RASKID HRVATSKE S AUSTRO-UGARSKOM
29. listopada - Na današnji dan 1918. Hrvatska je prekinula sve odnose s habsburškom krunom.
Listopadski događaji u cijeloj carevini vodili su takvu raspletu. Vojni poraz u Prvome svjetskom ratu bio je siguran, kao što su i 
Wilsonova načela o samoodređenju davala pravo narodima monarhije da traže uspostavu svojih nacionalnih država.
U sklopu toga, već početkom mjeseca bilo je uspostavljeno novo vrhovno tijelo južnoslavenskih naroda monarhije - 
Narodno vijeće, čiji je predsjednik bio Slovenac 
Antun Korošec.
Pokušaji habsburške kuće da se uspostavi neki model kojim bi se sačuvala monarhija u listopadskim danima 1918. nisu imali više nikavih izgleda biti prihvaćeni od naroda carevine.
24. listopada u Beču su propali i posljednji pokušaji 
cara Karla da sastavi vladu za cijelu državu.
U Zagrebu se nije dugo čekalo. Nakon što je odlučeno da se vojni garnizoni i mornarica stave na raspolaganje Narodnom vijeću, 29. listopada održana je sjednica 
Hrvatskoga sabora na kojoj su donesene odluke o prekidanju svih odnosa sa starom državom.
Veliko oduševljenje naroda, koji se okupio na Markovu trgu i pozdravio odluke Sabora te novoosnovanu državu Slovenaca, Hrvata i Srba pratile su i odluke o imenovanju povjerenika za Istru - Matka Laginje i povjerenika za grad Rijeku - Rikarda Lenca.
Time je pokazana briga za jedinstvo hrvatskih zemalja, koje se u staroj carevini nikada nije ostvarilo.
Ali upravo u obrani tih odluka, Narodno se vijeće pokazalo nedoraslo situaciji. Londonski ugovori, kojima je velik dio hrvatske obale bio obećan Italiji te politika brzog ujedinjenja s Kraljevinom Srbijom, požurivana od potpredsjednika Narodnog vijeća 
Svetozara Pribičevića, uskoro su Hrvatsku doveli u još nepovoljniju državnu zajednicu - Kraljevinu SHS.
bglavac
irida
