KOLUMBO OTKRIO DUHAN
Otkriće Amerike 1492. bio je najveći događaj europske povijesti potkraj srednjeg vijeka. U trenutku kad je Kolumbo stupio na novootkriveni kontinent, bile su razbijene uske granice Europe i otvoreni novi horizonti i mogućnosti. Dolazi do potpunog preusmjerenja svjetske trgovine, koja prelazi u ruke Španjolcima i Portugalcima, a europska civilizacija preplavljuje novi kontinent.
Kolumbovo otkiće Amerike donijelo je Europi važne novosti. Jedna među njima bio je duhan, čudesna biljka koja, kad se sasušena puši, proizvodi sasvim ugodan užitak.
Kolumbo je vodio dnevnik u kojem je zapisano da je 15. studenoga 1492. vidio kako ondje, u novoj zemlji, i muškarci i žene hodaju s nekim upaljenim zavijutkom u ustima, danas bismo rekli s cigarom, i da su od toga sasvim obavijeni dimom.
Europljani su upoznali duhan tek dvadesetak godina nakon otkrića Amerike. Najprije je dovezen u Portugal, a zatim u Španjolsku. U prvo vrijeme uzgaja se kao rijetka ukrasna biljka s ljekovitim svojstvima.
Proći će još 40 godina i tek onda će se početi znatnije širiti Europom. Francuski poklisar na lisabonskom dvoru gospodin Jean Nicot, po kojem će biljka dobiti botaničko ime, poslao je prašak i sjemenke duhana u Italiju, glasovitoj Katarini Medici.
Taj skok duhana iz Portugala u Italiju slikovito dočarava duhansko osvajanje Europe. Duhan, kojemu se tada pridaju čudotvorne moći i koji se smatra svetom travom, počinje se upotrebljavati za pušenje i šmrkanje. Vlasti pokušavaju zabraniti i smanjiti potrošnju, ali sve do danas, bez osobita uspjeha.
Papa Urban VIII. čak je sve pušače ekskomunicirao, dakle izopćio iz katoličke crkve.
Kad se strast za duhanom nije mogla obuzdati onda su se lukavi financijaši dosjetili pušačima nametnuti poreze. U Francuskoj se već godine 1674. osniva državni monopol nad duhanom kao gotovo najsigurnija vrsta državnih prihoda. Primjer Francuske postupno je slijedio cijeli svijet.