Jesmo li inteligentniji ako imamo veći mozak? Koristimo li sav njegov kapacitet? Budi li zijevanje mozak? Postoje brojni mitovi, ali i jednako toliko zapanjujućih činjenica o sivom organu koji ljude čini tako posebnima. Mnoge od njih razotkriva i objašnjava nova knjiga istaknutih neuro-znanstvenika Sandre Aamodt i Sama Wanga. Predstavljamo vam neke od njih.

ČINJENICA: Ne možete sami sebe škakljati

Kada liječnik želi pregledati škakljivog pacijenta položit će jednu njegovu ruku na svoju kako bi spriječio osjet škakljanja. Kako to funkcionira? Da bi se koncentrirao na ono što se zbiva u svijetu oko nas mozak mora isključiti brojne osjete koje sami stvaramo. Npr. teško ćete osjetiti teksturu vlastitih čarapa, međutim, osjetit ćete nježan dodir na ramenu. Pacijent u ovom slučaju ne osjeća škakljanje jer misli kako je ono posljedica djelovanja vlastite ruke.

ČINJENICA: Teže je prepoznati sebe na fotografiji nego igrati šah

Kada su računalni znanstvenici prvi put pokušali napisati programe koji oponašaju ljudske sposobnosti otkrili su kako je relativno lako postići izvođenje složenih matematičkih operacija kakve su npr. neophodne za igranje šaha, međutim, vrlo je teško programirati ih da prepoznaju vizualne efekte iz svijeta oko njih. Računala danas mogu u šahu pobijediti i najveće majstore, međutim, čak i dijete bolje prepoznaje predmete od računala.

MIT: Ljudi koriste samo 10 posto svojeg mozga

Iako u to vjeruje gotovo pola čovječanstva, prava je istina da svakodnevno koristimo cijeli mozak. Ova se zabluda toliko dugo održala zato što ljudi u nju žele vjerovati. Naime, postavka - ako koristimo samo 10% mozga, zamislite što bi sve mogli raditi kada bismo koristili svih 100% - zvuči uistinu vrlo privlačno.

ČINJENICA: Zijevanje razbuđuje mozak

Zijevanje se povezuje s umorom i pospanošću, međutim, ono zapravo budi mozak. Zahvaljujući njemu u pluća ulazi više zraka i mozak dobiva više kisika, što ga čini budnijim. Zijevanje je dakle nastojanje tijela da ostvari punu koncentraciju.

Činjenica je također da je zijevanje zarazno. Nitko ne zna zašto, međutim, na taj način pomažemo i drugima da se razbude. Zanimljivo je da zijevanje nije zarazno među drugim sisavcima. Npr. psi zijevaju u stresnim situacijama i njime smiruju ostale pse.

MIT: Slijepi ljudi bolje čuju

U testiranjima tihim zvukovima slijepi ljudi nisu pokazali da imaju osjetljiviji sluh. Međutim, činjenica je da bolje pamte. Budući da se ne mogu osloniti na vid prisiljeni su razvijati prostorno pamćenje kako bi se bolje snalazili.

Također su bolji u jezičnim zadacima, što uključuje razumijevanje značenja rečenica. Osim toga bolje određuju izvore zvukova. Čini se da ove posebne sposobnosti razvijaju koristeći dijelove mozga koji nisu upotrijebljeni za gledanje.

ČINJENICA: Računalne igre razvijaju sposobnost izvršavanja više radnji istovremeno (multi task)

Suvremeni svijet pun je akcije – primanje i slanje elektronskih poruka, igranje video igara. Ljudi stariji od 30 godina uglavnom se pitaju kako se mladi ne izgube u svemu tome. Odgovor je da su za to uvježbani.

Akcijske video igrice, koje odrasli obično preziru, traže raspodjelu pozornosti po cijelom ekranu, te brzo otkrivanje i reagiranje na okolnosti. Drugim riječima igranje video igara i nije tako loše kako se čini.

MIT: Veći mozak čini nas inteligentnijim

Veličina mozga ne određuje inteligenciju; konačno Albert Einstein imao je mozak prosječne veličine.

Međutim, istraživanja su pokazala da inteligencija ovisi o vremenu stvaranja sinapsi – veza između moždanih stanica. Sinapse rastu ili se smanjuju tijekom djetinjstva i mladosti, a obrasci po kojima se to zbiva utječu na inteligenciju.

ČINJENICA: Vježbe održavaju sposobnost mozga

Zaboravite sudoku ili križaljke; zdravlje mozga zapravo održavaju tjelesne vježbe.

Kako krvožilni sustav stari, opskrba neurona krvlju, odnosno kisikom i glukozom se smanjuje. Redovno vježbanje povećava broj kapilara u mozgu koje ga snabdijevaju hranom i kisikom. Ljudi koji se za života bave sportom znatno su mentalno zdraviji u starosti. Da bi bila učinkovita vježba mora trajati najmanje 30 minuta dnevno.

ČINJENICA: Mozak koristi manje energije od žarulje u hladnjaku

Poruke među živčanim stanicama mozga odvijaju se preko električnih impulsa, međutim, radi se o vrlo maloj količini energije. Mozak koristi samo 12 vata - manje od svjetla u hladnjaku. Intenzivno razmišljanje ne povećava znatnije njegovu potrošnju. Naime, najveći dio energije troši se samo na njegovo održavanje.

MIT: Slušanje Mozarta povećava inteligenciju djece

Ne postoje znanstvena istraživanja koja bi ovo potvrdila. Mit je začet 1993. kada je u časopisu Nature objavljeno istraživanje kojim je utvrđeno kako studenti bolje rješavaju zadatke nakon 10 minuta slušanja njegove glazbe. Ideju je nekoliko godina kasnije preuzeo američki guverner koji je svojim kolegama pustio Bethovenovu Odu radosti i zatražio 100.000 dolara kako bi svim majkama novorođene djece poslao nosače zvuka s klasikom. Međutim, činjenica je da djeca koja uče svirati neke instrumente razvijaju bolje vještine prostornog i matematičkog razmišljanja.

Preuzeto sa www.dobrevijesti.info

Autor:Mihael