LUCHINO VISCONTI - TALIJANSKI FILMSKI REDATELJ
Rođen: 2. studenoga 1906. u Milanu
Umro: 17. ožujka 1976. u Rimu
Njegovo djelo reska je analiza Europe na umoru. Sliku razorene Italije dao je Visconti opsesijskom upornošću, što se već vidjelo u prvom filmu koji je radio još 1942. za vrijeme fašizma. Bio je to film Opsesija, izazov tadašnjem režimu i talijanskim intelektualcima bolesnim od komformizma.
Filmom Zemlja drhti iz 1948. krenuo je u najzamašniji pothvat talijanskog neorealizma, dalje od opisne faktografije, prema djelu koje poziva i traži pravdu za izrabljivane.
Taj film, stilski neobično čist i jedinstven, govorio je o ribarima na Siciliji, o sirotinji koja se pokušava oduprijeti mafiji što je prodrla u sve strukture vlasti.
Film Rocco i njegova braća, iz 1960., velika je Viscontijeva tema - obitelj u prijelomnom vremenu. Ta freska sirotinjskog svijeta pokazala je Viscontijev prilaz likovima s velikom snagom dramatskog kazivanja.
Slijedio je film Gepard, a iza njega veliki filmski romani Sumrak bogova, Smrt u Veneciji te Ludwig II. i na kraju toga niza film Nevina.
U tom sklopu velikih filmova definirala se autorova analiza: barokne odaje, stubišta, dvoraca kojima lutaju već oni poviješću osuđeni bivši gospodari, puni tjeskobe, poput kneza Saline iz Geparda, novčara Kruppa iz Sumraka bogova, sumanutih usamljenika iz filma Ludwig II. Visconti ih je umotao, kao u počast smrti, u sjajne odore, sjajne domjenke, u sukobe velikog stila, i to je radio snagom velikoga kazališnog sjaja. 
U filmu Blage zvijezde Velikog Medvjeda njegova je kritika opsesije društva najdalje otišla. Kritika govori o utjecaju Sofokla, Prousta, Thomasa Manna, D'Annunzija, Williama O'Neila.
On prenosi na ekran i Camusova Stranca, a s Alidom Valli realizira film Senso s temom o izdaji domovine.
Doveo je do slave mnoga glumačka imena. Plemić, knez Modrone, redatelj Luchino Visconti, političkim simpatijama na ljevici (zato sumnjiv i jednima i drugima, i lijevim radikalima i plemićkoj eliti) na elitnom mjestu talijanske umjetnosti, učvrstio se u rast filma kao izrazitog medija svjetske kulture.
bglavac
irida
edin.kecanovic
