Humani papiloma virus (HPV)

preuzeto sa: http://www.zena.hr/clanak.aspx?id=224

 
Humani papiloma virus ili HPV je česta infekcija koja uzrokuje abnormalan rast tkiva na koži tijela. Postoji preko 100 različitih tipova HPV, od kojih neki uzrokuju pojavu bradavica na rukama i nogama. Više od 30 vrsta se prenosi seksualnim odnosima i poznati su još pod nazivom genitalni humani papiloma virus. Genitalni HPV je najčešća spolno prenosiva bolest kod žena i muškaraca.

HPV ne bi smjeli pomiješati sa genitalnim herpesom, koji je druga spolno prenosiva bolest. I jednu i drugu bolest uzrokuje virus, ali HPV uzrokuje pojavu bradavica, dok se kod herpesa pojavljuju plikovi i rane. Obje bolesti često nemaju simptome. Ne postoji lijek ni za jednu od ovih bolesti, no dok kod HPV imunološki sustav može suzbiti HPV, kod herpesa virus se nalazi u tijelu u stanju mirovanja i određenim se situacijama aktivira. Za razliku od herpesa, neke vrste HPV virusa mogu uzrokovati cervikalnu displaziju (predkancerogene promjene u cerviksu) kod malog postotka oboljelih žena.

HPV možemo kategorizirati kao malo rizičan (koji može uzrokovati genitalne bradavice) ili visoko rizičan (koji dovodi do predkancerogenih promjena na cerviksu ako se pravovremeno ne liječi). Infekcija sa određenom visokorizničnom vrstom HPV-a je veliki uzročnik raka grlića maternnice, a može se povezati i sa drugim genitalnim oboljenjima.

Većina seksualno aktivnih ljudi bili su u nekom trenutku u životu izloženi HPV-u. Virus se prenosi kontaktom sa zaraženom sluznicom ili kožom, obično seksualnim odnosima. Neka su istraživanja utvrdila da se ovaj virus može prenijeti i na drugi način, na primjer preko ručnika ili donjeg rublja. Osim genitalnog trakta, genitalni HPV virus može inficirati i sluznicu gornjih dišnih sustava ili spojnicu oka. Većina ljudi sa HPV-om ne osjeća simptome i ne znaju da su zaraženi.

HPV se obično otkrije ginekološkim pregledom i brisom vrata maternice - PAPA testom, koji otkriva promjene na cerviksu. Liječnici mogu obavii HPV test koji točno identificira vrstu visokorizičnog HPV-a.
U većini slučajeva tjelesni imunološki sustav će se uspješno boriti sa infekcijom. Ipak, postoji nekoliko vrsta liječenja bradavica uzrokovanih HPV-om poput krema, krioterapije, elektrokoagulacije, laserskim tretmanom, ubrizgavanjem interferona u svaki kondilom ili kirurškim otklanjanjem.  Uz sve to, još uvijek ne postoji liječenje koje će HPV u cijelosti izliječiti.

Cjepivo Gardasil o kojem se dosta govori ovih dana, koristi se protiv dvije vrste HPV-a koji su većinom uzrok raka grlića maternice. Preporuča se da se cijepe žene u dobi od 11 do 25 godina. U idealnim slušajevima, cjepivo se treba dati prije nego postanu seksualno aktivne. Za sada se to smatra najboljom metodom prevencije genitalnog HPV-a za žene.

Zaštita prilikom seksualnih odnosa također može spriječiti infekciju genitalnim HPV-om. Ograničavanje broja seksualnih partnera i izbjegavanje spolnog kontakta sa osobama koje su imale brojne seksualne partnere mogu smanjiti mogćnost infekcije. Kondomi vam mogu pružiti određenu zaštitu, ali prijenos je moguć i sa dijelova koji nisu prekriveni kondomom.

O humanom papiloma virusu

HPV je česta infekcija koja zahvaća kožu i membranu sluznice. Izraz HPV se odnosi na grupu virusa. Zovu se papiloma virusi jer određeni tipovi mogu uzrokovati bradavice ili papilome (kondilome). Do sada je identificirano oko 100 različitih HPV-a, od kojih preko 30 se prenosi seksualnim odnosima. Vrste HPV-a koje inficiraju genitalni trakt zovu se genitalni humani papiloma virusi.

HPV je najčešća spolno prenosiva bolest, no većina ljudi nije ni svjesna da je inficirana jer obično nemaju simptome ni zdravstvene proleme. Neke vrste HPV-a uzrokuju bradavice na rukama ili nogama, dok neki uzrokuju genitalne bradavice – jednostruke ili višestruke izrasline koje se pojavljuju na genitalnim područjima i mogu imati oblik cvjetače. Određeni tipovi genitalnog HPV-a, poznati kao visokorizični HPV, su jedan od faktora rizika za obolijevanje od raka grlića maternice, a mogu utjecati i na razvoj raka anusa, vagine, stidnice ili penisa.

U gotovo svim slučajevima predkancerogenih promjena na cerviksu uzročnik je HPV.

Većina žena koja je imala genitalne bradavice u prošlosti (ali ih više nema) neće osjetiti probleme u trudnoći ili pri porodu. Ako se genitalne bradavice razviju za vrijeme trudnoće, mogu rasti i/ili krvariti. Genitalne bradavice koje narastu veće za vrijeme trudnoće, mogu otežavati ženi mokrenje. Genitalne bradavice u trudnoći mogu zahtijevati liječničko uklanjanje. Osim toga, rijetko se dešava da bradavice blokiraju porođajni kanal i da liječnik mora izvesti carski rez kako bi porodio bebu.

U rijetkim slučajevima trudnica može prenijeti HPV na bebu. Rezultat toga su bradavice koje se razviju u grlu bebe (laringalna papilomatoza). Ovo je potencijalno stanje opasno po život bebe, koje zahtijeva lasersko uklanjanje kako bi se spriječila blokada dišnih puteva. Na sreću ovo je vrlo rijetka pojava, pojavljuje se u jednom od 30.000 slučajeva zaraženih majki.

Nije poznato kada osoba zaražena HPV-om može prenijeti virus, kako dugo zaražena osoba može prenositi virus i zašto se kod nekih ljudi zaražnih HPV-om pojavljuju bradavice dok kod drugih ne.

Tipovi i razlike humanih papiloma virusa

Razlikujemo dvije kategorije HPV-a, visokorizične i niskorizične.

Niskorizični HPV – mogu uzrokovati genitalne bradavice, ali ne uzrokuju predkancerogene promjene na cerviksu. Većina ljudi sa HPV-om niti ne zna da su zaraženi, jer nisu dobili bradavice. Bradavice se mogu pojaviti tjednima, mjesecima ili čak godinama nakon seksualnog kontakta sa osobom zaraženom HPV-om. Genitalne bradavice su najčešće povezane sa tipovima HPV-a 6 i 11. Osim ova dva tipa, među niskorizične HPV spadaju i 42, 43, 44.

Visokorizični HPV – mogu uzrokovati promjene koje vode do predkancerogenih promjena na grliću maternice ako se ne liječi. Ako imate visokorizični HPV ne znači da imate rak grlića maternice. Obično, visokorizični HPV ne uzrokuje zdravstvene probleme i sam od sebe nestaje. Visokorizični HPV koji se ustrajno pojavljuje je jedan od primarnih faktora rizika u nastanku raka grlića maternice. Seksualno prenosivi visokorizični HPV uključuju tipove 16, 18, 25, 26, 31, 33, 35, 39, 45, 51, 52, 56, 58, 59, 68, 69, a moguće je i nekoliko drugih.

Faktori rizika

Faktori rizika za obolijevanje od HPV uključuju:
- Promjenu više seksualnih partnera. Seksualni odnos sa više od jedne osobe povećava rizik od obolijevanja od HPV-a.
- Seksualni odnos sa visokorizičnim partnerom. Seksualni odnos sa osobom koja je imala brojne seksualne partnere prije vas ili je bila zaražena sa HPV-im povećava rizik od infekcije.
- Pušenje. Ako ste bili izloženi HPV-u i pušite, povećava se rizik od razvijanja simptoma. Rizik od razvoja predkancerogenog ili kancerogenog stanja se također povećava.
- Ako vam je oštećen imunološki sustav. Ljudi sa oslabljenim imunitetom, kao što su ljudi oboljeli od AIDS-a i sa drugim određenim oboljenjima imaju povećan rizik zaraze HPV-om.

Znakovi i simptomi HPV-a

Većina zaraženih humanim papiloma virusom ne znaju da su zaraženi jer virus sam po sebi ne uzrokuje simptome.

Određene vrste HPV-a pogoduju razvoju genitalnih bradavica (jedna ili više izraslina koje se pojavljuju u genitalnom području). One obično izgledaju kao mekane, vlažne otekline ružičaste ili boje kože. Mogu biti jednostruke ili višestruke, ispupčene ili ravne, male ili velike, a ponekad se pojavljuju u nakupini, pa liče na cvjetaču. Mogu se pojaviti tjednima ili mjesecima nakon zaraze virusom.

Genitalne bradavice se mogu pojaviti u vagini ili izvan nje, na stidnici, vratu maternice, preponama, u ili oko anusa.

Kod muškaraca genitalne bradavice se mogu pojaviti na penisu, skrotumu, bedrima, preponama, te u ili oko anusa. Vrlo rijetko genitalne bradavice se mogu pojaviti u ustima ili u grlu osobe, nakon oralnog seksa sa osobom zaraženom HPV-om.

Genitalne bradavice obično nemaju simptome, ali ako se pojave simptomi, uključuju svrbež, krvarenje i bol. K tome, bradavica može biti drobiva.

Dijagnosticiranje HPV-a

HPV se može dijagnosticirati kliničkim (ginekološkim ili urološkim pregledom), citološkim ili histološkim pregledom, te korištenjem metoda molekularne biologije.

HPV se može dijagnosticirati PAPA testom – napravi se bris vrata maternice koji se testira, te otkriva postoje li u uzorku kancerogene ili predkancerogene stanice.

Ako su bradavice male i ne mogu se dobro vidjeti vizualnim pregledom, tada liječnik može napraviti kolposkopiju – test kod kojeg se koristi kolposkop, instrument sa povećalom, kako bi se bolje vidjela vagina i grlić maternice. Ovaj pregled pomaže liječniku da uoči bradavice i drugo abnormalno tkivo.

Liječenje i prevencija HPV-a

Ne postoji lijek za HPV, no većina zaraženih ljudi niti ne treba liječenje, jer im se tijelo samo uspješno bori protiv virusa. Kod manje od 1% pacijenata sa HPV infekcijom razviju se problemi, poput genitalnih bradavica.

Postoji nekoliko načina liječenja genitalnih bradavica, uzrokovanih HPV-om. Način liječenja ovisi o slijedećim faktorima: veličini i smještaju bradavica, njihovom broju, trošku liječenja, željama pacijenta, raznim popratnim pojavama. Cilj je liječenja da se uklone bradavice i neugodni simptomi.
Genitalne bradavice se mogu liječiti kremama i gelovima (antimikotici, kaustici, induktori interferona i sam interferon-alfa), koji se uzimaju na liječnički recept.

Osim lijekovima, bradavice se mogu ukloniti liječničkim zahvatima: krioterapijom, kemikalijama i kiselinama, elektrokauterizacijom, laserom ili kirurški ekscizijom.

Iako se u mnogim slučajevima imunološki sustav sam riješi HPV-a, virus može otputovati u niže razine tkiva i tamo ostati. Ovo može uzrokovati ponovnu pojavu genitalnih bradavica. Preporuča se da pacijent obrati više pažnje kod ponovnog pojavljivanja, koje se obično desi unutar 3 mjeseca nakon liječenja.

HPV je često i podnošljivo stanje, ali život sa tim virusom može biti neugodan i ometati pacijenta. Period nakon dijagnoze može biti prilično stresan, jer pacijent može osjećati sram i strah.

Za prevenciju HPV-a se za sada koristi cjepivo Gardasil. Prema kliničkim istraživanjima, vrlo je učinkovito protiv zaraze sa virusom tipa HPV 16 i 18, koji su uzročnik preko 70% raka grlića maternice, a također štiti i od tipova HPV 6 i 11 koji su uzročnici oko 90% genitalnih bradavica.

Cijepljenje se preporuča ženama u dobi od 11 do 25 godina. U idealnim slušajevima, cjepivo se treba dati prije nego postanu seksualno aktivne. Za sada se to smatra najboljom metodom prevencije genitalnog HPV-a za žene.
Žene koje su cijepljene trebale bi nastaviti sa strategijom prevencije koja uključuje PAPA test i ginekološki pregled. Cjepivo ne štiti od drugih spolno prenosivih bolesti.

Za one koji su seksualno aktivni, prevencija može biti otežana jer većina ljudi ne zna jesu li zaraženi. Ipak, postoji niz načina kako možete smanjiti rizik od infekcije poput:
- Monogamnosti – dugotrajna veza sa nezaraženim partnerom može spriječiti infekciju. No, virus je toliko čest da vam ni to ne garantira da nećete obolijeti od HPV-a.
- Smanjenje broja seksualnih partnera. Oni koji nisu u dugotrajnoj vezi, smanjenjem broja partnera, smanjit će i rizik od obolijevanja.
- Korištenje kondoma. Kondomi mogu pružiti određenu zaštitu, ako prekriju područje sa HPV infekcijom.
- Izbjegavanje seksualnih odnosa sa partnerom koji ima genitalne bradavice. Osobi kojoj su vidljive genitalne bradavice se preporuča da apstinira od seksa dok se bradavice ne uklone.
- Redoviti PAPA test. Ovi testovi ne sprečavaju širenje HPV-a, ali mogu pomoći u otkrivanju abnormalnih promjena na stanicama, koje bi eventualno mogle dovesti do pojave raka ili drugih komplikacija.