| Evolucijski genetičari, dr. sc. Tomislav Domazet-Lošo i prof. dr. Diethard Tautz s Max-Planck Instituta u Plönu i Instituta Ruđer Bošković u Zagrebu, pokazali su da većinu organizama na zemlji najverojatnije pogađaju slične genetske bolesti. To otkriće, kako pojašnjavaju znanstvenici s Ruđera, navodi na zaključak da su genetske bolesti kod čovjeka, zbog svoje povezanosti s drevnim, ali ranjivim i evolucijski slabo promjenjivim procesima, neizbježna komponenta života. Navedeno otkriće objavljeno je u znanstvenom časopisu Molecular Biology and Evolution, a taj je rad kao izuzetno zanimljiv predstavljen u New Scientistu. Novi List je dr. Domazeta-Lošu, koji se trenutno nalazi u Njemačkoj, zamolio za kraću izjavu i pojašnjenje najnovijeg otkrića. Kako je rekao, nakon prošlogodišnjeg otkrića genomske filostratigrafije bilo je logično pokušati gene povezane s bolestima kod čovjeka staviti u evolucijsku perspektivu. "Profesora Tautza i mene iznenadila je spoznaja da evolucijski mlađi geni imaju manju vjerojatnost da budu povezani s bolestima. Nastavak istraživanja na problematici genetski uvjetovanih bolesti svakako slijedi kako na Max Plancku tako i na Ruđeru, mislim da najbolji rezultati tek dolaze. Također smatram da su evolucijski uvidi u medicinske probleme dobrodošli i da će takva istraživanja pomoći biomedicinskoj zajednici u njihovom traganju za terapijskim strategijama. Moja dugogodišnja suradnja s prof. Tautzom nastavila se postdoktorskim usavršavanjem na Max Planck Institutu u Plönu, što je svakako pridonijelo bržem razvoju filostratigrafije, ali i boljem međunarodnom umrežavanju mog matičnog Laboratorija za evolucijsku genetiku, a time i Instituta Ruđer Bošković. Koristim priliku da zahvalim svima u Hrvatskoj koji su prepoznali značaj evolucijskih istraživanja kojima se bavim. To je prepoznao i korporativni sektor, pa smo tako financijsku potporu za naša znanstvena istraživanja dobili donacijom Zaklade Adris", rekao je dr. Domazet-Lošo. U pojašnjenjima kolege s Ruđera, navodi se kako gotovo 60 posto gena koji su povezani s bolestima kod čovjeka vuče porijeklo od nastanka prvog života na Zemlji, dok pojavom riba koštunjača prije otprilike 400 milijuna godina više od 98 posto takvih gena već je stupilo na evolucijsku pozornicu. Nasuprot ovim drevnim događajima, navode, evolucijske genetičare posebno je iznenadila činjenica da je zanemarivo mali broj gena specifičnih za sisavce uključen u genetske bolesti. "Iako je otprije bilo poznato da se gene vezane za bolesti može naći u evolucijski udaljenim organizmima, kao primjerice vinskoj mušici ili oblićima, dr. Domazet-Lošo i prof. dr. Tautz pokazali su prvi put na sustavan način da je to istina za ogromnu većinu gena povezanih s bolestima. Trenutno nije jasno zašto geni koji su nastali relativno nedavno u evoluciji, kao na primjer oni koji su se pojavili kad i prvi sisavci, ne uzrokuju bolesti, ali istraživački tim najavljuje daljnja istraživanja. Objavljeni rezultati dr. Domazeta-Loše i prof. Tautza imaju i neke praktične posljedice na biomedicinska istraživanja. Kako evolucijski genetičari u svom radu sugeriraju, poznavajući ove evolucijske pravilnosti sada će biti jednostavnije pronaći nove gene uključene u genetske bolesti. Isto tako, detaljno poznavanje funkcije gena u udaljenim organizmima, kao na primjer morskoj spužvi, može pomoći u razumijevanju nastanka genetskih bolesti kod čovjeka", pojašnjavaju na Ruđeru. |
Izvor . www.net.hr
bglavac
irida
edin.kecanovic
