''Planeta obiluje brojnim inteligentnim vrstama životinja, pored kitova, slonova, primata i hobotnica, dupini se smatraju jednim od najnaprednijih i najpametnijih životinjskih vrsta. Znanstvenici su nedavno otkrili pregršt novih sposobnosti ovih ljupkih morskih sisavaca, koje smo do sada pripisivali isključivo ljudima i našoj tehnologiji.
Do sada su znanstvenici imali priliku promatrati dupine koji rješavaju jednostavne matematičke probleme bez ikakvog treninga, izučavali su primjere u kojima su divlji dupini spašavali utopljenike od sigurne smrti, promatrali su slučajeve u kojima dupini brane ljude od morskih pasa, no nedavna otkrića su samo još više zapanjili pripadnike znanstvene zajednice koji se jako teško nose s neljudskom inteligencijom.
Dupini i osobna imena
Britanski znanstvenici su nedavno objavili znanstveno istraživanje koje jasno pokazuje kako dupini koriste osobna imena u svakodnevnoj komunikaciji. Studija objavljena u žurnalu Proceedings of the National Academy of Science donosi primjere različitih načina na koje dupini slažu osobna imena, koju prihvaćaju drugi pripadnici njihove vrste.
Tek počinjemo otkrivati složeni jezik dupina i njihovu sposobnost pamćenja i smišljanja osobnih imena.
Morski biolozi su i prije sumnjali da dupini koriste osobna imena, ali nisu imali dokaza o tome. U studiji koju je obavio znanstveni tim iz sveučilišta St. Andrews je otkriveno kako dupini odgovaraju na predstavljanje drugih dupina, tako što ponavljaju svoja i tuđa imena, sve vrste dupina imaju isti način početne komunikacije i prakticiraju je svaki put kada se odvoje jedni od drugih ili ako nisu komunicirali određeno vrijeme.
Bebe dupini uče svoj jezik na isti način kako to uče ljudske bebe, jedna od prvih stvari koje nauče je pravilno imenovanje i pozdravljanje s pripadnicima obitelji.
Vincent Janik, voditelj studije je izjavio slijedeće za web stranicu Red Orbit:
„Ako pogledamo u kompleksnu narav komunikacije uz pomoć korištenja ljudskih jezika, tada ćemo shvatiti da se učenje i korištenje istih zasniva na mogućnosti ponavljanja zvukova i riječi, mi smo također u stanju smišljati nove zvukove, nove riječi, nova značenja za riječi. Mi koristimo zvukove da s njima opišemo objekte, objasnimo apstraktne forme te ih koristimo kako bi objasnili svijet koji nas okružuje. Dupini koriste produkciju zvukova za raznorazne stvari od sonara do rituala parenja. Dupini koriste zviždukave zvukove kako bi sebi nadjenuli imena, i najčešće ih koriste u velikim grupama, kako bi sebe predstavili ostatku društva. Interesantno je da dupini uvijek koriste neku vrstu prozivke kad god se sastanu, ta prozivka traje sve dok se ne jave svi pripadnici grupe. Takva vrsta komunikacije gotovo nalikuje na pozdravljanje. Dupini koriste ovu vrstu komunikacije i u slučaju kada se mame ponovno sretnu sa svojom djecom.“
Znanstvenici su objavili kako su vršili detaljne pokuse s kojima su željeli dokučiti koliko je kompleksna dupinska komnunikacija, naročito koliko im je razvijen način nadijevanja i pamćenja imena.
Oni su za tu svrhu koristili grupu u koja je brojila 150-180 dupina, koji obitavaju pored obale Škotske. Znanstvenici su snimili zvukove za koje su smatrali da predstavljaju osobna imena, te su ih puštali preko zvučnika grupi dupina koja je brojila oko 20 jedinki. Znanstvenici su pomalo izmijenili prethodno snimljene zvukove kako bi ispitnoj skupini izgledalo da čuje zvukove pripadnika skupine, pa ipak oni su prepoznavali individualne zvižduke i asocirali su ih s dupinima koji su ih koristili.
Najinteresantnije od svega je da su dupini nakon slušanja imena, i „uljudnog“ odgovora obično krenuli prema znanstvenom brodu, ponavljajući zvukove koje su čuli. Također su primijetili da dupini izmišljaju nove zvukove i melodije nakon što se susretnu s drugim dupinima, na takav način obogaćuju svoj vokabular na isti način kako to rade i ljudi.
Znanstvenici su priznali da bi shvaćanje dupinskog jezika omogućilo razumijevanje kako je nastao ljudski jezik.
Dupini vide nerođene bebe
Dupini su obično iznimno zainteresirani za trudnice, u nekoliko desetljeća skupljeni su podaci sa svih strana svijeta o tome kako čak i divlji dupini reagiraju s velikom radoznalošću na trudnice, no pokazalo se kako mame dupini i trudni dupini najviše vole „baciti oko“ na buduće ljudske mame.
Dupine posebno interesiraju trudnice.
Sigurno se pitate zašto je to tako?
Dupini svoju hranu lociraju uz pomoć visoko sofisticiranog prirodnog sonara s kojim ne samo da mogu točno odrediti udaljenost od potencijalnog ručka, već znaju gdje im se isti nalazi čak i ako je plijen skriven ispod šezdesetak centimetara mulja, kakve kamene gromade ili u mutnoj i tamnoj morskoj vodi.
Divlje dupine interesiraju buduće mame. Je li moguće da je taj interesa poseban zbog mogućnosti detekcije fetusa?
Znanstvenici su početkom 80-tih godina XX vijeka u SSSR-u i SAD-u pravili raznorazne eksperimente kako bi dokučili misteriji dupinskog sonara, zaključili su kako je on puno precizniji od sličnog osjeta koji posjeduju šišmiši, i dugo ga nisu mogli usporediti ni sa čim. Nakon otkrića fMRI-ja ili magnetske rezonance, znanost je tek počela shvaćati kolike su moći dupinskih sonara, te da oni zapravo daju toliko preciznu sliku koja bi se dijelom mogla uporediti s fMRI-jem.
Interes dupina za trudnice je gotovo nevjerojatan. Fotografija vlasništvo Christian Vizl.
Dupinski ultrazvuk je daleko izvan mogućnosti ljudskog uha, no znanstvena oprema ga i te kako može detektirati. U istraživanjima iz XX vijeka se dalo iščitati kako dupinski ultrazvuk ima mogućnost penetriranja u organsku i anorgansku materiju te da je inteligencija dupina dovoljna da oni prepoznaju oblik fetusa i otkucaje srca kod nerođenih beba.
Lori Marino, neuroznanstvenica sa sveučilišta Emory u Atlanti, koja istražuje životinjsku inteligenciju je oprezno priznala kako su takva istraživanja dala točne zaključke, no dodala je:
„Trebalo bi napraviti iznimno kontroliranu studiju, kako bi dobili definitivan odgovor na to pitanje.“
Dupini u blizini trudnica proizvode iznimno brze i visoke tonove koji se razlikuju od običnog „dupinskog čavrljanja“, oni svoje glave okrenu prema trbuhu buduće mame i zadrže se na toj poziciji nekoliko sekundi. Dupini inače svojim sonarima znaju pregledati i druge dupine, s glavom im se namjeste na željeni dio tijela kojeg žele skenirati stvarajući zvukove koji su znanstvenici opisali kao škripanje vrata.
Malcolm Nicolson sa sveučilišta Glasgow u Škotskoj se složio s informacijom da su dupini u stanju detektirati fetus u tijelu trudnice. On je zaključio da dupini mogu jasno zaključiti razliku u promjenama profila žene koja nije trudna i trudnice, također je siguran u njihovu sposobnost detektiranja otkucaja srca fetusa jer zapravo i te kako dobro mogu „osluškivati“ srca svoje obitelji ili plivača koji im se nađu u neposrednoj blizini.
Dupin u susretu s roniocem. Znanost tek otkriva koliko je inteligencija dupina začuđujuća.
U barem jednoj studiji iz XX vijeka se pokazalo kako dupini mogu prepoznavati oblike različitih objekata koji su skriveni iza različitih barijera, oni prepoznaju svoj odraz u ogledalu pa čak i u staklenim zidovima delfinarija, prepoznaju svoje trenere, sprijateljuju se s ljudima, s njima se vole igrati, matematika im nije strana, sposobni su rješavati asptraktne probleme, zapravo u stanju su raditi brojne stvari koje obično pripisujemo samo ljudskoj inteligenciji. S obzirom na njihovu inteligenciju, uopće ne bi čudilo da svoj iznimno osjetljivi ultrazvuk koriste za relativno jednostavne stvari kako što je prepoznavanje fetusa.
Interesantno je da se dupini ne rađaju sa sposobnošću čitanja „ultra zvukova,“ naime bebe dupini brbljaju poput ljudskih beba, oni uče čitanje ultrazvuka kao što ljudska djeca uče čitanje, pisanje i govor. Maleni dupini znaju plakati za mamom, znaju se smijati, no treba im vremena da nauče složene zvukove od kojih mogu imati koristi.
Mnogi ljudi u dupinima vide nasmijane morske klaunove, no zapravo se radi o životinjama koje imaju neke sposobnosti koje mi nismo razvili.
Marino je izjavila kako jedino ne može prihvatiti navode kako dupini mogu dijagnosticirati rak, tumore i raznorazne bolesti, no mi se iskreno pitamo ako inteligentni dupini mogu rješavati apstraktne zadatke, nije li mogućnost da su oni toliko evoluirali da prepoznaju i negativne aspekte unutar tijela koje skeniraju sonarom?
Dupini prepoznaju prijatelje koje nisu vidjeli dugo vremena
Čini nam se da dupini konstantno zadivljuju svojom inteligencijom i pamćenjem, u nedavno objavljenoj studiji u žurnalu Proceedings of the Royal Society B., znanstvenici sveučilišta Čikago su otkrili kako dupini prepoznaju svoje prijatelje i poznanike čak i nakon 20 godina razdvojenosti.
Dupini su društvena bića koja se obavezno pozdravljaju nakon ponovnog susreta.
Za sada se znalo da odličnu dugoročnu memoriju posjeduju slonovi koji uz pomoć ove sposobnosti znaju gdje se nalaze izvori hrane i vode u pustinji, na takav način se vraćaju na groblja slonova gdje odaju počast preminulim članovima obitelji, no zapravo se nije znalo da i dupini imaju slično razvijenu dugoročnu memoriju.
Jason Burck, učesnik ove studije je izjavio slijedeće za web stranicu Live Science:
„Čini se da dugoročnu memoriju koristi puno veći broj životinjskih vrsta, točnije koriste je sve razvijene društvene životinje, poput majmuna, slonova pa čak i lavova.“
Nekoliko studija je otkrilo kako slonovi mogu prepoznati daljnje rođake čak i ako se sretnu punih deset godina, dok majmuni prepoznaju svoje rođake i prijatelje nakon nekoliko godina. U zatočeništvu dupini nastave s prijateljstvom bez obzira koliko je trajala razdvojenost. No zahvaljujući prepoznavanju i pamćenju imena, divlji dupini se prepoznaju čak i nakon dvadeset godina razdvojenosti.
Znanstvenici iz Čikaga su puštali imena 1200 dupina grupi od 43 životinje, neki od dupinskih imena su pripadali potpunim strancima, divljim dupinima koje grupa nikada nije srela, dok su neka imena bila od njihove djece, prijatelja i članova grupa kojima su nekada pripadali. Dupini su u potpunosti ignorirali zviždukave zvukove nepoznatih pripadnika vrste dok su odgovarali i reagirali na imena onih dupina s kojima su se barem jedanput sreli, čak i ako je to bilo prije više od 20 godina.
Bruck je na zaključak studije izjavio: „Dupinske sposobnosti su me ostavile bez teksta.“
Studija je otkrila još nešto, a to su ogromni kognicijski potencijali koje dupini posjeduju, naime dupini stvaraju društvene mreže koje nalikuju onima koje stvaraju ljudska bića.
Jannet Mann, biolog sa sveučilišta Georgetown u Washingtonu je izjavila kako dupini najvjerojatnije nisu jedina vrsta s takvim sposobnostima, ona smatra da kitovi, papige, slonovi, primati i neke druge životinjske vrste mogu imati dugoročnu memoriju povezanu sa stvaranjem složenih društvenih mreža.
Do sada je znanost smatrala kako su primati jedine životinje s takvim odlikama, te da je to razlog zašto su ljudska bića evoluirala od majmunolikih stvorenja. Znanost smatra da su ljudi zapravo nastali zbog kompleksnog razmišljanja, poput načina da se netko nasamari i prevari, no dupini ne varaju jedni druge i ne skrivaju hranu jedni od drugih poput majmuna.
Bruck je na to zaključio:
„Dakle ako dupini ne varaju jedni druge poput primata, a stvorili su mogućnost apstraktnog razmišljanja i više kognicijske sposobnosti, mi ćemo trebati ponovno razmisliti kako su se stvorile iste sposobnosti kod drugih životinja i kako smo mi zapravo evoluirali.“
Uzimajući u obzir sve ove nevjerojatne stvari koje smo vam naveli o dupinima, nimalo ne čudi da je sredinom ove godine Indija proglasila dupine „Non-Human Persons“ ili „Ne ljudskim osobama“ čime je zabranila držanje dupina u zatočeništvu u svrhu zabave. S ovim zakonom dupini posjeduju posebna prava koja se donekle mogu smatrati jako bliskima onima koje imaju ljudi.
Zahvaljujući ovom zakonom ponovno se aktualizirala znanstvena peticija pod nazivom „Declaration of Rights for Cetacenas“ ili „Deklaracija o pravima kitova, dupina, pliskavica i sličnih životinja,“ s kojom bi se zabranio izlov, zatvaranje i uništavanje ovih inteligentnih morskih sisavaca.
Autor: Ljubica Saran
bglavac
irida
edin.kecanovic
