PRAIZVEDBA OPERE NIKOLA ŠUBIĆ ZRINJSKI
4. studenoga - Velikoj turskoj vojsci pod zapovjedništvom sultana Sulejmana Veličanstvenog i vezira Mehmeda Sokolovića, koja se ljeti 1566. kretala prema još neosvojenom dijelu Ugarske, ispriječila se na putu mala tvrđava Siget i nevelika skupina hrabrih ljudi.
Upornom obranom, pod zapovjedništvom hrvatskoga bana Nikole Zrinjskog, zadržana je turska vojska u opsadi mnogo duže nego je to itko mogao očekivati. I nakon nestanka svake nade u pomoć carskih bečkih trupa, posada Sigeta i dalje je branila grad i napokon gotovo sva izginula u posljednjem jurišu u rujnu 1566. 
Taj događaj potaknuo je mnoge stvaraoce da pokušaju scenski prikazati zbivanja u Sigetu.
Prvi je to učinio njemački dramatičar 
Teodor Kerner, čijom je dramom Niklas graf von Zriny otvorena 4. listopada 1834. prva kazališna zgrada u Zagrebu - Stankovićev gornjogradski teatar.
Međutim, najznačajnije djelo na tu temu sigetskog boja stvorio je skladatelj Ivan Zajc. Njegova opera Nikola Šubić Zrinjski skladana na libreto Huge Badalića, prvi je put izvedena u Zagrebu 4. studenoga 1876. 
To je djelo zrela majstora, nadahnuto nacionalnim osjećajem, za ono doba znalački pisana opera, dramaturški cjelovita i s odlično postavljenim skupnim prizorima, osobito u završnim zborovima. Vođenje i razvijanje pjevačke linije temelji se na talijanskom belkantu, ali se ipak osjeća i prizvuk hrvatske melodike.
Umjetničke značajke Nikole Šubića Zrinjskog svrstavaju to djelo u red najboljih hrvatskih opernih ostvarenja.
bglavac
irida
