PROČITANO

555

PUTA

OD 14.01.2018.

Hoćemo li dobiti zakon o poštivanju privatnosti?

Naslov “Ubio se zbog djevojke” ili pitanje jedne televizijske novinarke odbjegloj maloljetnici “Jesi li svjesna da je zbog tebe i prijateljice cijela zemlja strepila?”, greške su kakve se svakodnevno događaju u domaćim medijima, jer novinari i urednici ne znaju dovoljno o psihološkom učinku onoga što objavljuju, naglasili su na 16. konferenciji hrvatskih psihologa održanoj nedavno u Poreču.

Piše: Jasminka Komar

www.jutarnji.hr

Sudionici konferencije dogovorili su se da će sastaviti stručan dokument u kojem će pojasniti izravne psihološke posljedice koje nastaju kada se o ljudima piše na određeni način, potvrdila je Jasenka Pregrad, psihologica i organizatorica konferencije te članica Gestalt društva.

- Taj dokument dostavit ćemo svim nakladnicima, medijima, novinarima, ali i pravobraniteljicama, ne bi li im pomogli u radu. Svjesni smo da smo mi psiholozi u boljoj poziciji nego urednici i novinari jer imamo mogućnost izbora želimo li sudjelovati i kako u nekom događaju u javnosti, što novinari nemaju. Želimo dati stručno i znanstveno objašnjenje zašto valja biti etičan u novinarstvu. Primjerice, ono pitanje televizijske novinarke u potpunosti je krivo postavljeno. Djevojke nisu bile pobjegle od nacije, one su pobjegle zbog svojih osobnih problema povezanih s malom zajednicom, a ne cijelom nacijom. To što je nacija strepila zasluga je upravo medija koji su se o tome raspisali - pojasnila je Pregrad.

Predavanja “Odgovornost novinara spram istine” održao je i Inoslav Bešker, kolumnist i dopisnik našeg lista iz Rima. Bešker je zaključio: “Odabirom činjenice i načinom njezina prezentiranja novinar je (su)odgovoran za učinak svoga čina na orijentaciju i eventualnu akciju čeljadi.

Inoslav Bešker:
Jesmo li svjesni da je odgovornost ključan pojam novinarske etike?

Odgovornost je ključan pojam novinarske etike”. Psiholozi će lobirati da se na svaki fakultet humanističkih znanosti uvedu predavanja o etici jer, objašnjava Jasenka Pregrad, to je idealno razdoblje za mladog čovjeka da uči o etici.

Među 800 sudionika i 250 predavača na Konferenciji, nije bilo niti jednog predstavnika Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa te Agencija za obrazovanje, iako su bili pozvani, doznajemo od organizatora. Bez njih neće biti moguće provesti u djelo zaključke s Konferencije, naglašava Jasenka Pregrad, te pojašnjava da je Hrvatska potpisnica UNESCO-ove deklaracije o zaštiti djece u medijima, no, samo na papiru.

- U Hrvatskoj se zloupotrebljava prirodan nagon čovjeka za preživljavanjem. Naime, kada čovjek gleda prizore nasilja i smrti, reagira tako da se “zalijepi za ekran”, a prizori zelene livade ne proizvode sličan učinak snažne fascinacije. No, to ne znači da su prizori nasilja za čovjeka dobri, a da nam prizori zelene livade nisu potrebni. Domaći mediji su u velikoj mjeri u privatnom vlasništvu i najbitniji im je profit. Znamo da ne možemo ulaziti u način kako netko upravlja svojim privatnim vlasništvom, no možemo lobirati za zakonsku regulativu te davati stručna mišljenja. Zato ćemo osnovati Komisiju za ocjenjivanje medijskog sadržaja - najavljuje Pregrad, a pojašnjava da stranim vlasnicima medija u Hrvatskoj zasigurno nije stalo do očuvanja domaće kulturne bašine i općenito kulture, kao ni do zdravog odgoja naše djece.

Semafor za medijske sadržaje: oprez ili stop

U domaće medije nužne je postaviti “semafore”, naučiti građane kako odabrati medijski sadržaj za sebe i za svoju djecu, naglasila je Jasenka Pregrad:

- Nekad su se roditelji bojali puštati djecu u grad u strahu od automobila, no postavili smo zebre i semafore i naučili djecu da ih koriste i poštuju... Sada istu stvar treba napraviti u medijima. Ljudi ne znaju točno zašto medijski sadržaj izgleda kako izgleda , ne znaju izbjeći socijalni pritisak da gledaju neku emisiju. Taj se problem još više “zakuhtava” na internetu, roditelji svojoj djeci ne smiju braniti internet, jer neće odrasti u moderne mlade ljude koji se snalaze u tom novom mediju.