Piše: Đenada Kučković
Sigurno ste čuli kako jednom kada uništite moždanu stanicu, učinili ste to zauvijek, nepopravljivo. Istog se trena pokajete zbog svake popijene čašice alkohola, svake cigarete ili bilo čega drugog što ste napravili, a znate da može nepopravljivo djelovati na vaše neurone. Ma koliko se sada trudili živjeti zdravo, već ste nanijeli golemu štetu. Srećom, danas je ideja da smo rođeni s određenim brojem neurona podjednako prošlost kao neki modni trendovi koje ste slijedili u mladosti.
Posljednjih godina revolucionarne tehnologije skeniranja mozga, poput funkcionalne magnetske rezonancije, omogućile su znanstvenicima da proučavaju mozak dok radi. Utvrdili su da je masa stanica teška 1,5 kilograma dinamičan organ koji se mijenja mnogo ćešće nego televizijski program. U proteklom desetljeću u neurobiološkim laboratorijima top-tema postao je plasticitet - teorija po kojoj se mozak mijenja i raste tijekom života, stvara nove stanice, pa čak se i popravlja nakon trauma i bolesti.
Svaki put kad se pomaknete ili razmišljate, stvaraju se veze između neurona, jačaju ili nestaju. Prosječna siva stanica stvori oko 10,000 veza s drugim stanicama. No, da bi radile dalje, morate se pridržavati osnovnog neuropravila: ili ih koristite ili ih gubite. Istraživači mozga znaju da baš sve što činite (ili ne činite) pridonosi dobrobiti vašeg mozga. A otkrili su i niz načina na koji mu možete pomoći.
Posljednjih godina revolucionarne tehnologije skeniranja mozga, poput funkcionalne magnetske rezonancije, omogućile su znanstvenicima da proučavaju mozak dok radi. Utvrdili su da je masa stanica teška 1,5 kilograma dinamičan organ koji se mijenja mnogo ćešće nego televizijski program. U proteklom desetljeću u neurobiološkim laboratorijima top-tema postao je plasticitet - teorija po kojoj se mozak mijenja i raste tijekom života, stvara nove stanice, pa čak se i popravlja nakon trauma i bolesti.
Svaki put kad se pomaknete ili razmišljate, stvaraju se veze između neurona, jačaju ili nestaju. Prosječna siva stanica stvori oko 10,000 veza s drugim stanicama. No, da bi radile dalje, morate se pridržavati osnovnog neuropravila: ili ih koristite ili ih gubite. Istraživači mozga znaju da baš sve što činite (ili ne činite) pridonosi dobrobiti vašeg mozga. A otkrili su i niz načina na koji mu možete pomoći.
| 1. Izaberite kung-fu Prema prošlogodišnjem istraživanju sa Sveučilišta Columbia, odlazak u vježbaonicu može vam pomoći da stvorite nove stanice u gyrusu dentate, dijelu mozga ključnom za pamćenje. Znanstvenici su mjerili volumen krvi u mozgovima odraslih koji su vježbali četiri puta tjedno tijekom četiri mjeseca i pokazali da ta aktivnost potiče stvaranje više neurona. Potez genija: Za dobrobit malih sivih stanica naročito se preporučuju ples i borilačke vještine. Zahtijevaju simultano i uravnoteženo pozicioniranje različitih djelova tijela i rad mozga. Kod plesa, morate pratiti glazbu, a to znači mnogo mentalne stimulacije. |
| 2. Razbijte jaje Kada je mozak u pitanju, teško ćete živjeti samo na kroasanima s čokoladom, pa čak i na zdravim integralnim žitnim pahuljicama. Najbolja hrana za mozak je ona koja će pomoći da ima stalni dotok energije. Zato, kažu nutricionisti, izaberite svježe voće, povrće i nemasne bjelančevine te izbjegnite strašni duet - trans masnoće (koje onemogućuju komunikaciju među neuronima) i proizvode koji sadrže kukuruzni sirup s mnogo fuktoze (može smanjiti mozak oštećujući stanice). Potez genija: Idealan doručak, tvrde znanstvenici, jest - jaje. Sadrži vitamine B skupine koji omogućavaju živčanim stanicama da prerađuju glukozu, glavni energetski izvor. Tu su i antioksidansi koji štite neurone od oštećenja, zatim omega 3-masne kiseline koje održavaju optimalnu brzinu prijenosa signala među neuronima... Zalijte jaje šalicom zelenog čaja, koji vam osigurava teanin, aminokiselinu (isključivo je ima u listićima čaja) koja sprečava preopterećenje moždanih stanica i njihovo propadanje. |
| 3. Jedno po jedno Multitasking je za mozak poput kriptonita, oduzima mu moć. Za pamćenje činjenica važno je posvetiti im punu pažnju kada ih prvi put čujemo. U studiji na UCLA (2006.) sudionici su zamoljeni da zapamte informacije dok su istovremeno brojali pišteće zvukove. Zatim su isto ponovili bez pištanja. Skenovi su pokazali da uznemireni ispitanici koriste različite sustave u mozgu, što prouzročuje i slabije učenje. Glavni razlog zbog kojeg se teško prisjećamo nekih infomacija je da one, za početak, uopće ne budu pohranjene u mozgu. Potez genija: Kada je popis stvari koje morate napraviti pretrpan, bavite se jednom po jednom stvari i mijenjajte zadatke svakih sat vremena. Ako nešto ne možete napraviti u 60 minuta, odredite još jedan sat za taj posao kasnije tijekom dana. Prebacivanje s jednog projekta na drugi uključit će različite dijelove mozga i održati vas mentalno bistrima. |
| 4. Dišite, zaista Znanstvenici s Harvard Medical School pokazali su 2005. godine da su mozgovi ljudi koji se godinama bave meditacijom veći od onih koji ne meditiraju. Posebice je to izraženo u frontalnom korteksu, dijelu mozga povezanom s pažnjom, te isulom, koja integrira misli i emocije. Pojačavajući pažnju meditacija može, pokazuju istraživanja, usporiti, pa čak i preokrenuti slabljenje pamćenja povezano s godinama. Potez genija: Udobno se smjestite, uspravite leđa. Zatvorite oči i duboko udahnite nekoliko puta. Dišite prirodno i usmjerite pozornost na područje gdje najjače osjećate dah - nosnice, prsa, trbuh. Kada primijetite da vam misli lutaju (mislite odjednom na posao, seks, kolače), vratite se fokusiranju na dah. Pokušajte tako provesti 15 do 20 minuta. |
| 5. Isključite kabel Nakon dana ispunjenog rokovima i obavezama, teško je odoljeti omiljenim serijama na televiziji. No, previše televizije može naškoditi vašem pamćenju, upozoravaju znanstvenici. U osnovi, neuroni se uopće ne trude raditi kada ste prikovani za ekran. Studija objavljena 2005. godine u stručnom člasopisu Brain and Cognition pokazala je da na svaki dodatni sat koji netko provede buljeći u ekran u dobi između 40. i 59. godine, rizik od Alzheimerove bolesti kasnije u životu raste za 1,3 posto. Potez genija: Gledajte televiziju najviše dva sata dnevno, umjesto da stalno prčkate po daljinskom, čitajte knjige iz raznih područja. |
| 6. Vježbe za... Seks je hrana za mozak. Znanstvenici sa Sveučilišta Rutgers pokazali su da orgazam simultano aktivira više od 10 područja u mozgu, uključujući hipokampus (kontrola pamćenja), amigdalu (prerada emocija) i temporalni režanj, područje povezano s religijskom ekstazom. Seks stimulira sve odjednom. To je poput vježbe za cijeli mozak. Potez genija: Budite maštoviti - solo ili s partnerom. Igrajte se pod tušem, čitajte erotiku glasno ili isprobajte novu seksi igračku. |
| 7. Odmori se Dovoljno sna ključno je za održavanje bistre glave. Prema studiji iz 2007. godine s Harvard Medical School, spavanje pomaže pamćenju da se “presloži” u mozgu i pokazuje da mozak prikuplja razdvojene dijelove infomacija i upliće ih u koherentan spoj dok spavamo. Potez genija: Soba neka bude prohladna, tiha i mračna. Izbjegnite sve što ubrzava puls prije spavanja. Televizija i horori nisu uspavanke. Umjesto toga, slušajte tihu glazbu, prelistajte kuharicu, čitajte (laganu) priču ili pišite dnevnik dok vam kapci ne počnu padati. Odredite šest do osam i pol sati za spavanje noću i ujutro ćete briljirati. |
Što se to zapravo događa u vašoj glavi kada...
|
bglavac
irida
edin.kecanovic
