ATATÜRK - PRVI TURSKI PREDSJEDNIK
Rođen: 1881. u Thessaloniki, Grčka
Umro: 10. studenoga 1938. u Carigradu
Velika turska narodna skupština proglasila je 13. kolovoza 1923. republiku, a velikog borca za oslobođenje Turske od strane okupacije i dominacije i provjerenog protivnika sultanskog samodržavlja, Mustafu Kemal -pašu, izabrala za prvoga turskog predsjednika.
Mladoturci su ponudili novi program koji je trebao Tursku izvesti iz srednjovjekovnog mraka i uvesti je u red modernih svjetskih država. Taj pokret vodi genijalni državnik, veliki vojskovođa i odani borac za novu Tursku - Mustafa Kemal - paša Atatürk.
Poslije sloma u Prvome svjetskom ratu Turska je okupirana i pobjednici je namjeravaju svesti na petinu nekadašnjeg područja. Kemal - paša vodi nacionalni pokret za nezavisnost Turske, otkazuje poslušnost vladi u Carigradu i osniva novu vladu u Ankari.
Izvanrednim vojnim uspjesima i bitkama (koje sam vodi) Kemal - paša uspijeva otjerati Grke iz Turske i brzim napredovanjem prema Carigradu dovesti u pitanje okupacijski status pobjednika iz Prvoga svjetskog rata.
U dramatičnim okolnostima sporazumno se ukida osvajačka Turska koja se morala odreći Arabije, Egipta, Sudana, Tripolitanije, Mezopotamije, Palestine i Sirije, otoka Lemnos, Samotrake, Mitilene, Hiosa, Samosa, Nikarije i svih drugih otoka koji su udaljeni više od tri milje od turskih obala.
U novoj Turskoj, čije su granice napokon određene, pod vodstvom Kemal - paše, događaju se duboke društvene reforme. Ukida se sultanat, svi građani postaju ravnopravni, golemi veleposjedi aga i paša dolaze pod udar agrarne reforme, organizira se moderno pravosuđe, odvaja se crkva od države, reformiraju se kalendar i jezik, uvodi se latinica kao pismo, zabranjuje se nošenje fesa i feredže i žene dobivaju pravo glasa.
Turska postaje moderna zemlja i Turci svomu vođi, pobjedniku nad neprijateljima i osnivaču kemalizma kao vodeće ideologije, svomu Mustafi Kemal - paši, podaruju visoki naslov Atatürk što u prijevodu znači - otac Turaka.
Veliki turski državnik umro je u Carigradu 10. studenoga 1938.
bglavac
irida
edin.kecanovic
