Kako GMO kompanije osvajaju svijet

Terminator je među nama, a zove se - Monsanto.

Monsanto i američka vlada zajednički su vlasnici patenta na komercijalno sjeme nazvano „terminator“, koje je dizajnirano tako da počini samoubojstvo nakon samo jedne žetve. To je potpuno protuprirodno i prisiljava poljoprivrednike da svake godine kupuju novo sjeme kako bi ostali u igri.

Haiti

Na Haitiju je, nakon katastrofalnog potresa, Monsanto zajedno s USAID-om (američka Agencija za međunarodni razvoj) lokalnim poljoprivrednicima „velikodušno“ ponudio 475 tona genetski modificiranog kukuruza i „terminator“ sjeme za isti.

Tisućama godina poljoprivrednici na čitavom svijetu čuvaju sjeme od svake žetve kako bi ga ponovno zasijali dogodine.

Ovaj „poklon“ doveo bi do toga da više ne bi bilo moguće sačuvati sjeme, a genetski modificirani kukuruz zahtijeva korištenje ogromnih količina kemikalija pri uzgoju.

Vođe haićanskih poljoprivrednika zaključili su kako je to podvala kojom će se učiniti ovisnima o multinacionalnim korporacijama, kao što se već dogodilo u Indiji i Africi.

Indija

Monsanto je uvjerio mnoge indijske poljoprivrednike da kupe skuplje genetski modificirano sjeme pamuka uvjeravanjem da će imati veće prinose i pamuk bolje kvalitete.

Vrijeme je pokazalo da to nije bila istina, naprotiv - prinosi od sjemena genetski modificiranog pamuka bili su 5 puta manji nego od sjemena tradicionalnog indijskog pamuka.

Budući da genetski modificirani pamuk ima znatno manje kvalitetnih kratkih vlakana, prihodi od skupljeg sjemena bili su 7 puta manji, što je dovelo do propasti i samoubojstava na tisuće poljoprivrednika zakonski vezanih za Monsanto.

Monsanto je zatajio uzgajivačima pamuka  da je njihov pamuk izuzetno osjetljiv na jednu vrstu nametnika i da zahtijeva dvostruko veći utrošak vode od tradicionalnog pamuka.

Afrika

Nakon istraživanja svih najrazvikanijih projekata biotehnološke industrije u Africi, zaključeno je da su prinosi od genetski modificiranog sjemena beznačajni, odnosno znatno manji od  prinosa koje je davao konvencionalan ili ekološki uzgoj.

Neke zemlje poput Zambije i njezinih susjeda zabrinute su zbog mogućnosti kontaminacije genetski modificiranim sjemenom i prihvaćaju samo mljevene žitarice za distribuciju, ukoliko one dolaze izvana.

U Južnoafričkoj Republici, GM kompanije besplatno dijele sjeme malim farmerima, koji tradicinalno čuvaju sjeme, tražeći od njih da potpišu ugovor kako ga više neće čuvati, što znači da će ubuduće svake godine morati kupovati sjeme od ovih kompanija.

Samo mlijeko?

Monsanto zapošljava čak 75 odvjetničkih timova, a ima i svoju službu za nadgledanje iz helikoptera, kao i privatne detektive i znanstvene istražitelje, čiji je zadatak otkrivanje njihovog sjemena na farmama koje nisu pod ugovorom s kompanijom, što se često događa slučajno, bilo zbog vjetra ili drugih načina prenošenja sjemena.

S budžetom od 10 milijuna dolara samo za tu svrhu, ovaj je sektor mnoge farmere izbacio iz posla, ali i natjerao one koji nisu mogli parirati njihovim odvjetničkim timovima da se vežu uz Monsanto.

Što se sve daje kravama? Drugi oblik djelovanja usredotočen je na proizvođače koji u reklami svog  proizvoda navode da on ne sadrži genetski modificirane sastojke.

Mliječna kompanija Oakhurst Dairy je u reklami za svoje mlijeko naglašavala da ono ne sadrži rBGH, sintetički hormon zabranjen svugdje osim u SAD-u.

Monsanto, koji je najveći proizvođač upravo tog hromona, tužio je Oakhurst Dairy, tvrdeći kako kompanija nema pravo govoriti potrošačima da njihov proizvod ne sadrži Monsantov proizvod.

Pod pritiskom gotovo neograničenog budžeta za pravne postupke, Oakhurst je pristao na izvansudsku nagodbu i odustao od reklame za svoje mlijeko u kojoj se spominje rBGH.

Monsanto više čak i nije uključen u mliječni biznis, ali i dalje koristi sudove kako bi proširio svoje područje djelovanja.

Čišćenje sjemena

Ovdje je riječ o pripremi sačuvanog sjemena za iduću sjetvu. I dok kompanija Monsanto redovito kupuje manje proizvođače sjemena i na taj način kontrolira nabavu sjemena, nikada nije pokazala interes za kupovanjem tvrtki koje se bave pripremom sjemena, budući da je to nešto što Monsanto želi potpuno eliminirati.

Zašto kupiti kompaniju koju ćeš ugasiti, kada postoji elegantnije rješenje. Pa, kako je Monsanto to izveo?

Lobiranjem u Agenciji za hranu i lijekove (FDA) Monsanto je uspio u tome da se ovoj djelatnosti nametnu kontrole i vrlo restriktivna regulacija kako bi se priprema sjemena učinila „sigurnom za javnost“, s izgovorom da neovlaštena priprema sjemena može biti „izvor kontaminacije sjemena“.

Dakle, ono što nikada nije predstavljalo problem sada je zakonski uređeno tako da ne postane problem?!

Oprema kojom se dotad vršila priprema sjemena preko noći je postala ilegalna. Poljoprivrednici i dalje mogu vršiti pripremu sjemena, ali oprema za to mora biti odobrena, a propisani su i posebni objekti za čišćenje sjemena, kao i specijalizirana oprema

Monsanto - neograničena moć za žetvu i transport.

Kako bi se ispoštovale sve ove zakonske obveze, trošak nabave opreme i izgradnje objekata iznosi oko 1,5 milijun dolara, i to za svaku liniju sjemena posebno!  

Uz to još idu i vođenje evidencije i sva sila papirologije, a sve samo zato da bi se ponovno iskoristilo vlastito sjeme. Potpuno ludilo, no ako se farmeri ne pridržavaju ovih propisa, završit će na sudu i biti izbačeni iz posla.

Dakle, ako ste Monsanto, zašto kupovati kompanije koje se bave pripremom sjemena kada će ih FDA upropastiti za vas, i to samo zato kako bi se spriječilo poljoprivrednike u onome što  rade već tisućama godina - čuvanju sjemena od žetve za sijanje sljedeće godine.

Monsanto je, ustvari, sam napisao zakon o sjemenu! Kompanija je potrošila 2 milijuna dolara za lobiranje samo u prvom kvartalu prošle godine, a njihov interes nije stvaranje boljeg svijeta, već isključivo povećanje profita.

Ukoliko se nastavi takva praksa, poljoprivredna imanja budućnosti bit će samo dodatak kompanijama koje proizvode i prodaju genetski modificirano sjeme - što ustvari znači Monsanta - koje će imati apsolutnu kontrolu nad proizvodnjom i cijenama najvažnije robe, hrane.

Izvor: GreenPlanet