Istražili smo u čijim rukama završava višak hrane

Piše: Sergej Trajković

www.jutarnji.hr
 

Domaća proizvodnja stalno raste, što dokazuju prihodi koji su iz godine u godinu veći za 3 milijarde dolara.

Budući da je izvoz samo malo veći nego lani, jednostavnom matematikom dolazi se do zaključka da se negdje ubrzano nagomilavaju viškovi hrane.

Zašto je to tako i gdje završava taj višak, jučer nam nije znao odgovoriti niti sam ministar poljoprivrede Božidar Pankretić. Priznao je da je neki dan sa svojim kolegama i sam pokušavao odgonetnuti taj misterij.

- Baš smo neki dan o tome poveli razgovor... Došli smo do zaključka da ljudi vjerojatno manje kupuju jer više hrane uzgajaju za vlastite potrebe, a ne kako bi je prodali. Drugim riječima, u seoskim obiteljskim gospodarstvima više proizvode za sebe nego što prodaju, a one namirnice koje nemaju u svom vrtu ili na farmi kupuju od susjeda koji ih ima.

Odu kod nekog po odojak na selo, znate već kako se to radi. To je slučaj na selu gdje ljudi imaju svoja obiteljska gospodarstva. Međutim, da li i ljudi iz grada odlaze na selo kako bi kupili hranu direktno od proizvođača, nije mi poznato. Inače, takav način ponašanja je normalan u krizama, odnosno kada cijene porastu - zaključio je ministar Božidar Pankretić, ističući kao je to uzrok statističkih podataka o slaboj kupnji hrane.

No, kako nam je taj odgovor zazvučao poprilično neuvjerljivo, zapitali smo ministra da li višak hrane možda završava u rukama takozvane agromafije, odnosno prekupaca koji uvezenu hranu preprodaju kod nas ili izvoze u inozemstvo.

- Prema mojim saznanjima, u Hrvatskoj nema crnog tržišta hrane. Da imam podatke da se uvezena hrana ilegalno izvozi, obavijestio bih o tome nadležnu inspekciju - rekao je Pankretić.

Drukčije objašnjenje tog nesrazmjera nisu imale niti ostale nadležne osobe u Ministarstvu poljoprivrede.

Ljudi odu nekome po odojak na selo. Znate kako se to radi ministar Pankretić

Međutim, proizvođači se slažu da “višak” uvezene hrane dobro uhodanim kanalima odlazi u ruke švercera koji je preprodaju u Hrvatskoj ili izvoze u inozemstvo.

Drugi je razlog, ističu, potpuno urušavanje domaće proizvodnje, pa se nedostatak u Hrvatskoj proizvedene hrane mora namiriti uvozom.

- Ilegalni izvoz hrane je javno poznata stvar, samo država to ne želi priznati i time se pozabaviti. Osim toga, ukupna domaća proizvodnja je manja. Potpuno se urušava ! Uvoz hrane raste, a potrošnja se smanjuje. To dovoljno govori koliko je domaća poljoprivredna proizvodnja uništena. Evo, i mi ćemo sigurno imati za nekih 20 posto manju proizvodnju nego lani, jer nas uništava uzvoz - tvrdi Antun Raič, predsjednik udruge proizvođača mlijeka i mesa Baby beef.

No, podaci Hrvatske gospodarske komore govore da to i nije baš tako. Prema njima, proizvodnja hrane i pića raste, pa su tako lani prihodi od tog sektora iznosili 33 milijarde dolara, što je za tri milijarde više nego 2006.

U prvoj polovici ove godine u Hrvatsku je uvezeno gotovo 1,2 milijardi tona poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u vrijednosti od 1,3 milijarde američkih dolara, a u istom periodu lani je uvezeno jedna milijarda tona.

Najveći je uvoz raznih proizvoda za hranu, koji iznosi 107 milijuna dolara, a slijede voće i agrumi sa 105 milijuna dolara, odnosno 92 tisuće tona voća i agruma.

Gotovo sto milijuna dolara bio je vrijedan polugodišnji uvoz proizvoda na bazi žitarica i škroba, a hrane pripremljene za životinje 93 milijuna dolara.

Za 84 milijuna dolara u prvom je polugodištu uvezeno mesa i klaoničkih proizvoda, što je otprilike 27 tisuća tona. Vrijednost uvoza živih životinja dosegnula je 72 milijuna dolara, a 27 milijuna dolara je iznosio uvoz prerađevina od mesa.

Uvezeno je i 77 tisuća tona sirovog povrća, korijenja i gomolja za jelo u vrijednosti 71 milijun dolara, kao i 38 tisuća tona proizvoda od voća i povrća u vrijednostiod 69 milijuna dolara. Šećera i proizvoda od šećera u prvom je polugodištu uvezeno za 75 milijuna dolara, dok je uvoz 29 tisuća tona mlijeka i mliječnih proizvoda, jaja i meda bio vrijedan 60 milijuna dolara.

Uvezeno je i 120 tisuća tona žitarica u vrijednosti od 56 milijuna dolara.

MINISTAR NEZNALICA Skandalozne Pankretićeve izjave  ‘Baš smo neki dan o tome u Ministarstvu poveli razgovor’ • Istraživanja već dulje ukazuju na pad potrošnje. Posljednje, istraživanje GfK s početka kolovoza, pokazalo je da je pad potrošnje zabrinjavajući - najveći u posljednjih sedam godina. Podaci o uvozu hrane u prvih šest mjeseci objavljeni su prije mjesec dana, a ministar ih može dobiti kad god poželi. Podatke o proizvodnji hrane ministar svakog dana dobiva na stol. Ministar je, dakle, već trebao narediti da se istraži što se događa i danas imati rješenja. Neprihvatljivo je da izjavi kako uopće ne zna o čemu je riječ i da je eto, baš neki dan, vjerojatno onako usput, poveo razgovor - o tome. ‘Potrošnja u trgovinama pada jer ljudi odu nekom po odojak’ •Hrvatska je suočena s izuzetno visokom inflacijom. Potrošnja je pala najviše u posljednjih sedam godina. Ministar bi trebao imati već nekoliko analiza o uzrocima tog trenda i biti spreman ponuditi ozbiljnija obrazloženja od - primjera s odlaskom na selo po odojka. ‘U Hrvatskoj nema crnog tržišta hrane’ • Bivši ministar poljoprivrede Petar Čobanković nekoliko je puta javno rekao da u Hrvatskoj postoji crno tržište hrane. Najavio je masovnu akciju borbe protiv švercera. Jedan od slučajeva koji su jasno pokazali da postoji agromafija je onaj s kravom Šanom. Prije dvije godine otkrivena je prošvercana krava Šana nakon što se posumnjalo da ima kravlje ludilo. Pokazalo se da nema potrebne dokumente. Sumnja se da je bila na crno uvezena iz BiH.