostave HROK-a uvaženi su svi propisi koji definiraju to područje, Zakon o bankama, Zakon o zaštiti osobnih podataka i Zakon o zaštiti potrošača. Suglasnost za osnivanje HROK-a dala je Hrvatska narodna banka, a o namjeri uspostave Registra još tijekom 2005. godine obavještena je Agencija za zaštitu osobnih podataka čija je uloga provođenje Zakona o zaštiti osobnih podataka. Onog trenutka kada su u Registar počeli pristizati pravi podaci od korisnika (lipanj 2006.), HROK je u zakonskom roku prijavio Agenciji zbirku osobnih podatka i time se identificirao kao voditelj zbirke osobnih podataka sa svim pravima i obavezama koje proizlaze iz temeljnog Zakona.

Osim same tehnike prijave zbirke, u procedure korištenja HROK-a od strane korisnika (banaka i stambenih štedionica) uvrštena su stroga pravila. Osnovno pravilo jest da se korisnik podacima iz Registra može koristiti samo onda kada za to ima pisanu suglasnost klijenta. Sam klijent, prije nego što mu se uopće ponudi mogućnost da potpiše suglasnost, mora putem informativne brošure biti upoznat s funkcijom i ulogom kreditnog registra, kao i sa svrhom korištenja njegovih osobnih i financijskih podataka. Ukoliko klijent odbije potpisati suglasnost, nitko nema pravo napraviti upit u HROK i dobiti njegove podatke. Sam tekst pisane suglasnosti koja se klijentu nudi na potpis usuglašen je s Agencijom za zaštitu osobnih podataka.

Nisu li banke ustvari protiv kreditne kontrole i izvještavanja o urednosti otplate kredita? Smisao Registra je da se ipak uvede neka veća kontrola nad odobravanjem zajmova, a bankama je u interesu odobriti što više.

Upravo suprotno. Banke, kao i stambene štedionice, itekako su zainteresirane za sustavnu kontrolu kreditnog rizika koja uključuje i izvještavanja o urednosti otplate kredita. To je i njihova zakonska obaveza kao institucija koje sudjeluju na tržištu financijskog posredovanja. Točno je da je smisao Registra mogućnost još boljeg upravljanja kreditnim rizikom, no to nikako ne isključuje rast kreditinih plasmana. Naime, iskustva drugih zemalja pokazala su da je nakon uvođenja kreditnog registra bila povećana kreditna aktivnost. Uvidom u Registar, banke i stambene štedionice mogu bolje procijeniti klijenta i mogućnost urednosti otplate kredita. Isto tako, uspostavom potpunog kreditnog registra povećava se i sigurnost klijenata, jamaca i sudužnika. Više nije moguće da netko digne toliko kredita da ih ne može vraćati, pa da ta odgovornost padne na jamce i sudužnike. A to i jest pravi smisao kreditnog registra.

Hoćemo li imati još sličnih registara i je li u tom slučaju moguća suradnja?

Hrvatski registar obveza po kreditima je prvi takav kreditni registar, a hoće li se se još netko baviti tim poslom ovisi o tome kako procijeni svoje potencijalne korisnike. Kreditni registri, kao i svi drugi poslovni subjekti, djeluju na tržištu i konkurencija je više nego dobrodošla. Primjerice, sada postoje registri koji sadrže druge informacije, te ako bude potrebe i propisi to dopuste, vjerojatna je suradnja između registara.

Zašto je kreditno izvješće važno za klijenta i što on time dobiva?

Kreditno izvješće postaje iznimno važno pri odluci o odobravanju kredita klijentu. Uvidom u dosadašnju urednost i načine otplate kredita banka ili stambena štedionica ima više elemenata za donošenje bolje odluke za klijenta (nego samo temeljem informacija na kreditnom zahtjevu), a s druge strane može spriječiti eventualnu prezaduženost i opasnost da osoba bude jamac nekome tko bi mogao imati problema pri otplati kredita. Dodatno se individualizira i ubrzava proces kreditiranja, te se povećava dostupnost financiranja. Također, dobra reputacija u smislu kvalitetnog otplaćivanja kreditnih obveza može s vremenom dovesti do toga da banka ili stambena štedionica prilikom novog kreditnog zaduživanja klijentu ponudi povoljnije uvjete kreditiranja. Koristi od toga ima i ta institucija jer kvalitetnije procjenjuje kreditni rizik, što je njezina obveza kao odgovornog poslovnog subjekta, i zbog vlastitih pravila poslovanja i zbog visokih standarda bankovnog poslovanja pod nadzorom središnje banke.

Zbog čega isključivo banke i stambene štedionice ne bi tražile i snosile trošak izrade izvješća o kreditnoj sposobnosti?

Banke i stambene štedionice snose trošak izrade kreditnog izvješća kada se ono izradi temeljem kreditnog zahtjeva klijenta. Dakle, ukoliko Vi kao klijent dođete u banku ili stambenu štedionicu i zatražite kredit, informirate se putem brošure o HROK-u i kreditnom izvješću potrošača i date pisanu suglasnost da se za Vas izradi kreditno izvješće, tada banka ili stambena štedionica snosi trošak izrade tog kreditnog izvješća.

Koji je zakonski rok za dobivanje svojeg kreditnog izvješća?

S obzirom na to da je HROK d.o.o. prema Zakonu o zaštiti osobnih podataka označen kao Voditelj zbirke osobnih podataka, podaci koje mi skupljamo i obrađujemo moraju biti dostupni svakoj osobi u roku 30 dana od podnošenja zahtjeva. U praksi, svi valjani zahtjevi koje HROK zaprimi radnim danom do 14 sati obrađuju se istog dana, a zahtjevi zaprimljeni iza 14 sati sljedećeg radnog dana (valjani zahtjev je zahtjev koji sadrži čitko i u cijelosti ispunjene i potpisane obrasce Zahtjeva i Izjave te kopiju uplate). Kreditna izvješća šalju se naručitelju istog dana kada su izrađena te će klijenti koji su zatražili dostavu kreditnog izvješća na e-mail adresu svoje izvješće dobiti do 17 sati, a klijenti koji su zatražili dostavu poštom u prosjeku u roku 3-4 radna dana.

Otplatio sam kredit 2005. godine, ali sam često kasnio s uplatom rata. Može li mi sad to otežati dobijanje kredita i hoće li uopće stari krediti biti evidentirani u izvješću?

Banke i stambene štedionice dostavljaju podatke o svojim kreditinim portfeljima sa stanjima od mjeseca lipnja 2006. godine na ovamo. S obzirom na to da ste Vi kredit otplatili prije lipnja 2006., podaci o tom kreditu neće biti vidljivi u Vašem kreditnom izvješću.

Ako jedna banka odbije moj kreditni zahtjev temeljem izvješća HROK-a, je li moguće da kod druge dobijem kredit temeljem tog istog izvješća?

Da, to je itekako moguće. Naime, banke u Hrvatskoj su izuzetno kompetitivne i njihove kreditne politike i politike upravljanja rizicima se razlikuju. Stoga je moguće da dvije različite banke za isto kreditno izvješće donesu različitu odluku o prihvaćanju i klijentu ponude drugačije uvjete kreditiranja.

Koliko smisla ima HROK ako netko ima tri kredita u različitim bankama od kojih je samo jedna članica HROK-a?

Trenutačni korisnici HROK-a čine preko 95 posto tržišta kredita u Hrvatskoj, čime HROK-ov Registar ima visok stupanj legitimnosti. Naravno, naša želja je da obuhvatimo čim veći broj informacija kako bi kreditno izvješće za naše korisnike bilo što potpunije. Osim 20 banaka osnivača, HROK-u se do sada pridružilo još šest banaka i svih pet stambenih štedionica. Preostale banke, koje se do sada još nisu učlanile, iskazale su interes za učlanjenjem u HROK.

U slučaju da želim podići kredit, moram li obavezno već tad imati kreditno izvješće ili samo ako to u banci zatraže od mene?

Ne, ne trebate unaprijed imati kreditno izvješće. Banka ili stambena štedionica će Vas prilikom podnošenja  zahtjeva za kreditom putem brošure upoznati s HROK-om i kreditnim izvješćem te će Vam dati na potpis suglasnost za izradu kreditnog izvješća. Tek nakon toga će za Vas biti izrađeno kreditno izvješće.

Kakva je procedura u slučaju kreditnog izvješća temeljem pogrešnih podataka?

Podaci koji dolaze u HROK su podaci koje nam dostavljaju naši korisnici i u trenutku dostave mi ne znamo jesu li oni točni ili ne. Pretpostavka je da se uvijek radi o točnim podacima. No ukoliko klijent primjeti da je neki podatak u njegovom kreditnom izvješću pogrešan, može ga reklamirati kako bi isti bio ispravljen.

Procedura za provjeru točnosti podataka i reklamacije klijenata detaljno propisuje postupak utvrđivanja eventualne pogreške. Potrebno je podnijeti reklamaciju u onu banku ili stambenu štedionicu koja je podatak dostavila u HROK. Ta banka ili štedionica dužna je provjeriti točnost podataka te, ukoliko se utvrdi opravdanost reklamacije, ispraviti pogrešan podatak u zakonskom roku i dostaviti ispravan podatak u HROK. Nakon dostave ispravljenog podatka u bazu HROK-a, klijent ostvaruje pravo na besplatno ispravljeno kreditno izvješće. Zahtjev za ispravljenim kreditnim izvješćem klijent podnosi u banci ili štedionici čiji je podatak opravdano reklamirao. 

Što je s poduzećima i ocjenjuje li netko jesu li ona prezadužena kad im se odobravaju krediti?

Softversko rješenje koje HROK nudi svojim korisnicima ima mogućnost sadržavanja informacija i o poslovnim subjektima. HROK potrebne preduvjete za to posjeduje, a korisnici će odlučiti kada će im takva vrsta usluge biti interesantna.

Koja je razlika između HROK-a i SRI-a? Je li riječ o istim ili odvojenim sustavima?

HROK i Sustav razmjene informacija (SRI), ili kako se često pogrešno u dijelu javnosti naziva “crna lista”, dva su različita sustava koji u funkcionalnom smislu nemaju nikakvih dodirnih točaka. Može se govoriti o sličnosti jednog dijela sadržaja, jer SRI razmjenjuje samo negativne financijske podatke i to isključivo one koji se odnose na neurednu otplatu kredita. S druge strane, HROK nema kriterija “ulaznosti” podataka već u sustav ulaze svi podaci o kreditnom odnosu nekog klijenta i banke ili stambene štedionice kao korisnika HROK-a. To uključuje informacije o urednom vraćanju ugovorenog duga, instrumentima osiguranja tog kreditnog odnosa, visini i vrsti kredita i drugo. Zbog toga je HROK potpuni kreditni registar i predstavlja puno bolji izvor informacija potrebnih za donošenje odluke o odobrenju nekog kredita.

Kroz kreditna izvješća HROK-a vidljive su objektivne informacije o stanju Vašeg kreditnog duga koji se treba rješavati u banci u kojoj je kredit odobren. Sve preuzete financijske obveze treba ispunjavati, a ako i dođe do poteškoća, onda savjetujemo javljanje u Vašu banku kako bi se zajednički pokušalo pronaći adekvatno rješenje za sve zainteresirane strane. Napominjemo da ne postoje negativna kreditna izvješća. Postoje objektivna kreditna izvješća koja će korisnici, svaki za sebe i sukladno svojim politikama, interpretirati.

Također, Sustav razmjene informacija (SRI) koordinira Hrvatska udruga banaka (HUB) i sve dodatne informacije možete potražiti na web stranicama www.hub.hr.

Osnivači HROK-a:

BANKA KOVANICA, CENTAR BANKA, CROATIA BANKA, ERSTE BANK, HRVATSKA POŠTANSKA BANKA, SPLITSKA BANKA, HYPO GROUP ALPE ADRIA, IKB UMAG, JADRANSKA BANKA ŠIBENIK, KARLOVAČKA BANKA, KREDITNA BANKA ZAGREB, NAVA BANKA, OTP BANKA, PARTNER BANKA, PODRAVSKA BANKA, PRIVREDNA BANKA ZAGREB, RAIFFAISEN BANK, SLATINSKA BANKA, VOLKSBANK HRVATSKA i ZAGREBAČKA BANKA.
http://www.hrok.hr/Default.aspx?sec=17