Tehnologija i znanost
Piše: Tanja Rudež http://www.jutarnji.hr/tehnologija_i_znanost/clanak1/art-2008,6,8,,122449.jl Dr. Armstrong prije tri mjeseca zajedno je sa suradnicima prvi u Europi kreirao ljudsko-kravlji embrij koji je živio nekoliko dana CHELTENHAM - Nedavno je Velika Britanija prva u Europi zakonski regulirala stvaranje hibridnih ljudsko-životinjskih embrija i time otvorila vrata tzv. himeričkim eksperimentima, jednim od najkontroverznijih područja moderne znanosti. Dr. Lyle Armstrong (43) sa Sveučilišta Newcastle jedan je od pionira himeričkih eksperimenata jer je prije tri mjeseca zajedno sa suradnicima prvi u Europi kreirao ljudsko-kravlji embrij koji je živio nekoliko dana. S dr. Armstrongom razgovarala sam na Festivalu znanosti u Cheltenhamu. • Što je hibridni embrij? - Hibridni embrij je forma koja se dobije kada se uzme kravlje jajašce kojem je odstranjena jezgra i zatim se pomoću električnih impulsa spoji s odraslom ljudskom stanicom iz kože. Efektivno, hibridni embrij sadrži 99,9 posto ljudskog DNK i 0,1 posto životinjskog DNK. • Zašto koristite životinjska jajašca? - Zato što su lako dostupna i ima ih u velikim količinama. Ljudska su nam jajašca dostupna u malim količinama. Usporedbe radi, za naša istraživanja u mjesec dana dostupno nam je najviše osam ljudskim jajašaca, dok dnevno možemo koristiti i 200 životinjskih jajašaca. • Je li moguće implantirati hibridni embrij u ženinu maternicu? - To je apsolutno zabranjeno i nitko to ne bi radio. Osim toga, sve naše dosadašnje spoznaje govore da se hibridni embrij prestaje razvijati u stadiju od 42 stanice. Moram naglasiti da se naša istraživanja odvijaju pod nadzorom Povjerenstva za ljudsku oplodnju i embriologiju (HFEA) koje nam je dalo jednogodišnju dozvolu za istraživanja. U sklopu toga u rujnu u naš laboratorij dolazi njihova inspekcija. • Kako bi vaša istraživanja mogla pomoći u liječenju bolesti poput dijabetesa, Parkinsonove i Alzheimerove bolesti? - Mi se bavimo istraživanjima na fundamentalnoj razini i ovo su zasad samo modeli. Mi se trudimo izolirati linije embrionalnih matičnih stanica. Kao što je poznato, iz embrionalnih matičnih stanica razvija se svih 221 vrsta tkiva koji grade naš organizam. Cilj je da u budućnosti dobivamo embrionalne matične stanice koje bi odgovarale svakom individualnom pacijentu. Primjerice, ako pacijent boluje od dijabetesa, onda bi se od embrionalnih matičnih stanica razvijale stanice gušterače koje bi proizvodile inzulin. Ono što je važno, organizam ne bi odbacivao to tkivo kao strano. • Je li neprirodno i neetički stvarati hibridne embrije? - Jest neprirodno u onoj mjeri u kojoj su i mnoge druge stvari koje radimo u svakodnevnom životu, a da toga nismo svjesni. Primjerice, uzgajati domaće životinje je isto tako neprirodno, ali neprirodne stvari nisu nužno i loše. • Vi dakle u tome ne vidite ništa problematično? - Ne, ja sam samo stanični biolog zaokupljen istraživanjima embrionalnih matičnih stanica. • Kako vidite budućnost istraživanja embrionalnih matičnih stanica? - Cilj znanstvenika diljem planeta jest dobivati embrionalne matične stanice koje odgovaraju pojedinačnim pacijentima. Mislim da to potencijalno ima veliku snagu u liječenju dijabetesa i srčanih bolesti, ali i oboljenja kao što su Alzheimerova i Parkinsonova bolest. |
Upisao:
OBJAVLJENO:
PROČITANO
532
OD 14.01.2018.PUTA