U najsloženijem znanstvenom eksperimentu koji je ikada proveden, počelo je uključivanje Large Hadron Collidera (LHC) do pune snage i on bi subatomske čestice trebao ubrzati gotovo do brzine svjetlosti i onda ih skršiti jedne o druge.
"LHC će povećati energiju do razine na kojoj možemo proučavati odnose čestica. Prema trenutnim znanstvenim spoznajama, to bi trebalo biti dovoljno za otkrivanje Higgsove čestice", rekao je Hawking za BBC.
"Mislim da će biti zanimljivije ukoliko ne pronađemo Higgsa. To će dokazati da nešto nije u redu i da sve moramo promisliti ispočetka. Uložio sam 70 eura da nećemo otkriti Higgsa", dodao je Hawking, čije su knjige, poput Kratke povijesti vremena, dovele do popularizacije fizike svemira.
U srijedu su kroz 27 kilometara dugačak tunel u obliku prstena na švicarsko-francuskoj granici počeli putovati prvi protoni.
Fizičari su dugo vremena pokušavali shvatiti kako čestice dobivaju masu. Britanski fizičar Peter Higgs je 1964. iznio sljedeću teoriju: mora postojati pozadinsko polje koje bi se trebalo ponašati poput melase.
No drugi su znanstvenici manje slikoviti.
Francuski astrofizičar Hubert Reeves rekao je švicarskom dnevniku Le Matin da to otkriće može dovesti do "neočekivanih rezultata" koji će zauvijek promijeniti svijet fizike čestica.
"Ovaj će zaista impresivni stroj vjerojatno dovesti do neočekivanih rezultata koji će fiziku čestica preokrenuti na glavu", rekao je Reeves.
Čestice koje prolaze kroz njega dobivat će na masi kako će se kretati kroz medijator, koji teoretičari nazivaju Higgs Boson.
Uobičajeni izraz za Higgsoviu česticu je "Božja čestica" – sveprisutna je, ali ostaje frustrirajuće neuhvatljiva.
I dok dovodi u pitanje otkriće Higgs Bosonsa, Hawking kaže da pokus može dovesti do otkrića "superpartnera", čestica koje će biti "supersimetrični partneri" česticama koje već poznajemo.
"Njihovo postojanje bit će ključna potvrda teorije struna, a mogle bi biti i gradbeni dio tajanstvene tamne tvari koja drži galaktike na okupu", rekao je.
"Što god LHC otkrije, ili ne otkrije, rezultati će nam reći puno o strukturi svemira", dodao je.
Hawkingu, 66-godišnjem profesoru matematike na Sveučilištu Cambridge, u 22. godini života dijagnosticirana je degenerativna bolest mišića. Kreće se u invalidskim kolicima, a govori pomoću kompjutorskog sintetizatora glasa.
Prijenos pokusa možete pratiti preko stranica CERN-a.
Upisao:
OBJAVLJENO:
PROČITANO
531
OD 14.01.2018.PUTA